digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Uslovi fidje

Fidja i kategorije kojima je dozvoljeno da ne poste

Kao što je poznato postoje razlozi zbog kojih Allah, dž.š. potpuno ili privremeno oslobađa obaveze posta. Ti razlozi su bolest, trudnoća, dojenje, težak rad i putovanje. Ovdje ćemo ukratko objasniti pitanje teškog fizičkog rada i bolesti, jer su oni aktuelni i oko njih ima najviše dilema. Osobe koje rade teške fizičke poslove tokom kojih gube velike količine tečnosti tako da bi post mogao ugroziti njihovo zdravlje, imaju opravdanje (uzur) da prekinu post i naposte propuštene dane shodno kur’anskom ajetu: „A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana naposti, - Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoće imate...“ (El-Bekare, 185). Ono što može dovesti do bolesti ili do usporenja ozdravljenja može imati tretman bolesti. U dane vikenda ili odmora, nema opravdanja da se ne posti. Također, islamski pravnici smatraju da osobe u sličnim slučajevima trebaju zanijjetiti post i da mogu prekinuti post tek kada osjete veliku teškoću zbog posta. Naime, ne bi bilo ispravno postupati suprotno od prethodno rečenog, tj. da se taj dan uopće ne zaposti zbog planiranog posla, jer Allah, dž.š.,  može dati da se lijepo isposti ili da se planirani posao odgodi, odnosno zbog nečeg bude onemogućen. Bolest zbog koje je dozvoljeno ne postiti je bolest koja postaču prouzrokuje velike probleme i bolove, ili se zbog posta pogoršava, odnosno sporije liječi. Procjenu takvog stanja vrši sama osoba na temelju vlastitog iskustva ili na osnovu mišljenja pouzdanog ljekara muslimana. Svi islamski pravnici se slažu da postoje dvije vrste bolesnika kojima je dozvoljeno da ne poste i to: bolesnici sa trajnom i bolesnici sa akutnom bolešću. Oni sa trajnom, neizlječivom, bolešću će za svaki propušteni dan ramazanskog posta dati fidju, tj. nahraniti jednog siromaha. Druga vrsta bolesnika je bolesnik za čije ozdravljenje ima nade i on će zbog bolesti tokom ramazana neće postiti,  ali će poslije ramazana nadoknaditi propuštene dane. Napominjemo da osoba koja iz opravdanih razloga ne posti ne treba da javno to pokazuje, a neki učenjaci smatraju da je čak dužna, tj. obavezna, iz poštovanja prema časnosti mjeseca ramazana, da izbjegava javno konzumiranje hrane ili pića. S obzirom da postoje lakše bolesti uz koje se može postiti, te da se tokom posta mogu koristiti određeni lijekovi i obavljati neki ljekarski pregledi i medicinski tretmani, mi ćemo ih ovdje spomenuti uz napomenu da je ljekar musliman dužan da posavjetuje pacijenta u pogledu medicinskih pretraga i liječenja, te da mu predloži odlaganje spomenutih oblika pregleda i liječenja poslije iftara ili ramazana, ako to neće izazvati štetu i pogoršati zdravstveno stanje pacijenta. Također, žena koja dobije menstruaciju tokom posta, prekinut će post i nema potrebe da nastavi s gladovanjem do kraja dana. Taj dan joj se ne broji da je postila i dužna je napostiti ga.

Trudnica koja se boji za svoje i zdravlje ploda kojeg nosi nije obavezna postiti za vrijeme trudnoće, ali je obavezna napostiti propuštene dane kada to bude u stanju. U slučaju da se dojilja boji da će post ugroziti njeno i zdravlje dojenčeta, nije obavezna započeti post, već će napostiti propuštene dane. Međutim, ako te bojazni nema, onda će započeti post, pa ako osjeti slabost ili bojazan da nema dovoljno mlijeka za dojenje, prekinut će post i napostiti propušteni dan. Dojilja sama treba procijeniti svoje stanje na osnovu vlastitog iskustva i osjećanja, a može konsultirati i ljekara. Fidja za jedan dan iznosi koliko iznosi sadekatu-l-fitr za jednu osobu u zemlji u kojoj se živi. Ukoliko osoba ne posjeduju imovinu kojom može izvršiti fidju, nije ni dužna. Može sačekati do vremena kada bude u mogućnosti. Ako do toga ne dođe, neka zatraži oprosta od Allaha. On je milostiv i prašta.

Nema zapreke da se fidja uplati na račun Rijaseta, muftijstva ili medžlisa Islamske zajednice, s napomenom da je svrha uplate fidje za potrebe društvene brige pri u okviru Islamske zajednice. Kao što je poznato, Rijaset Islamske zajednice ima poseban Ured za društvenu brigu koji usmjerava određena sredstva za potrebe siromašnih i socijalno ugroženih osoba, a pri muftijstvima i medžlisima djeluju koordinatori za društvenu brigu.

Uslovi fidje

Fidja za neispoštene dane ramazana se plaća u slučaju trajne nesposobnosti ili spriječenosti, uslijed teške hronične bolesti i starosti, da se propušteni dani naposte. Fidja za jedan dan posta iznosi koliko iznosi sadekatu-l-fitr za jednu osobu, tj. koliko iznos jednodnevne ishrane siromaha i može se dati siromašnim osobama u spomenutu svrhu. Ukoliko ima mogućnosti da plati fidju, dužan je to učiniti, ukoliko nema, onda kada bude u prilici, a ako ne mogne nikako, s njega spada obaveza. On najbolje zna da li ima mogućnost platiti fidju ili ne. Budući da se ni da se iznos za keffaret ne može dati uzlaznoj i silaznoj liniji, tj. onima koje je inače obaveza izdržavati u slučaju potrebe, to nije ispravno ni u slučaju fidje.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine