digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Život bošnjačkih povratnika u srcu Romanije

Autor: Dž. Mašetić Avgust 25, 2015 0

Bez ijednog Bošnjaka u Općinskom vijeću / Komšija Srbin zabranio korišenje vode za 20 povratničkih porodica / Islamska zajednica jedina institucija kroz koju Bošnjaci organizirano djeluju na području općine Sokolac

Za opštinu Sokolac kažu da je srce Romanije, jedne od bh planina u čijem podnožju se nalazi grad Sarajevo. Prema geografskim karakteristikama dominiraju površine iznad 1000m nadmorske visine. Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, na području opštine Sokolac je živjelo 14.883 stanovnika i to: Bošnjaci 4.493 (30,19%), Hrvati 19 (0,13%), Srbi 10.195 (68,50%) i Ostali 186 (1,18%). Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH u 2013. godini, na području opštine Sokolac živi oko 12.607 stanovnika.

Raseljavanje Bošnjaka i Hrvata

Kao i na području cijele BiH, tako je i u opštini Sokolac zabilježeno raseljavanje stanovništva, Bošnjaka i Hrvata, u toku proteklog rata. Stanovništvo se najviše raseljevalo prema samom gradu Sarajevu, gdje mnogi i danas žive. Na područje opštine Sokolac vratilo oko 580 porodica. Obnovljeno je 585 stambenih objekata, dok je potrebno obnoviti još 292 stambene jedinice.

Komšija Srbin zabranio korišenje vode

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije Mirhunisa Zukić sa saradnicima posjetila je navedene mjesne zajednice, a zaključeno je da u MZ Mičivode probleme predstavlja veoma loša putna komunikacija, snabdijevanje pitkom vodom pa tako 20 povratničkih porodica nema mogućnost pristupa vodovodnoj mreži zbog čega su već 15 godina prinuđeni da traže alternativne načine opskrbe pitkom vodom, dok je problem MZ Novoseoci nedostatak poljoprivredne mehanizacije i stočnog fonda. Postoje i svijetli primjeri poduzetničkog duha među kojima se ističe porodica Murtić poznata po izradi drvenih brvnara, koje su postale brend ovog kraja. Da se može živjeti od svog rada svjedoči i povratnica Hajra Homorac koja se vratila na svoje imanje i vlasnica je mini farme krava. U razgovoru sa Belmom Murtić, došli smo do zaključka da postoje mnogi problemi među povratničkom populacijom: «Povratak u mjesto Mičivode je počeo 2001. godine kada je formirano šatorsko naselje i od tada je počela izgradnja kuća. Prije rata u ovom naselju je bilo 60 domaćinstava od kojih je u toku rata nastradao 41 mještanin i tri porodice u kojima su nastradali otac, majka i dijete. Što se tiče samih problema u povratku, nije ih bilo. Najveći problem je što nemamo vode, mjesni vodovod izgrađen je 1982. godine sa izvora komšije Srbina koji je dobrovoljno dao da se voda dovede u domove komšija, a poslije povratka je zabranio korištenje i sada 20 porodica nema vodu».

Selmija džamija

Duge i teške zime

Na području opštine Sokolac na Zavodu za zapošljavanje vodi se 2.261 nezaposleno lice. «Povratnici se bave poljoprivredom, uzgojem sitne i krupne stoke i proizvodnjom mlijeka koje se plasira u Milkos Sarajevo. Ja i muž se bavimo proizvodnjom brvnara, šadrvana, koliba, garaža i ljetnikovaca. Sami smo sebi obezbjedili radno mjesto što nam je jedini izvor prihoda. Povremeno angažujemo povratnike kada imamo više posla. Posla nema mnogo jer ova kriza je uticala na smanjenje obima posla, ali uz velike napore i upornost izdržavamo. Mi radimo samo 6 mjeseci jer kod nas je duga i teška zima gdje je snijeg i preko jednog metra», dodala je Belma.

Bez ijednog Bošnjaka u Općinskom vijeću

U razgovoru s imamom iz mjesta Kaljina, Adil-ef. Okićem, stječe se dojam da je najveći problem nezaposlenost: «Veliki broj Bošnjaka radio je na Sokocu, u svim javnim ustanovama i bili na nekim rukovodećim mjestima. Od potpisivanja Dejtona do danas mali se broj ljudi vratio na prijeratna ognjišta. Danas nijedan Bošnjak ne radi u općini Sokolac u državnom sektoru, osim par pojedinaca u privatnom sektoru, kao što niti jedno bošnjačko dijete ne ide u srednju ili osnovnu školu, a veći broj područnih osnovnih škola ne radi...

 

Cijeli tekst u printanom izdnaju Preporoda

 

 

 

 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine