U džamiji Medrese Osman ef. Redžović u Čajangradu kod Visokog 9. decembra 2017. upriličena je hafiska dova hafizi Merjem Hazić, maturantici ove škole, a hafisku diplomu uručio joj je hafiz Ismet ef. Spahić, bivši zamjenik reisu-l-uleme. Ovoj svečanosti prisustvovalo je petnaestak hafiza koji su proučili po odlomak iz Kur’ana Časnog, a hafisku dovu proučio je hafiz Zilko ef. Žolja, jedan od najstarijih bh. hafiza. Prigodna obraćanja imali su direktor Medrese mr. Dženan ef. Handžić, izaslanik muftije sarajevskog i predsjednik Školskog odbora Medrese Rijad ef. Delić i izaslanik reisu-l-uleme hafiz Ismet ef. Spahić.

Ovom hafiskom dovom Medresa je zaokružila veoma uspješnu 25. godinu postojanja. Podsjetimo da je u 2017. organizirano niz manifestacija među kojima je bila i svečana akademija u povodu ovog jubileja,  otvorenje sportskog terena, kojom prilikom je reisu-l-ulema kolektivu uručio plaketu, priznanje za izuzetne rezultate koje je svojim radom postigao u prethodnih četvrt stoljeća.

Hafiza Merjem je osamnaesti hafiza ove Medrese što najbolje govori o utemeljenoj tradiciji učenja hifza u ovoj školi. Poseban pečat ovome daje činjenica da je osam hafiza Kur’ana među članovima Nastavničkog vijeća Medrese, a to su: hafiz Abdulkadir ef. Kadrić, hafiz Zijad ef. Dervić, hafiz Haris ef. Delić, hafiz Abdusamed ef. Podojak, hafiz Benis ef. Topalović, hafiza Saida Aličković, hafiz Nijaz ef. Aganhodžić i hafiza Adisa Aganhodžić.

Bila je odlična učenica

U svom obraćanju direktor Medrese mr. Dženan ef. Handžić uz ostalo je kazao: „Hafiza Merjem je Kur’an učila i naučila u Medresi, pred muhaffizom Zijadom. I koliko god da razmišljam, ne mogu se sjetiti da je ikad za ove četiri godine došla kod mene kako bi tražila neki ustupak, povlasticu ili poštedu. I ne samo od mene, ona ništa posebno nije tražila od bilo koga od nas. Nikome nije bila teret, ni Merjem, ni njen hifz. Učila je u slobodnom vremenu, u tišini, na dežuri, na malim odmorima, u autobusu, na klupi pred Medresom, u dnevnom boravku, u čitaonici, dok su drugi spavali ili se bavili nečim drugim. Ono što je njenim vršnjacima mobitel, Merjemi je bio Kur’an. Međutim, za razliku od mobitela, nju Kur’an nikad nije omeo da bude super odlična i da sve školske i vanškolske obaveze izvrši besprijekorno i na vrijeme.“

O značaju učenja hifza govorio je i izaslanik muftije sarajevskog i predsjednik Školskog odbora Medrese Rijad ef. Delić.

Hafiz Ismet ef. Spahić je posebno podvukao: „Sjećam se jednog velikog čovjeka i alima hafiza Merhemića koji je rekao da u čaršiji koja nema ljekara i hafiza nije džaiz živjeti. Evo, naše čaršije obogatile su se hafizima, a i hećima ima veoma mnogo. Stoga, čestitam ovoj mladoj hafizi, njenim roditeljima, Medresi, koja je opravdala 25 godina svog postojanja.“

Hafiza Merjem Hazić rođena je u Amanu

Hafiza Merjem Hazić cijeli Kur’an je pred Komisijom Rijaseta sastavljenom od eminetnih hafiza napamet proučila za petnaest dana dnevno učeći po dva džuza, a posljednje stranice proučila je 13. novembra 2017. godine. Zanimljivo je da je hafiza Merjem dva džuza Kur’ana (40 stranica) pred Komisijom znala proučiti za 22 minute. O njenom uspjehu dr. hafiz Dževad ef. Šošić je kazao: “Ona ima veoma kvalitetno znanje i to se treba nastojati očuvati”. Hifz je pred muhaffizom Zijadom ef. Dervićem počela učiti u prvom razredu Medrese, a završila u trećem razredu i počela se spremati za izlazak pred Komisiju. Muhaffiz Dervić o njoj kaže: „ Kad bih pisao udžbenik ili priručnik za učenje hifza slika hafize Merjem bi bila na naslovnoj stranici. To je osoba koja vas nikada ne opterećuje. Super je odlikaš. Zbog brojnih moralnih kvaliteta nju bih stavio na jednu, a ostale na drugu stranu.“

Hafiza Merjem Hazić, kćerka Nedima i Mersihe, rođena je 2. jula 1999. godine u Amanu (Jordan), a živi u Kolićima kod Zenice. Završila je OŠ Ćamil Sijarić u Nemiloj, sa prosjekom 5, 00. Trenutno je učenica četvrtog razreda Medrese Osman ef. Redžović u Visokom.

