PREPOROD: Poštovani direktore, na početku Vam čestitamo nastupajuću 489. godišnjicu Gazijine medrese. Kažite nam, za početak, u kakvoj atmosferi dočekujemo ovogodišnji Dan škole?

Pleh: Zahvaljujem Preporodu i vama osobno na upućenim čestitkama za nastupajuću 489. godišnjicu Gazi Husrev-begove medrese i zahvaljujem što u ovom svečanom događaju naše najvažnije printano glasilo prepoznaje potrebu da sve to prati i zabilježi. Što se tiče atmosfere koja ovih dana vlada u Medresi, ona je prije svega svečarska i u znaku je pojačanih osjećanja zahvalnosti Dragom Bogu što imamo Medresu, što je ona imala i ima ovoliku ulogu u našem narodu i na ovim prostorima i što zajedno s nama traje, raste i opstaje. Za 11 miladskih godina Gazijina medresa će napuniti pola milenija svoga postojanja i kontinuiranog rada. Ovo su godine svojevrsnog odbrojavanja i pripreme javnosti za ovaj veliki jubilej.

PREPOROD: Pet stotina godina!

Pleh: Da. Na ovu činjenicu, koje nismo bili dovoljno ni svjesni, podsjetio nas je jedan američki ambasador dok je razgledao maturske panoe u holu Medrese. Dobivši odgovor da redni broj 463. generacije maturanata nije greška on je ustvrdio: „Pa vaša škola je gotovo duplo starija od Sjedinjenih Američkih Država. Vi biste trebali ovo više eksploatisati.” Sve što opstaje tako dugo, ima svoje razloge i svoje objašnjenje. Gazi Husrev-begova medresa plod je čistog nijjeta i jedne sjajne, utemeljiteljske, strateške vizije koju je, evidentno, pratila Božija milost i blagoslov. Ako bismo tražili klicu njene opstojnosti ona bi svakako mogla biti u okolnosti da se u to vrijeme, 1537. godine u Bosni pojavi carević, sin Bosanca, Ferhat-paše i unuk sultana Bajazida ll, Gazi Husrev-beg, koji izjavi svom katib sahibiji: „Podižući ovu školu želim da se na znanju i moralu gradi budućnost naroda za koji me vežu korijeni mojih predaka” i koji u svojoj vakufnami pokaza trajno programsko usmjerenje kroz nalog da se u Medresi pored predmeta koji su izrijekom navedeni ima učiti i sve drugo što zahtijeva običaj i mjesto. Uz to, Medresa uz Begovu džamiju i Biblioteku, predstavlja duhovno srce, odgojno-obrazovnu i kulturno-povijesnu jezgru našeg naroda što je dodatno veže za našu sudbinu i naš opstanak.

Kvalitetno znanje i lijep odgoj

PREPOROD: Glavni oslonac svake škole su kadrovi, ali i učenici. Na Dan škole vi tradicionalno nagrađujete svoje najbolje i najzaslužnije zaposlenike, a dodjeljujete i priznanja istaknutim svršenicima ove škole?

Pleh: Znanje i njegovo sistematično sticanje putem nastave koje vodi spoznaji istine i dobra temelj je svake škole pa tako i Gazijine medrese. U islamskom učenju znanje je prije vjerovanja i spada u red najviših moralnih vrijednosti. Prvi kur’anski imperativ odnosi se na dužnost učenja u ime Boga što uključuje i njegovu moralnu uvjetovanost u smislu pobožnog traganja i postizanja krajnjeg cilja učenja, a to je spoznaja Istine i naših moralnih dužnosti. U tom smislu, znanje ima vjersku, svetu vrijednost, a samo učenje predstavlja ibadet. U adabe uzornih nastavnika spada i duhovna priprema za nastavu u vidu abdesta i učenja dove. Na isto se podstiču i učenici. Prema vakufnami, Medresa je dom čestitih i vrijednih, a ne neznalica i pokvarenih. S obzirom na temeljnu misiju Medrese da osigura kvalitetno znanje i lijep odgoj.

PREPOROD: Dan škole je najbolja prilika za svečanu promociju upravo tih vrijednosti?

