U Parku islamske kulturne baštine, smještenom na otoku Wan Man u Maleziji, nalazi se jedna od najneobičnijih džamija na svijetu. Posebna je zbog toga što je izgrađena od čelika, stakla i kristala, po čemu je i dobila ime – Kristalna džamija. Njena izgradnja je trajala dvije godine a otvorena je 2008. godine. Molitvu u prostranoj unutrašnjosti džamije može obavljati preko 1500 vjernika. Unutar parka u kome se nalazi ova džamija izgrađene  su brojne replike svjetski poznatih džamija poput Poslanikove džamije u Medini, Kupole na stijeni (Jerusalem), Velike džamije u Samari i džamije u Alhambri. Park sa svim replikama predstavlja različite tipove islamske arhitekture na jednom mjestu. Zbog toga je za sve turiste koji posjećuju Maleziju, otok Wan Man nezaobilazna i atraktivna destinacija. 

Divlja ruža je samonikla biljka, grmolikog je oblika, raste u visinu do tri metra i često je sastavni  dio živice koji nastojimo iskorijeniti. Krase je sitni, nježno rozi, cvjetovi koji nas u proljeće časte svojim prelijepim mirisom, a u jesen prispijevaju šipurci, plodovi divlje ruže, od kojih možemo pripremiti čaj, sok ili džem,  veoma su bogati vitaminom C i B2. Pripravke od šipurka koristimo u periodima prehlade i gripe, ali i za revitalizaciju jetre. Palačinci sa džemom od šipurka imaju poseban miris i okus. Zbog svega spomenutog njegujte divlje ruže koje se izbore za svoje mjesto u vašoj živici i smatrajte ih darom, a ne korovom.

San Diego - Dvadesetosmogodišnji Ammar Campa-Najjar, Amerikanac latinoarapskih korjena je nakon objavljivanje svoje kandidature za ulazak u Američki kongres izazvao veliki interes javnosti. 

Campa-Najjar je radio u timu koji je vodio predsjedničku kampanju bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame 2012. kada je počeo sa političkom karijerom u okviru Demokratske stranke. Tada je bio zadužen za čitanje pisama u kojima su ljudi iznosili svoje problme s kojima su se suočavali, a koje nisu uspijevali riješiti putem institucija. Tada se istakao svojim naporima da olakša starijima njihovo rješavanja problema u zdravstveno-socijalnom području i u komunikaciji sa izbjeglicama. Ammar Campa je sin Palestinca i Meksikanke. Njegova tri maternja jezika, arapski, meksikanski i engleski, kao i njegov osjećaj za institucionalno rješavanje problema izbjeglih i starih osoba su ga stavili u žižu interesa javnosti.

Kaže da se rano zainteresirao za politiku, jer je bio svjedok krvavih dešavanja u Gazzi. Na njega su dubok trag ostavili prizori koje je tada gledao kao dijete, posebno kada je vidio kako metak ispaljen od strane izraelskog vojnika ubija bebu u majčinom naručju. „Pitao sam se zašto sam ja ostao živ, a toliko djece je tada ubijeno i shvatio da me je Allah ostavio da se borim za prava koja oni nisu imali i slične njima“, kaže Ammar. On nije dopustio da ga njegova mlada dob u tome zaustavi i danas šalje poruku mladima da ne smiju dozvoliti da njihovog datuma rođenja bude prepreka za njihov ulazak u politiku.

„Imam kampanju koja se zove Sa 18 godina u 2018.“, koja se fokusira na tinejdžere koji danas imaju 16, 17 godina, a koji će na dan izbora napuniti 18. To je populacija koju u predizbornim kampanjama obićno zaobilaze”, kaže Ammar i napominje da svakih 30 sekundi mladi njegovih korjena postaju osamnaestogodišnjaci. 

Campa-Najjar je kandidat iz San Diega, Kalifornija, iz 50-og kongresnog distrikta i prvi je latino-arapski Amerikanac koji ide u utrku za Američki kongres. Do sada je samo šesterici Amerikanaca arapskog porijekla uspjelo ući u Američki kongres.

Rijad - Maisah Sobaihi je prva saudijska umjetnica koja nastupa na pozornicama u zemljama Evropske unije, prenosi Al-Arabiya. Radi se o pozorišnoj predstavi u kojoj Maisah izvodi nekoliko uloga u isto vrijeme. 

Maisah Sobaihi je doktorirala englesku književnosti na univerzitetu u Londonu, a radi na Univerzitetu King Abdu-l-Aziz u Džeddi. Svoju karijeru na pozorišnim daskama je počela još u osnovnoj školi, a profesionalno se time počela baviti po završetku studija.

