PREPOROD: Ovo je druga godišnjica Gazi Husrev-begove biblioteke koju obilježavate kao direktor ove ustanove. Uloga i značaj instituta poput medresa/škola i biblioteka u naučnom i kulturnom razvoju uže i šire zajednice su Vam poznati i prema dosadašnjem rukovodilačkom iskustvu. Međutim, računajući na specifičnost utemeljenja i trajanja Biblioteke kao vakufa skoro pola milenija, kakvi su to dodatni zahtjevi koje ova ustanova postavlja pred Vas i cijeli kolektiv?
HANDŽIĆ: Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka i najstarija ustanova kulture u ovom dijelu Evrope. Ova biblioteka nije samo uređena zbirka knjiga, već prvorazredno mjesto kolektivnog kulturnog pamćenja, koje daje institucionalnu formu našoj kolektivnoj memoriji. Njeno pouzdano i dragocjeno spomeničko svjedočenje o humanim idealima naše kulture, nipošto nas ne treba navesti da gledamo na ovu skoro pet stoljeća staru ustanovu kao na puki repozitorij zapisa o prošlim vremenima, jer ona jeste i treba biti izvor novih nadahnuća i poleta. Služiti Gazi Husrev-begovim hajratima znači višestruku odgovornost. Prije svega, odgovornost prema vakufu općenito, prema njegovoj svetosti i nepovredivosti. Zatim, u užem smislu, prema Gazi Husrev-begovom vakufu, imajući u vidu značaj, ulogu i njegovo mjesto u našoj historiji, sadašnjosti pa i budućnosti. To znači i posebnu odgovornost prema generacijama vrijednih ljudi, predanih nauci, koji su stoljećima ovdje, ne samo čuvali ono što je Gazi Husrev-beg ustanovio, nego svojim radom oplemenjivali, unapređivali i iza sebe ostavljali boljim nego što su preuzeli. Zatim, to znači odgovornost prema naučnoj i kulturnoj javnosti, koja od Biblioteke, s pravom, očekuje da opravda kulturno-historijski i naučni kredibilitet koji uživa. I, konačno, to znači i odgovornost prema Islamskoj zajednici koja je formalno-pravni osnivač, odgovorna za djelatnost Biblioteke i za koju Biblioteka predstavlja vezu s dijelovima javnog prostora koji joj imanentno ne pripadaju – s našom naučnom i kulturnom javnošću. To nam daje veoma specifičnu ulogu poveznice između različitih svjetova.
Biblioteka prevazilazi interese Islamske zajednice i muslimana
PREPOROD: Aktivnosti Biblioteke ponajbolje potvrđuju širok raspon njenog djelovanja, odnosno i nadilaze uobičajene bibliotečke okvire. Šta omogućava, i idejno i tehnički, tako obuhvatan rad?
HANDŽIĆ: Gazi Husrev-begova biblioteka je uvijek bila više od biblioteke ili repozitorija pisane građe. Tu svoju polivalentnost je, naročito, razvila prelaskom u novu zgradu koja je zvanično otvorena 15. januara 2014. godine, kada je u punom kapacitetu zaživjela kao bibliotečka, naučno-istraživačka, kulturna, arhivska i muzejska ustanova. I svaku od ovih pet srodnih, ali različitih funkcija ona nosi na sebi svojstven način. Naravno, srce Biblioteke predstavlja njena rukopisna zbirka: 10.585 kodeksa rukopisa koji su 2018. godine upisani na UNESCO-ovu listu Memory of the World čime je zvanično još jednom potvrđen njihov univerzalni značaj koji bitno nadilazi i Bosnu i Hercegovinu i naše lokalno naslijeđe.
Rad Biblioteke je organiziran po odjeljenjima: Odjeljenje specijalnih zbirki, koje se bavi naučnom obradom Fonda rukopisa i Osmanskog arhiva; Odjeljenje za obradu bibliotečke i nebibliotečke građe; Odjeljenje Arhiva Islamske zajednice, Odjeljenje za korisnike, Odjeljenje za konzervaciju i restauraciju; Odjeljenje za informatičku podršku i Odjeljenje tehničke podrške koje se stara za funkcioniranje ove zgrade površine 7000 kvadratnih metara u kojoj je pored biblioteke smješteno nekoliko organa i ustanova Islamske zajednice i u čijim salama se redovno održavaju različiti kulturni i naučni događaji. U navedenim odjeljenjima zaposleno je ukupno 36 osoba. U Biblioteci je u nekoliko prethodnih godina došlo do velike smjene generacija. Ponosno ističemo da je nova generacija bibliotekara, stručnog i tehničkog osoblja odgovorila izazovu, opravdala povjerenje i otvorila nove perspektive razvoja.