O svom učenju hifza hafiza Merjem nam je kazala: „Uz muhaffiza hafiza Zijada ef. Dervića moja porodica mi je bila ponajbolja podrška. Danas nakon intenzivonog druženja s Kur’anom još ljepše se osjećam. U svemu pokušavam pronaći onu dobru stranu. Bitno je da se Kur’an uči u kontinuitetu. Mladima bih prije svega poručila da znaju svoj cilj, da se ne udaljavaju od poruka Kur’ana, da bilo koji posao da rade da ga rade po Kur’anu. Kur’an je najbolji čovjekov prijatelj. On vas nikada ne napušta.“

Hafiza Merjem živi u harmoničnoj porodici. I starija sestra Nudžejma, student u Turskoj, završila je učenje hifza. Ima još brata Alaudina i sestru Merdiju. Otac Nedim je nastavnik vjeronauke. I on je vrlo emotivno doživio ovu hafisku dovu: „Desio mi se najsretniji momenat u životu. Bilo je i ranije sretnih trenutaka, a ovi su bili nekakva kruna svega toga. Moja hanuma Mersiha najzaslužnija je za uspjeh naše djece.“

Kažimo na kraju da je hafiza Merjem Hazić 380. kandidat, koji je položio hifz pred Komisijom Rijaseta.

Prednost razmišljanja i primjene Kur’ana nad njegovim pukim memoriranjem/ Čudno će nam, možda, zvučati podatak da je među ashabima bilo malo hafiza u vrijeme života Muhammeda, alejhisselam!/Valjalo bi razmisliti o organiziranju takmičenja u tefsiru

Hafisku dovu proučio je njegov muhaffiz hafiz Nedžad Vehabović, a diplomu je uručio Husein-ef. Smajić, zamjenik reisu-l-uleme. Ovim događajem džemat Kraševo je dobio prvog hafiza. Svečanosti prisustvovali su i muftija zenički Ejub-ef. Dautović, glavni imam Medžlisa Tešanj Fuad-ef. Omerbašić, brojni imami, hafizi i vjernici. Na početku svečanosti sve prisutne je selamio i izrazio dobrodošlicu džematski imam Dževad-ef. Bećirović, te ih upoznao sa biografijom hafiza Nihada i njegovog muhaffiza, ističući da je ovo najsretniji i najznačajniji događaj u džematu od otvorenja džamije 1968. godine. Hafiz Nihad Buljubašić je osamnaesti poslijeratni tešanjski hafiz. Rođen je 1996. godine u Zenici. Sin je Samirov i Amirin. Završio je OŠ „Kulin-ban“ Tešanjka, srednju Mješovitu školu u Tešnju, a danas je redovan student Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Tuzli, gdje i živi sa suprugom Aminom, ocem (100% invalid) i mlađim bratom Nahidom. Svoje prve harfove naučio je pred Mustafa-ef. Balićem, muallimom u džematu Tešanjka, a dolaskom u Tuzlu upoznaje hafiza Nedžada Vehabovića pred kojim počinje učiti hifz 2015. godine. Hifz uspješno polaže pred komisijom Rijaseta u periodu od 9.10.2017. godine. Od dosadašnja tri hafiza, kojima je Vehabović bio muhaffiz, dvojica su iz Tešnja.

Najbolji način za početak obilježavanja 12. rebiu-l-evvela

„Ova hafiska dova je najbolji početak obilježavanja 12. rebiu-l-evela, rođenja Muhammeda, a.s.“, kazao je glavni imam Fuad-ef. Omerbašić, istakavši da se ovim događajem i otvara ovogodišnja manifestacija „Salavat ti donosimo, ja Resulallah“ Medžlisa Tešanj, kojom se tradicionalno obilježava rođenje Poslanika, a.s.