Učestvovala je na prestižnom Edinburgh Festivalu, na jednom od najstarijih umjetničkih događaja na svijetu, koji se svake godine održava u glavnom gradu Škotske više od 70 godina. Tako je postala prva Saudijka koja je na festivalu imala predstavu i to pod naslovom „Naopako bilo“. Radi se o komediji koja tretira pitanje višeženstva. Velika je zainteresiranost publike za njene predstave i u Saudijskoj Arabiji i u Evropi iako je u zemljama EU njeno ime potpuno nepoznato.

“Cilj mi je promjena stereotipa koji na Zapadu vladaju o Saudijki, jer to je prije svega upravo odgovornost žene u Saudijskoj Arabiji”, kazala je Maisah za Al-Arabiyu. 

Washington - Bombaški napad na Bostonski maraton 2013. godine činio je 20 posto pokrivenosti svih američkih terorističkih napada između 2011. i 2015. Godine, stoji u nedavno objavljenoj akademskoj studiji čije rezultate je objavio britanski list Independent.

“Teroristički napadi koje su izveli muslimani imaju pet puta veću medijsku pokrivenost od onih koje su izveli nemuslimani u Sjedinjenim Državama”, ističe se u ovoj studiji uz podatak da analiza pokrivenosti svih terorističkih napada u SAD-u između 2011. i 2015. godine pokazuje da je prisutna veća medijska pažnja za 44,9 posto kada je počinitelj tog napada musliman, te potcrtava da su muslimani u tom razdoblju počinili samo 12,4 posto napada, a pokrivali su 41,4 posto vijesti, kako se jasno vidi iz ovog istraživanja.

Autori ove studije u zaključku navode da su mediji ti koji čine da ljudi nerazmjerno strahuju od toga da će muslimani biti ti koji će počiniti teroristički napad.

Znanstvenici su proučavali američke novinske izvještaje o svakom terorističkom napadu na američkom tlu i bilježili ukupan broj članaka posvećenih svakom napadu. Tako navode da su napadi na bostonski maraton 2013., koji su počinila 2 muslimana i u kojem su ubijene tri osobe, pokrili 20 posto ukupne pokrivenosti koje se odnose na terorističke napade SAD-a u petogodišnjem razdoblju.

Nasuprot tome, izvještavanje o pokolju u Hramu Sikh u Wisconsinu 2012. koji je izveo bijelac kršćanin Wade Michael Page i u kojem je ubijeno 6 osoba, činilo je samo 3,8% pokrivenosti u medijima. Također, masovno pucanje na afroameričku crkvu u Charlestonu u Južnoj Karolini u kojoj je Dylann Roof ubio 9 osoba, ali je dobio samo 7,4 posto medijske pokrivenosti, dok je napat Frazier Glenn Millera na sinagogu u Kansasu pri čemu je ubio 3 osobe, činio samo 3,3 posto izvješća.

Svi gore navedeni napadi smatraju se da zadovoljavaju široko upotrebljavane definicije terorizma, prema istraživačima na Georgia State University.

Autori, također, u studiji navode da su njihova otkrića razriješila i optužbe Donalda Trumpa, koje je uputio u februaru ove godine, da mediji dovoljno ne izvještavaju o terorističkim napadima koje su izvršili muslimani. 

“Kada je predsjednik Trump tvrdio da mediji ne pokrivaju dovoljno terorističke napade, ispada da je bio u pravu”, stoji u studiji, a zatim zaključuje: “Međutim, njegova tvrdnja da su napadi počinjeni od strane muslimana manje pokriveni je neutemeljena.”

“Bez obzira na druge argumente, napadi muslimana imaju nesrazmjernu količinu medijske pokrivenosti. Prema posljednjim podacima muslimani su izvršili 12,4 posto napada, a ti napadi su činili čak 41,4 posto vijesti. Radi se o tome da ta neproporcionalna pokrivenost, svjesna ili ne, taj stereotip ojačava I ojačava kulturu neosnovane priče o tome čega i koga se treba bojati.

Pokrivajući terorističke napade muslimana dramatično više od napada koje su počinil idrugi, mediji ovu vrstu događaja okreću kao prevladavajuću. Na temelju tih izvještaja nije čudo da se Amerikanci toliko plaše radikalnog terorizma muslimana. A stvarnost, ipak, pokazuje da su ti strahovi neosnovani i pogrešni”, navodi se u zaključku ove studije. (Ben Kentish, Independent)