Potpisivanjem ugovora s Univerzitetom, dobit ćemo i formalnu potvrdu da Gazi Husrev-begova biblioteka pripada akademskoj zajednici. Na taj način ćemo potvrditi da kulturno-historijsko pisano naslijeđe koje čuvamo ima univerzalan značaj, da ono nije važno samo muslimanima, odnosno Islamskoj zajednici, nego ima najširi društveni, univerzalan akademski i državni značaj.
PREPOROD: Iznimno veliki broj bibliotečkih jedinica, odnosno niz različitih fondova koje čine rukopisi/ štampana građa/periodika/fotografije/arhive iz različitih oblasti ilustruju činjenicu da je Biblioteka jedan od najvećih čuvara pisane baštine u Bosni i Hercegovini, regionu i šire. Ukazuje li takav korpus građe na određene komparativne prednosti Biblioteke u naučnoistraživačkom i kulturnom segmentu?
HANDŽIĆ: Studentska čitaonica s oko stotinu radnih mjesta i istraživačka čitaonica s oko dvadeset radnih mjesta svakodnevno privlače mlade ljude iz Bosne i Hercegovine i iz inostranstva koji koriste naše fondove i koji, uz to, žele biti dio jedne zajednice ili subkulture ljudi koji se predano bave naukom. Usluge Biblioteke u 2025. godini koristilo je ukupno 4.235 registriranih članova, studenata, istraživača i naučnika. Zanimljivo je da među njima često ima i onih za koje ne biste očekivali da budu redovni posjetioci Gazi Husrev-begove biblioteke kao što su studenti tehničkih ili informatičkih znanosti.
U želji da odgovorimo na što raznovrsnije zahtjeve naših korisnika, imamo izrađen projekat izgradnje HUB prostora, za zajednički rad, koji će omogućiti da izvan uobičajene tišine čitaonice u kojoj se korisnici bave individualnim radom i manje grupe mogu realizirati zajedničke projekte i sarađivati na određenim istraživanjima, ili se jednostavno socijalizirati u nešto manje formalnom, ali, ipak, poticajnom ambijentu. Takvi prostori odavno su postali neizostavan dio ambijenta najboljih biblioteka širom svijeta, i mi ćemo se, prateći svjetske standarde, potruditi da korisnicima Gazi Husrev-begove biblioteke ponudimo nešto slično. Cilj nam je da Biblioteka bude ono što u uređenom svijetu jeste: treći prostor, odnosno ambijent u kojem, pored kuće i školske/ studentske klupe ili radnog mjesta, rado provodimo vrijeme i socijaliziramo se.
U užem smislu, poseban značaj za akademsku zajednicu imaju Fond rukopisa i Osmanskog arhiva. Za ove fondove redovno primamo upite od istraživača, ne samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz cijelog svijeta. Biblioteka je veoma dobro pozicionirana u stručnim krugovima i njena komunikacija sa srodnim ustanovama i istraživačima je na iznimno dobrom nivou. Ipak, uviđamo da ima prostora da se unaprijedi njena percepcija kod „običnog“čovjeka te planiramo više uraditi na upoznavanju šire javnosti sa svim onim što Gazi Husrev-begova biblioteka jeste i što simbolizira. Želimo da se običan čovjek, Bošnjak, član Islamske zajednice, zapravo svaki građanin ove države, više identificira s vrijednostima koje Gazi Husrev-begova biblioteka simbolizira i smatramo ih važnim u izgradnji našeg vjerskog i nacionalnog samopouzdanja.
