Dr. Korajlić: Urušeno društvo uzrokuje nesigurnost građana

Autor: Selman Selhanović Novembar 30, -0001 0

 

-kaže dekan Fakulteta za kriminalistiku, krimiologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, prof. dr. Nedžad Korajlić navodeći da se stanje sigurnosti reflektuje i kroz zapuštenost porodica i neorganiziranost društva

 

Prof. Korajlić, sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini je daleko od zadovoljavajuće. Koji su to faktori koji  u ovom momentu najviše utječu na takvo stanje?

Korajlić: Sigurnosna ili bezbjedonosna situacija sigurno nije zadovoljavajuća. I ja  lično ne osjećam da sam apsolutno siguran u tom pogledu. Nekad ćete imati vrlo često policijske agencije i njihove izvještaje o smanjenom broju krivičnih djela itd., ali se građani ne osjećaju sigurnim. Naravno, nije samo broj krivičnih djela taj koji određuje sigurnost, nego je to uveliko percepcija građana koja podrazumijeva sve što je potrebno od zakonodavne i  izvršne, do sudske vlasti. Sve to utječe na osjećaj sigurnosti. I, mnogo toga još opterećuje Bosnu i Hercegovinu. Rekli bismo da je to nekad samo kriminalitet, međutim stanje kriminaliteta nije jedini faktor. Na sam osjećaj sigurnosno- bezbjedonosne situacije utječe i određena politička dešavanja kao recimo dešavanja oko pozivanja na referendum u manjem entitetu (RS), stanje u oblasti finansija,  te socijalnog stanja boračke populacije čiji zahtjevi se, evo, baš na ispunjavaju na način kako bi to oni željeli. Da li je to sada ispravno ili ne neću u to da ulazim, ali u svakom slučaju to je jedna refleksija takvog  stanja u društvu. Bosnu i Hercegovinu još opterećuju pored tih stalnih pozivanja i česta okupljanja određene radikalne skupine i svega ostaloga. No, mislim da BiH nije nesigurnija u odnosu na druge zemlje. Prema tome, svaki događaj pa bio on i teroristički čin sa prizvukom terorizma nama je bitan i ne možemo se prema njemu odnositi imuno. Ne možemo zatvarati oči i praviti se da nema bojazni kako za našu porodicu tako i za sigurnost društva uopšte. Tu su i imovinska krivična djela kao i krivična djela različitih oblika nasilja koja vrlo često završavaju i tragično sa smrću pojedinih građana. Takva nasilja u porodici uzrokovana su još određenim socijalnim standardima građana. U krajnjoj odrednici sve je to posljedica urušenog društva u kojem živimo. 

 

Preporod: Zasigurno, razlog tome možemo pronaći u samome društvu u odnosima u njemu. Koliko je neorganiziranost društva preduslov pojavi  kriminala?

Korajlić: Građani ukoliko osjete da ne mogu riješiti svoje zahtjeve na način koji je civiliziran oni će u nekom momentu, možda, posegnuti za nekim stvarima koji su atipični za demokratsko društvo. U tim situacijama oni mogu pribjeći i određenim okupljanjima koja jesu legalna, ali mogu se izroditi u nasilje i vandalizam koje smo imali otprije nekoliko godina. Ukratko, inertnost zakonodavne i izvršne vlasti itekako utječe na nesigurnost i ukupnu refleksiju stanja sigurnosti građana.

Preporod: S obzirom da BiH kao država ima dva entiteta, jedan distrikt i deset kantona- kako faktički funkcioniraju sigurnosne službe?

Korajlić: Da, imamo izuzetno kompleksno uređenje. Bosna i Hercegovina sastoji se iz dva entiteta i distrikta Brčko, i mi takvo državno uređenje moramo poštovati. Potrebno je pronaći načine i mehanizme da sigurnosni sistem u ovakvom uređenju funkcionira što je bolje moguće. Činjenica je da su pojedinim segmentima nedefinisane nadležnosti, ili da se one preklapaju, ali to nije razlog da potenciramo nefunkcionalnost. To je ustavna i zakonska  obaveza svih institucija sistema i građana, a sve eventualne nesuglasice ili izmjene u načinu postavke sigurnosnog i političkog sistema treba mijenjati na Ustavom i zakonima predviđene načine. 

Preporod: Imamo li jedinstven državni zakon koji regulira obavještajno sigurnosne djelatnosti?

Korajlić: Imamo jedinstven zakon koji regulira obavještajno-sigurnosnu djelatnost. Imamo SIPA-u koja radi određene zajedničke poslove na području cijele Bosne i Hercegovine, OSA-u koja ima svoje nadležnosti, oružane snage, i određena ministarstva. Međutim, sve to je nedovoljno, a često imamo i probleme na personalnom, odnosno političkom nivou.  

Preporod: Pri izboru kadrova sigurnosnih službi koji su kriteriji odlučujući- nacionalni ili sigurnosne  procjene?