Muftija zenički Ejub-ef. Dautović je kazao da je hafiz Nihad upravo primjer onoga koji je pokazao svoju odgovornost i prema Allahu dž.š. i prema svojim roditeljima, posebno prema babi. Kroz nekoliko hadisa ukazao je na značaj i fadilete učenja Kur’ana: “Odgajajte svoju djecu, u znaku ova tri svojstva: da vole Poslanika, da vole njegovu porodicu i da uče Kur’an …; Najbolji je među vama onaj koji nauči Kur’an i druge podučava Kur’anu“, i poručio: “Zato je važno da učimo Kur’an, da živimo u skladu s kur’anskim porukama, ali je isto tako lijepo da prisustvujemo hafiskim dovama i da budemo u društvu naših hafiza“.

Nastavljena tradicija hifza 

Nakon prenesenih selama i čestitki reisu-l-uleme i u svoje lično ime, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Smajić je u svom obraćanju istakao: “Ovo nas vrijeme podsjeća na vrijeme kada su ovdje bili Osmanlije, pa Austro-ugarski period i vrijeme Kraljevine Jugoslavije kada su u našim džamijama mukabele učili, u prvom redu hafizi, imami, a u nekim džamijama, kao što je slučaj s Begovom džamijom, više je bilo učača iz reda civila, onih koji su imali svoje radnje oko Begove džamije, ali su svoje vrijeme potrošili u hajrate kao što je hifz, vakufi i dr.“

Autor ovih redova će dodati da je takvo stanje bilo i u Tešnju, kada je 12 hafiza učilo hafiske mukabele u Čarši i Dibekhana džamiji. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije na dogovor o učenju mukabele u Čarši i Dibekhana džamiji u decembru 1932. godine pozvani su: Salih Kahvić, Osman Brkić, Ahmet Mulalić, Hasan Škapur, Salih Smajlbegović, Mustafa Hundur, Ibrahim Terzić, Muhamed Hafizović, Šemsudin Karahodžić, Halil Kotorić, Hasan Handžić i Muharem Mulabdić.

Ljubav i upornost je put do hifza

Hafiza Nihada smo pitali kada se pojavila želja za učenjem hifza i kako je završio hifz, s obzirom na školske obaveze. “Želja za hifzom se pojavila u petnaestoj godini kada sam naučio pravilno učiti Kur’an. Tada sam počeo učiti 30. džuz samostalno. Svaki dan sam učio po 5 ajeta uz slušanje omiljenog učača Mahira el-Muaiqlyja i tako sam naučio zadnji džuz. Kada sam krenuo u treći razred srednje škole u Tešanju, u Hamzi-begovoj džamiji je bio imam uvaženi hafiz Ahmed-ef.Bukvić, kod kojeg sam počeo naučio El-Beqare i još neke stranice. Zbog studija u Tuzli imorao sam prekinuti učenje kod hafiza Ahmeda, ali sam se potrudio da prvo nađem sebi muhaffiza. Uz preporuku hafiza Abdullaha Haušića počeo sam učiti kod hafiza Nedžada Vehabovića“, kazao je hafiz Nihad.

Interesovao nas je i osjećaj kako je biti prvi hafiz u porodici i džematu. “Kur’an je sam po sebi velika odgovornost, a kamoli kada imam na umu da sam prvi i u familiji i u džematu. Nadam se da će se porodica, komšije i džematlije okoristiti od mog hifza i da će me Allah pomoći u očuvanju hifza, a i prenošenju znanja na druge ljude, prvenstveno na svoju porodicu. Volio bih da se u Tuzli, gdje trenutno živim organiziraju halke Kur’ana, hifza, sufare gdje bih rado učestvovao i samim tim potpomagao svoj hifz učeći druge ljude. Svakako da planiram pratiti takmičenja koja se održavaju u Sarajevu i Zagrebu i nadam se da ću učestvovati na tim takmičenjima“, kazao je mladi hafiz. U današnjim ekonomskim uvjetima nije lahko imati i studentski i bračni status. “Imam stipendiju mjesečno od Općine Tešanj 100 maraka i sve ostalo financiram uz Allahovu pomoć. Oženjen sam, hvala Allahu. Moja hanuma ide na isti fax kao i ja. El-hamdu lillah imamo sve što je potrebno i, uz Allahovu pomoć, sve je lahko. Allah, dž.š. daje nafaku“, pojasnio je hafiz Nihad.

Na kraju svečanosti hedije hafizu su uručili: Šahin Kerla ispred Fonda „Bošnjaci“, predsjednik Medžlisa Zehrudin Kruško ispred Medžlisa, načelnik Suad Huskić ispred Općine Tešanj, Hamdo Krkalić ispred džemata Kraševo i dr. 