Jedan od motiva za pokretanje procedure sticanja statusa Biblioteke, formalno, unutar Univerziteta u Sarajevu, je želja da na taj način pokažemo da Gazi Husrev-begova biblioteka i građa koju ona čuva te to što ona simbolizira prevazilazi interese Islamske zajednice i muslimana, odnosno da je od prvorazrednog akademskog, naučnog, kulturno-historijskog značaja, ne samo za lokalnu nego i za međunarodnu akademsku zajednicu.
Na putu snažnije međunarodne afirmacije
PREPOROD: Upravo u 2026. godini, Biblioteku očekuje i zaokruženje procesa sticanja statusa naučnoistraživačke baze Univerziteta u Sarajevu. Iako se to nameće kao tek simbolički i formalno važno, ipak, mogu li se izdvojiti konkretni benefiti takve integracije?
HANDŽIĆ: Iako se Univerzitet u Sarajevu u preambuli Statuta poziva na tradiciju obrazovanja utemeljenu Gazi Husrev-begovom vakufnamom i izrijekom spominje Gazi Husrev-begovu biblioteku, ona, nažalost, do danas nema formalni status unutar Univerziteta, što je neprihvatljivo. Zato smo, uz snažnu podršku Upravnog odbora, na čelu sa muftijom sarajevskim, dr. Nedžadom Grabusom, pokrenuli proceduru sticanja statusa nastavne i naučnoistraživačke baze Univerziteta. Polovinom prošle kalendarske godine, tri visokoškolske ustanove, članice Univerziteta, su uputile pismenu inicijativu Senatu i taj njihov prijedlog je dobio podršku vijeća grupacija, zatim i podršku Upravnog odbora Univerziteta, nakon čega je Senat u septembru prošle godine zvanično donio odluku kojom se Gazi Husrev-begovoj biblioteci utvrđuje taj status. Predstoji nam potpisivanje ugovora o uvjetima vršenja funkcije nastavne i naučno-istraživačke baze sa Univerzitetom, čime će ovaj proces i zvanično-formalno biti okončan. To u smislu našeg djelovanja ne mijenja ništa, zato što Biblioteka u praksi i jeste nastavna i naučno-istraživačka baza Univerziteta i najveći broj naših korisnika su u stvari studenti i istraživači, članovi akademske zajednice. To će biti samo formalno priznanje faktičkog stanja. Ali, potpisivanjem ugovora s Univerzitetom, dobit ćemo i formalnu potvrdu da Gazi Husrev-begova biblioteka pripada akademskoj zajednici. Na taj način ćemo potvrditi da kulturno-historijsko pisano naslijeđe koje čuvamo ima univerzalan značaj, da ono nije važno samo muslimanima, odnosno Islamskoj zajednici, nego ima najširi društveni, univerzalan akademski i državni značaj. Mi očekujemo i određene konkretne koristi za Biblioteku nakon potpisivanja ugovora. Očekujemo da će se barem dio naših aktivnosti finansirati javnim sredstvima. Rad našeg stručnog osoblja bi trebao biti normiran u skladu s akademskim standardima i omogućiti im biranje u akademska zvanja i napredovanje u struci, a Biblioteci otvorena vrata međunarodne akademske scene u najširem smislu riječi. Gazi Husrev-begova biblioteka ima itekako šta ponuditi evropskoj akademskoj zajednici, a put do nje vodi kroz Univerzitet u Sarajevu, kroz koji realizacija naših ambicija u smislu međunarodne afirmacije postaje mnogo izvjesnija.
Evopa pripada nama, a mi Evropi
PREPOROD: Sve je više međunarodnih projekata u kojima Biblioteka učestvuje, među kojima je, naprimjer, i RESILIENCE. S tim u vezi, obično se govori o znanju i iskustvima koja se stiču. No, prema Vašim uvidima, šta, zapravo, Biblioteka može ponuditi drugima, naprimjer, upravo u projektima posebno važnim na evropskom nivou.
HANDŽIĆ: Gazi Husrev-begova biblioteka, kao što smo to već jasno istakli, po svom značaju bitno prevazilazi lokalnu naučnu zajednicu. Stava smo da je važno vrijednosti koje Biblioteka simbolizira komunicirati s evropskom akademskom zajednicom i širom javnošću na najvišem nivou.