Korajlić: Nažalost, rukovodi se nacionalnim izborom. Tako se na čelu OSA-e nalazi Bošnjak, u SIPA-i je Srbin, a u nekim agencijama je Hrvat,  itd. Nadam se da ćemo brzo morati prevazići taj nacionalni ključ. Moramo se prioritetno rukovoditi stručnom sposobnošću kandidata, te poštivanjem zakona i pozivanjem na odgovornost. Sve dok mi  u okviru određenih etničkih grupa funkcioniramo, oni će sutra imati i određenu garanciju od tih koji su ih birali u skupštinama i parlamentima itd. Tako da će biti oni zaštićeni ukoliko ne budu izvršavali svoje obaveze, jer imaju faktički zaštitu od tih koji će sutra tražiti od njih izvršavanje ili neizvršavanje. Osnovni kriterij pri odabiru kadrova, i to ne samo u sigurnosnim službama, već u svakom segmentu, mora biti profesionalizam. Nažalost, svjedoci smo da se često prilikom imenovanja kadrova u našoj državi rukovodi primarno nacionalnim ili političkim kriterijima. Više je nego očito koliko su takvi kriteriji pogrešni i površni. Takođe, ne treba zanemariti ni uticaj međunarodne zajednice prilikom različitih imenovanja. Neophodno je vraćati i dalje graditi povjerenje među narodima koji čine Bosnu i Hercegovinu. Samo tako se mogu jačati institucije sistema i unutar njih rješavati problemi.  

Preporod: Ipak, kako vratiti to povjerenje o kome govoriti ako smo svjedoci veličanja ratnih zločinaca koje sada proglašavaju herojima. I to utječe na sigurnosnu situaciju?

Korajlić: Slažem se. Mi moramo svi biti transparentni, te imati nultu toleranciju prema bilo kojem nacionalizmu, neovisno od toga da li je to bošnjački, srpski ili hrvatski nacionalizam. Ne možemo u isto vrijeme podržavati jedno, a osuđivati drugo ili treće. Nama je isto tako bitno ono što je konstatirala međunarodna zajednica. Ona je  jasno rekla da je ovdje bila agresija. Ima tu elemenata  negdje  i građanskog rata u možda jednom malom dijelu, ali u pravilu je to agresija. Tu imamo elemenata četničkog pokreta i drugih raznih stvari koje negativno djeluju i stvaraju bojazan  kod druga dva naroda. Bošnjaci kao većinski narod u BiH moraju prednjačiti, moraju biti primjer. I to ne biti tek primjer na štetu svog naroda, ali moramo pokušati se izdignuti iznad toga i prevazići te i takve naše nacionalne uske poglede. Bosna i Hercegovina je evropska država, a Bošnjaci su evropski muslimani, i u tom smislu Evropa mora iskazati veći senzibilitet prema Bosni i Bošnjacima, kao manjinskom narodu i manjinskoj religijskoj skupini unutar Evrope.  Ne možemo biti svrstavani na istu stranu sa militarističkim muslimanskim grupama koje vrše određena teroristička akta u svijetu, niti nas se smije doživljavati kao potencijalne ‘islamske teroriste’. Ne postoji islamski terorizam, terorista ima ime i prezime. I nije on ni islamski, pravoslavni ili katolički. Ne može jedna grupa ljudi da vrši kriminalna djela, odnosno terorizam u ime drugih.

Preporod: Prisutnost terorizma u svijetu nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu. Čak su pojedinci iz BiH išli na strana ratišta. Da li je taj odlazak kontroliran?

Korajlić:  Mišljenja sam od početka da velike sigurnosne službe, u ovom slučaju i Istoka i Zapada ( da ih posebno ne izdvajam), mogli su da imaju kontrolu koliko odlazi ljudi. Prema nekim podacima ministar Mektić je rekao da je zabilježeno oko 290 njih, od kojih su neki već i osuđeni. Neki po povratku biće procesuirani i dalje. Naravno da je puno i jedan. Mi moramo svoje odnose ovdje rješavati kroz institucije sistema. I primarno sve probleme koje imamo i koje ćemo možda imati moramo rješavati institucionalno, a ne u okviru jedne grupe. Znači imamo parlamente, imamo vlade, entitete, kantone, općine-  u okviru kojih  to moramo da rješavamo. Međunarodna zajednica, zasigurno, ima svoju politiku i nužne interese. U tom dijelu međunarodna zajednica imala je kontrolu ulaska i izlaska na sirijska ratišta. Dakle, u okviru svojih potreba i svojih interesa oni procjenjuju određenu reakciju kad je šta potrebno. I, naravno, mi se moramo uklapati u poziciju u kojoj imamo dobre odnose sa našim susjedima, Srbijom , Hrvatskom, pa i regionalno u Evropi kako bismo razmjenjivali podatke. Mi  moramo razmjenjivati podatke.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro