Povezano

Naseljavanje Vlaha i Arbanasa u Bosni: Stanje nakon osmanskog osvajanja

Naseljavanje Vlaha i Arbanasa u Bosni: Preseljavanje vlaha iz Hercegovine

U okviru ovoga sandžaka, obuhvaćena su područja istočnog, središnjeg, sjeverozapadnog i zapadnog dijela Bosne bez Hercegovine u predosmanskim granicama. Tako je postupljeno radi toga što se naseljavanje Vlaha i Arbanasa u svim navedenim geografskim cjelinama, nije odvijalo istovremeno.

         U XV stoljeću obavljena su tri popisa Bosanskog snadžaka: 1468/1469, 1485. i 1488/1489. godine. U njima su Vlasi i Arbanasi popisani odvojeno od zemljoradničke raje.

         Istočna Bosna

         Prva skupina Vlaha u sastavu od 448 šatora/kuća i 130 oženjenih muškaraca stigla je do prvog popisa Bosanskog sandžaka iz 1468/1469. godine iz Hercegovine u istočnu Bosnu, nahija Birač/tur. Birče u Vilajetu Pavlovići. Bili su to, što će popis Bosanskog sandžaka iz 1488/1489.. godine i potvrditi, Vlasi iz plemena Banjani iz Rudina.

         U ovom popisu, zabilježeni su i stanovnici koji su, samo zbog povlaštenog plaćanja vlaške  filurije, bili svrstani u Vlahe. Bio je to nenavedeni broj kuća u nahiji Višegrad.

        Srednja Bosna

         Prije 1476. godine, Vlasi su naseljavani na granice oblasti tzv. Bosanskog kraljevstva, koje je obuhvatalo nahiju tvrđave Maglaj i nahiju Tešanj, odakle su prelazili u njenu unutrašnjost, naseljavali je i na taj način pripremali prestanak njenog postojanja. Između 1476. i 1485. godine, na područje nahije tvrđave Maglaj naselilo se 172 kuće Vlaha, od kojih u varoš Maglaj 124 kuće i u selo Žepče 48 kuća. Za njih je u popisu izrijekom navedeno da su došli sa strane.

         U međuvremenu od završetka popisa Bosanskog sandžaka 12. svibnja/maja  1469. i završetka popisa 24. lipnja/juna  1485. godine, nisu zabilježena nova pomjeranja Vlaha u ostale dijelove Bosne. Oni isti Vlasi iz prvog popisa Bosanskog sandžaka, bili su i dalje u nahiji Birač u Vilajetu Pavlovići, ali sada u sastavu od 14 katuna sa 393 čeerge/kuće  i 133 odrasla neoženjena  muškaraca. Izvjesno je da su se neke čerge/kuće u međuvremenu razbježale i da su prirasla tri neoženjena muškarca.

         Između završetka popisa Bosanskog sandžaka između 24. lipnjajuna  1485. do završetka popisa toga sandžaka između 7. kolovoza/augusta  1488/1489. godine, došlo je do pomjeranja Vlaha Banjana iz nahije Birač. U 14 katuna/tur. džemata,   bilo je 367 kuća i 128 neoženjenih odraslih muškaraca, jer je grupaciju u međuvremenu napustilo 31 domaćinstvo i dva odrasla neoženjena muškarca, pomjerili su se prema nahiji tvrđave Maglaj. Tu su, vjerovatno, stigli i oni odbjegli Vlasi iz nahije. Birče, pa ih je u nahiji tvrđave Maglaj bilo u 13 džemata s ukupno 398 kuća i 130 odraslih neoženjenih muškaraca. Nahija tvrđave Maglaj postat će sabirno središte Vlaha, odakle su se raseljavali u sjeverozapadne i zapadne Bosne.

         Ovim su se Vlasima prirdužili i Vlasi pristigli u nahiju tvrđave Maglaj, za koje je navedeno samo da su došli sa strane, pa se njihova plemenska pripadnost nije mogla utvrditi. Bili su raspoređeni u 26 džemata,  sa 465 kuća i 52 odrasla neoženjena muškaraca.

          Tako je u nahiji tvrđave Maglaj u popisu Bosanskog sandžaka iz 1488/1489. godine zabilježeno ukupno 40 džemata Vlaha sa 863 čerge/kuće i 182 odrasla neoženjena muškarca. U ovom popisu zabilježeno je prisustvo Vlaha u četiri sela nahije Brod/u bos. Značenju gaz, danas Zenica  i stanovnici koji su, samo zbog povlašćenog plaćanja vlaške filurije, bili svrstani u Vlahe. Bio je to nenavedeni broj kuća u varoši Travnik.

         Vremenski slijed naseljavanja Vlaha po nahijama na dijelu Bosanskog sandžaka u srednjoj Bosni u XV stoljeću, po godinama popisa, bio je slijedeći:

                  1468/1469: Birač/tur. Birče 14 džemata sa 448 kuća.

                  1485.: Birač/tur. Birče 13 džemata s 393 i tvrđave Maglaj 29 džemata sa 172 kuće, odnosno, ukupno 42 džemata sa 465 kuća.

                  1488/1489.: tvrđave Maglaj 29 džemata sa 863 kuće, u četiri sela nahije Brod.

Budući da do kaja XV stoljeća nisi bili otvoreni prolazi za sjeverozapadnu Bosnu/Bosanska krajina i zapadnu Bosnu/Krajina, na tim gerografskim cjelinama nije zabilježeno trajno naseljavanje  Vlaha. Na području jugozapadne Bosne, čije su nahije kasnije ušle u sastav Kliškog sandžaka (1537), u XV stoljeću zabilježeno je samo prisustvo 27 kuća hajmana u varoši tvrđave Livno. 

Prisustvo Vlaha u Bosanskom sandžaku između popisa u 1468/1469. i 1485. godini, ne može se međusobno uporediti, jer su u posljednjoj sadržani i Vlasi iz područja koja su danas izvan Bosne i Hercegovine. Međutim, potpuno su uporedivi podaci imeđu 1485. i 1488/1489. godine. Ako se uzme da se broj Vlaha u vilajetu Jeleč nije povećavao, nego, naprotiv, preseljavanjem smanjivao, onda je sasvim jasno da se razlika u broju vlaških kuća odnosi na one koje su se na područje Bosanskog sandžaka doselile između ta dva popisa. A to je 1.325 vlaških kuća ili skoro tri i po puta više.