Možda na prvi pogled zvuči pomalo pretjerano, ali smatramo da rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke vjerovatno predstavlja najdublji sačuvani dio evropskog muslimanskog kulturno-civilizacijskog korijena. Važno je da kroz naučno djelovanje na adekvatan način to naslijeđe predstavimo Evropi i doprinesemo buđenju svijesti i u Bosni i Hercegovini i u Evropi o tome da muslimansko naslijeđe Bosne i Hercegovine pripada kulturno-historijskom naslijeđu Evrope, odnosno da Evropa pripada nama i da mi pripadamo Evropi.
Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke nije jedina u Evropi, ali je u određenom smislu najvažnija. Naime, ostale zbirke orijentalno-islamskih rukopisa u Evropi su, kako je to isticao rahmetli dr. Fikret Karčić, rezultat kolonijalnog djelovanja i nemaju dublje poveznice s evropskim prostorom. Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke imanentno pripada prostoru na kojem i danas egzistira. Do danas je identificirano preko tri stotine imena lokalnih ljudi iz Bosne i Hercegovine, koji su kao autori ili prepisivači doprinijeli njenom nastajanju.
Posebno smo ponosni na dva vrijedna projekta međunarodne saradnje. Biblioteka je, posredstvom Univerziteta u Sarajevu, dio RESILIENCE istraživačke mreže teoloških fakulteta u Evropi, što je čini vidljivijom u evropskoj akademskoj zajednici i kroz koju je određen broj istraživača već realizirao određene projekte u prostorijama i na temelju fondova Gazi Husrev-begove biblioteke.
Drugi je Balkan Youth School (Balkanska škola za mlade), koja je partnerski projekat saradnje s Uredom za tursku dijasporu i srodne narode Vlade Republike Turske (YTB), koji je nama omogućio da sa studentima različitih fakulteta i univerziteta u Sarajevu osmislimo i realiziramo program predstavljanja našeg kulturno-historijskog nasljeđa. Tragom uspješne realizacije tog projekta, ove godine planiramo i ljetnu školu za studente iz bošnjačke dijaspore u zapadnoj Evropi, koja će se realizirati u drugoj polovini jula. Projekat realizujemo uz podršku Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Muftijstva za zapadnu Evropu, i smatramo ga strateški važnim načinom dugoročne brige o Bošnjacima koji žive van Bosne i Hercegovine. Za sve navedene projekte uživamo punu podršku Rijaseta, a naročito nadležne Uprave za obrazovanje i nauku na čelu sa direktorom dr. Dževadom Hodžićem koji uvijek pokazuje veliko razumijevanje za naše planove i potrebe.
Sve što je pohranjeno u Gazijinu biblioteku je sačuvano
Obogaćivanju fondova Gazi Husrev-begove biblioteke u prošlosti, posebno njenog rukopisnog fonda, neki pojedinci, poput, naprimjer, reisa Džemaludina Čauševića i Mehmed efendije Handžića, dali su posebno značajan doprinos,. Sve što je pohranjeno u Gazijinu biblioteku je sačuvano, a nažalost malo šta izvan nje je opstalo. Osim tradicije i iskustva, kao specijalizirana ustanova raspolažemo složenim prostornotehničkim i ljudskim resursima potrebnim da se osigura trajanje našeg pisanog naslijeđa u vremenu. Naši konzervatori i restauratori imaju kapacitete da prepoznaju, zaustave i poprave oštećenja, bibliotekari Odjeljenja specijalnih zbirki da ih katalogiziraju i tako učine dostupnim istraživačima, a naši informatičari da ih digitaliziraju na način koji im neće nanijeti štetu. Depo u kojem su pohranjeni rukopisi ispunjava precizno propisane i strogo kontrolirane mikroklimatske uvjete za njihovo trajno čuvanje. Stoga moramo razvijati svijest o Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao našem centralnom repozitoriju pisanog kulturno-historijskog naslijeđa, a naročito rukopisne građe. Trebamo pokrenuti široku kampanju da se rukopisna građa organa i ustanova Islamske zajednice kao i iz porodičnog naslijeđa i privatnih zbirki propisno pohrani u fondovima Biblioteke. Najbolja preporuka za to je 10.585 rukopisa među kojima je najstariji iz 1106. godine, a koji se skoro pola milenija čuvaju i služe svojoj svrsi.