Pleh: Dakako. Zato sva godišnja postignuća u znanju i korisnim vještinama bivaju javno predstavljena i nagrađena. Najviše pažnje posvetimo učeničkim postignućima i postignućima njihovih odgajatelja i razrednika. U tom smislu, organizira se svečana akademija za učenike na kojoj se javno istaknu i upute pohvale i nagrade svim odlikašima s primjernim vladanjem, zatim učenicama i učenicima koji nisu imali izostanaka s nastave, pobjednicima s brojnih takmičenja i smotri književnog i kulturnog stvaralaštva kako u organizaciji Rijaseta IZ tako i Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS. Kao vrhunac i najveće priznanje svečane akademije za učenike čini nagrada za najuspješnije odjeljenje te odjeljenje s najmanjim brojem izostanaka uz koju se nagrađuju njihovi razrednici i odgajatelji. Pored ove, Dan škole obilježava se s još dvije manifestacije, svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća i svečanom akademijom za zvanice koje se organizuju u jednom danu, 8. januara. Na Svečanoj sjednici u posebnoj atmosferi, o Danu škole i Medresi govore: direktor, laureati, članovi Nastavničkog vijeća i reisul-ulema. Nakon Svečane sjednice na red dolazi centralni događaj u povodu Dana škole, a to je svečana akademija za goste. Glavni detalj ovog programa, pored priznanja jednom članu Nastavničkog vijeća i jednom zaposleniku iz tehničkog sektora, te nekoliko zahvalnica pojedincima, vrijednim saradnicima u projektima Medrese, predstavlja Plaketa dvojici alumnista koji su svojim radom doprinijeli afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese. Institut ovog najvećeg Medresinog priznanja ustanovljen je 2004. godine kada je Nastavničko vijeće, na prijedlog direktora Zijada Ljevakovića, a na inicijativu njegovog pomoćnika Ismeta Veladžića odlučilo da dodijeli ovo važno priznanje dvojici njenih alumnista, akademiku Enesu Kariću i prof. dr. Esadu Durakoviću. Od tada pa do danas ovo priznanje ponijela su 44  ugledna svršenika Medrese koji čine značajan klub podrške i brige za Medresu.

Podmlađena struktura nastavnika

PREPOROD: Kako inače kadrovski stojite, ko su vaši saradnici i kako odgovaraju izazovima promjena u odgojno-obrazovnom procesu?

Pleh: Poznato je da školu čine četiri ključna elementa: učenici, nastavnici, nastavni plan i program s učilima i zgrade. Što se tiče nastavnika, odgajatelja, pomoćnika direktora pedagoške, pravne i administrativne, finansijske i tehničke službe, možemo biti ponosni na našu kadrovsku strukturu i uopće strukturu uposlenih u Medresi. Prirodnom smjenom generacija struktura nastavnika značajno je podmlađena posljednjih godina. Mlađe nastavnike odlikuje nešto bolja upućenost u digitalne tehnologije što je danas neophodno za vođenje elektronskog dnevnika, izvođenje online nastave, službenu korespondenciju te vođenje pedagoške evidencije. Redovni stručni uvidi u izvođenje neposredne nastave na času, ogledno-ugledni sati, izlaganja nastavnika putem tema stručnog usavršavanja na stručnim aktivima i Nastavničkom vijeću te ocjena s monitoringa nastave vjerskih predmeta i odgojnog rada od strane članova Savjeta za monitoring Rijaseta IZ pokazuju da ne samo da imamo stručno zastupljenu nastavu već da raspolažemo visoko osposobljenim i snažno motivisanim nastavničkim i odgajateljskim kadrom u Medresi. Ništa manje ocjene pripadaju i ostalim saradnicima, pomoćnicima direktora za nastavu i internat, sekretaru, administrativnom radniku, pedagogu, stručnom saradniku za ekonomske i finansijske poslove, bibliotekaru kao i brojnom tehničkom osoblju.

PREPOROD: Ko su danas učenici Gazijine medrese? Kakva je saradnja s ostalim medresama Islamske zajednice?

Pleh: Možemo da imamo školsku zgradu, nastavnike, odgajatelje i programe, ako nemamo odgovarajuće učenike, opredijeljene za odgojno-obrazovne ciljeve Medrese sa solidnim uspjehom u osnovnoj školi i solidnom mektepskom pripremom teško možemo računati na uspjeh. Što se tiče Gazi Husrev-begove medrese ona do sada nije imala deficit interesovanja novih kandidata. Obično se prijavljuje dupli broj kandidata u odnosu na one koji zadovolje proceduru i budu primljeni. Jedan broj njih, iz Kantona Sarajevo upisuje se preko EMIS platforme Ministarstva za odgoj i obrazovanja KS, dok drugi, njih oko polovine dolaze iz svih dijelova BiH, regiona i naše dijaspore od Slovenije do USA. Prosjek uspjeha na nivou Škole kreće se od 4,1 na kraju prvog polugodišta do 4,5 na kraju školske godine. Naši učenici donose nagrade s kantonalnih i federalnih takmičenja iz Matematike, Bosanskog i Engleskog jezika, s debatnih takmičenja i literarnih natječaja. Donose nagrade i s Rijasetovih međumedresantskih takmičenja u Arapskom, Engleskom i Bosanskom jeziku te vjerskim predmetima i hifzu Kur’ana. Saradnja s drugim medresama odvija se kroz razmjenu učenika, debatne kampove, zajedničke horske priredbe, takmičenja u sportu i drugim disciplinama itd. Njihovi rezultati u vannastavnim aktivnostima vidljivi su i kroz likovnu sekciju, kroz priređene likovne izložbe i cjelovečernje koncerte horske sekcije. Nakon Medrese upisuju se na sve ili gotovo sve fakultete i budu uspješni studenti. Od 10 do 20 procenata svršenika Medrese opredjeljuje se za islamske nauke od čega bar polovina žele biti imami.