Hafisku diplomu Abdulahu Tabakoviću, u svojstvu izaslanika reisu-l-uleme, uručio je prvi imam Gazi Husrev-begove džamije i direktor Gazijne medrese hafiz Mensur ef. Malkić. “Hafize, čuvaj Kur’an-i-kerim, onoliko koliko ti budeš čuvao Kur’an toliko će Allah dž.š. tebe čuvati. Budi pokoran Allahu dž.š., čini dobročinstvo roditeljima, budi koristan našoj zajednici, dobro uči, dobro se vladaj i budi pozitivan primjer svojim vršnjacima i svima nama”, poručio je hafiz Malkić na hafiskoj dovi.  

Hafiska dova mladom, trinaestogodišnjem hafizu Abdullahu Tabakoviću, posigurno je veliki događaj za Mostar i od velikog historijskog značaja za muslimane Hercegovine jer su imali priliku prisustvovati događaju punom ibreta i divljenja i posvjedočiti  da je moguće, ako ima volje, vjere, ustrajnosti i podrške i u trinaestoj godini života, kako je to učinio hafiz Abdulah, postići velike rezultate.

Poslije položenog hifza odmah u mekteb

Svečanosti su pored brojnih džematlija prisustvovali mostarski imami i profesori Karađoz-begove medrese. Odabrane odlomke Kur’ana proučili su njegov muhaffiz kurra hafiz Armin ef. Abaza,  hafiz Nezir Šarić, direktor Karađoz-begove medrese hafiz Aid ef. Tulek i hafiz Malkić. Tokom programa prisutnima su se obratili još Šefik ef. Čavčić hafizov muallim i v.d. glavnog imama Medžlisa IZ Mostar mr. Dino ef. Maksumić

Efendija Čavčić je akcentirao važnost kontinuiranog djelovanja džemata Zalik u kojem trenutno žive četiri hafiza, a uskoro bi se taj broj mogao i povećati. Kazao je kako se džemat Zalik u svom radu prioritetno rukovodi idejom o važnosti ljudskih resursa. Sa prisutnima je podijelio iskustva organizacije mektepske nastave koju pohađa i Abdulah. Časove je koristio kako bi memorirao novu stranicu Kur’ana, za šta mu je trebalo, tek, desetak do petnaest minuta. Često bi se dešavalo da ga cijela mektepska grupa zajedno sa efendijom Čavčićem gledajući u mushaf preslušava. “Bila je to inspiracija i drugoj djeci da se odluče početi učiti Kur’an napamet. Ponosni smo što imamo ovakvu djecu”, kazao je Čavčić.  Posebno emotivno ga je dirnula gesta mladog hafiza Tabakovića da je odmah, nakon položenog ispita hifza, došao na mektepsku nastavu.  

Glavni imam Maksumić je u svom obraćanju protumačio islamske stavove o bitnosti činjenja dobrih djela i o značaju učenja Kur’ana. “Ova hafiska dova je prilika za sve nas da preispitamo svoj odnos prema Kur’an-i-kerimu. Je li sramota da je čovjekov život prošao, ili je ušao u šezdesete i sedamdesete godine, a da nije naučio pravilno čitati i učiti Kur’ana, a imamo naše mektebe, naše imame, našu instituciju Islamske zajednice, imamo Centar za učenje Kur’ana, koji radi već pet-šest godina. Hafiz Abdulah Tabaković je drugi najmlađi hafiz u Bosni i Hercegovini, naš čovjek, nije došao sa strane, njegovi roditelji su Bošnjaci iz ovih predjela, nisu imali posebno priliku da uče arapski jezik, nego su se potrudili da u ovom pravcu usmjere svoje dijete. Zato iskoristimo ovo vrijeme i priliku da onaj ko nije naučio harfove, da danas donese nijet da ih nauči, da kaže svom efendiji ja hoću da naučim, nauči me, poduči me... Nemojmo da dođemo na Sudnji dan da harfovi budu dokaz protiv nas jer ih nismo naučili, a Kur’an nam stoji na rafama”, upozorio je ef. Maksumić. 

Kolektiv i učenici  Gazi Husrev-begove medrese  ove godine su obradovani činjenicom da je  učenik ove medrese Ahmed Hamidović osvojio prvo mjesto na prestižnom takmičenju iz učenja Kur'ana u Mekki, što je potvrdilo opredijeljenost ove škole da njeguje tradiciju hifza