Ključna uloga u uspostavljanju Muzeja Islamske zajednice
PREPOROD: Mnoga fizička i pravna lica ukazala su povjerenje Biblioteci ustupajući/poklanjajući knjige, arhive, ali i različite eksponate. To, sigurno, akcentira značaj emaneta i oplemenjivanje vakufa. Na koji način to usmjerava Biblioteku u konceptualnom smislu?
HANDŽIĆ: Nas u Biblioteci posebno ponosnim čini svaki dar koji primimo i kojim obogatimo naše fondove, naročito rukopisni. To doživljavamo, prije svega, kao izraz povjerenja, a zatim i kao kontinuitet unapređenja vakufa, zahvaljujući kojem je danas Gazi Husrev-begova biblioteka možda i nadrasla svoje prvobitne okvire ocrtane voljom utemeljitelja. Vakuf je opće dobro koje treba funkcionirati u oba pravca: ne samo da svi imamo korist od vakufa kao općeg dobra, nego da se i svi trudimo, u svom domenu, doprinijeti vakufu kao općem dobru.
U prethodnoj godini smo značajno obogatili fondove darovima prijatelja Biblioteke. Činjenica da se ljudi odlučuju svoje porodično naslijeđe povjeriti upravo Gazi Husrev-begovoj biblioteci, u kojoj vide garant da ih to naslijeđe može nadživjeti i biti dostupno generacijama koje dolaze, iznimno je važna. Svaki pojedinačni čin obogaćivanja naših fondova učvršćuje nas u opredjeljenju da ostanemo dosljedni misiji čuvanja i širenja znanja na temeljima povjerenja sticanog generacijama.
PREPOROD: U prilog gorenavedenom o očuvanju naše baštine je i činjenica da Biblioteka predstavlja jednu od ključnih poluga u uspostavljanju i radu Muzeja Islamske zajednice. Na koji način ta saradnja ima perspektivu?
HANDŽIĆ: Projekat, odnosno izložba „Pod nebom vedre vjere“bez sumnje predstavlja prekretnicu u vlastitoj percepciji naše kulturne historije te našeg duhovnog i intelektualnog naslijeđa. U realizaciji ove izložbe, Gazi Husrev-begova biblioteka je imala jednu od ključnih uloga. S obzirom na to da ranije nije bilo specijalizirane ustanove Islamske zajednice koja bi se bavila prikupljanjem muzejske građe, to je činila Biblioteka. Tako je nastala njena muzejska zbirka koja je opstala zahvaljujući odgovornosti, predanom i strpljivom radu generacija bibliotekara, koji su je brižljivo čuvali stoljećima, uključujući period opsade Sarajeva i agresije na Bosnu i Hercegovinu, za šta dugujemo beskrajnu zahvalnost njenim tadašnjim zaposlenicima na čelu sa direktorom dr. Mustafom Jahićem.
“Potpisivanjem ugovora s Univerzitetom, dobit ćemo i formalnu potvrdu da Gazi Husrev-begova biblioteka pripada akademskoj zajednici. Na taj način ćemo potvrditi da kulturnohistorijsko pisano naslijeđe koje čuvamo ima univerzalan značaj, da ono nije važno samo muslimanima, odnosno Islamskoj zajednici, nego ima najširi društveni, univerzalan akademski i državni značaj.
Muzej Islamske zajednice je, u određenom smislu, proistekao iz izložbe. Na spisku predmeta koje će Gazi Husrev-begova biblioteka ustupiti Muzeju, je oko 400 eksponata. Naša djelatnost je srodna, a saradnja potpuno prirodna. S obzirom da muzejska djelatnost ipak ne spada u primarno djelovanje Biblioteke, sretni smo da će brigu o tome u punom kapacitetu preuzeti Muzej. Plan je da jedan dio njegove stalne postavke bude u Biblioteci, gdje je trenutno smješten Muzej knjige. Drugi dijelovi postavke bit će uz Biblioteku, u Kuršumliji i Hanikahu. Smatramo da će na taj način naše kulturno-historijsko, a time i pisano naslijeđe biti još kvalitetnije predstavljeno.
Handžić: „Danas imamo oko 2 miliona digitaliziranih i tekstualno pretraživih stranica različitog materijala.“
PREPOROD: Biblioteka se brine i o velikom arhivu Islamske zajednice. Interesuje nas u kojoj mjeri je Biblioteka do danas uspjela urediti i učiniti dostupnim materijale ovog arhiva?
HANDŽIĆ: Arhivska građa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, nastala u radu organa i ustanova Islamske zajednice, predstavlja značajan i bogat izvor podataka iz historije Islamske zajednice, kulturne baštine Bošnjaka, dragocjeno i nezamjenjivo svjedočanstvo o našoj prošlosti. Dio ukupne arhivske građe IZ smješten je u Odjeljenju Arhiva Islamske zajednice u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Riječ je o 900 dužnih metara arhivske građe koja obuhvata period od 1882. do 2016. godine.
Do danas nije vršeno organizirano preuzimanje arhivske građe organa i ustanova Islamske zajednice s terena. S obzirom da Islamske zajednica obuhvata oko 150 pravnih subjekata, riječ je o ogromnoj količini arhivskih materijala.
Građa koja je danas pohranjena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je popisana u arhivskoj knjizi, jer je uglavnom sva primljena mimo propisane procedure, dakle kao nesređena i nepopisana. Tehnički je obrađeno oko 90% arhivske građe, a analitički oko 150 dužnih metara. Jedan dio je i digitaliziran.
Nedavno je donesena odluka kojom je formiran tim za izradu elaborata o Arhivu Islamske zajednice koji bi trebao dati odgovor na pitanje kako da ovu iznimno vrijednu građu na najbolji način organiziramo, stručno obradimo, sačuvamo i učinimo dostupnom javnosti i istraživačima.
Digitalne perspektive Gazijine biblioteke
PREPOROD: Biblioteka je u prethodnim godinama uspješno odgovarala na neke od izazova digitalizacije. Međutim, sve brži razvoj digitalnih alata otvara nove dileme i perspektive. Na koji način posmatrate te promjene i kako bi se one mogle odraziti na rad ustanova poput Gazijine biblioteke?
HANDŽIĆ: Historija i iskustvo nas uče da ne opstaju ni najveći, ni najjači, ni najstariji, nego oni koji se najbrže prilagođavaju promjenama. U svijetu u kojem živimo konstanta je jedino promjena. Ključno pitanje je kako prihvatiti neizbježne promjene, a, istovremeno, ne izgubiti svoju duhovnu supstancu.
Sigurno, izolacija nije put. Biblioteke, kulturne ustanove ili vjerske zajednice teško mogu graditi budućnost kao ostrva. Mi smo dio globalnog svijeta i općih kretanja u svijetu te naše djelovanje uvijek treba biti s tom sviješću. Sretan sam da je ta svijest postojala u Biblioteci i znatno prije mene, da je prethodni Upravni odbor na čelu s dr. Hilmom Neimarlijom i direktorom mr. Osmanom Lavićem, uz sve dobre stvari koje su učinili za Biblioteku, poduzeo krupne korake na polju digitaliziranja njenih fondova. Zahvaljujući tome, danas imamo oko 2 miliona digitaliziranih i tekstualno pretraživih stranica različitog materijala. Značajan dio je dostupan kroz digitalnu biblioteku na službenoj stranici Gazi Husrev-begove biblioteke, a svi materijali su dostupni na posebnim računarima u istraživačkoj čitaonici. Tu našu digitalnu zbirku, naravno, i dalje konstantno obogaćujemo.
Želimo unaprijediti našu digitalnu biblioteku, ne samo kroz dalje obogaćivanje njenog sadržaja, nego i kroz unapređenje sistema, odnosno načina pristupa digitalnoj građi, koja mora biti više orijentirana ka korisniku i još jednostavnija za korištenje. Imamo ambicije da to učinimo preuzimajući neki od provjerenih velikih sistema razvijenih namjenski za ove potrebe.
Prošle godine smo potpisali memorandum o razumijevanju s Nacionalnom bibliotekom Katara, kvalitetno organiziranom ustanovom nama prijateljske države Katar, koja je imala ključnu ulogu u smještanju Biblioteke u zgradu koju danas koristi. Pokušat ćemo u saradnji s njima unaprijediti naše digitalne fondove i način na koji su dostupni korisnicima.