PREPOROD: U posljednje vrijeme se suočavamo s problemom nedostatka kadra unatoč stotinama učenika i učenica koji završe medrese. Zabrinjavajuće su informacije da nedostaje imama za rad u džematima? Zašto se ovo dešava?

Pleh: Nakon što se od vremena agresije na našu domovinu pa na ovamo osnovalo više medresa u BiH, Rijaset IZ je 2006. godine ukinuo diplomu Imam, hatib i muallim, koju je davala medresa i zadužila FIN da preuzme školovanje budućih imama, hatiba i muallima, a medrese ostaju srednje škole kao baza budućih studenata FIN-a s manje islamskog, a više opće-obrazovnog programa. To je učinjeno zbog prevencije hiperprodukcije imamskog kadra i prilagođavanja novim okolnostima. Tadašnje procjene su bile da ako se nešto ne učini svršenici FIN-a ni za 20 godine ne mogu dobiti posao. Ovo što sada imamo zahtijeva novo prilagođavanje. Nova reforma koja se provodi u visokom obrazovanju IZ mogla bi dati neke rezultate. Fakultetu islamskih nauka ne nedostaje studenata. Pitanje je kuda oni odlaze poslije završenih studija. Mislim da svršenici medrese i islamskih fakulteta imaju puno više mogućnosti u izboru profesije. Oni često studiraju paraleni studij, kao naprimjer IT tehnologije, gdje se još uvijek lahko zaposliti i gdje se puno više zarađuje. Ovo je veliki izazov za FIN da se više radi na duhovnoj i idejnoj pripremi studenata za imamski poziv, a IZ u BiH, njeni muftiluci i medžlisi u konkurenciji s drugim zanimanjima, morat će biti poželjni poslodavci. Medrese mogu pomoći u ranom prepoznavanju potencijalnih kandidata za ovo časno zvanje i predložiti fakultetu da na njih obrate posebnu pažnju.

Projekat rekonstrukcije Ženske medrese dobro napreduje

Ono što držim važnim spomenuti za ovu priliku jeste da Projekat dobro napreduje. Najkomplikovaniji zahvati su iza nas. Očekujemo, ako Bog da, sljedeću školsku godinu započeti u novim objektima. Ovo ne znači da nema još mnogo posla koji iziskuju i mnogo troška. A s obzirom da je ovaj projekat, kako ga neki nazivaju “generacijski” u potpunosti oslonjen na vlastita sredstva finansiranja, ovim putem pozivam dobre ljude, naše džematlije, privrednike i naše alumniste da ne prestaju pomagati da se ova velika građevinska aktivnost privede kraju.

Očekujemo, ako Bog da, da ćemo sljedeću školsku godinu započeti u novim objektima

PREPOROD: Bilo je prijedloga da se upravo Gazijina medresa ostavi kao bazična škola koja bi spremala imame i hatibe. Da li je to u sadašnjim okolnostima moguće i zapravo, da li je taj proces nepovratno otišao u drugom smjeru?

Pleh: Da, bilo je prijedloga, ali nisu baš bili glasni. Kontra argumenti bili su glasniji. Medresa je i dalje u načinu rada i odnosu prema učenicima, u njima prvenstveno gledala buduće imame. Sjećam se kada se ukidao predmet Imamet da se nastojalo urediti da on ostane prisutan makar u izbornoj nastavi. Tako je izborna nastava iz fikha, ustvari tretirala program imameta i muallimata. Medrese i dalje većinu učenika pa i učenica šalju na ramazanske prakse. Mnogi od njih baš tada shvate da žele biti imami. Što se tiče djevojaka, ako studiraju na islamskom fakultetu, one mahom biraju pedagoški smijer jer im to daje mogućnost da budu nastavnice vjeronauke u školi. Naime, u okolnostima kakve su danas, da bi medrese imale status javnih ustanova i da bi mogle imati finansiranje iz kantona morale su smanjiti udio stručnih predmeta ispod jedne trećine. Zauzvrat, medrese veliki broj svojih svršenika, kvalitetnih svršenika, lijepo odgojenih i poželjnih studenata, daju društvenoj zajednici na raspolaganje. Naše povratne informacije govore nam da su to mahom najbolji studenti naših fakulteta. Vjerujem da su isto tako poželjni i za poslodavce.

PREPOROD: Ono što je primjetno posljednjih godina jeste da je Medresa ušla u jedan veliki projekt rekonstrukcije Ženske medrese i njene adaptacije i proširenja. Možete li nam kazati dokle se došlo, a i općenito o konturama ovog projekta. Šta će on donijeti Gazijinoj medresi?

Pleh: Već smo kazali da su školska zgrada i prostorno-tehnički kapaciteti bitan uvjet uspješne škole. Ženska medresa u Sarajevu, odnosno žensko odjeljenje Gazi Husrev-begove medrese od svog osnivanja 1978. godine ima problem nedostatka prostorno-tehničkih uvjeta za optimalan rad. Već je školska 1980/81. kasnila zbog dogradnje učionica i spavaonica za treći i četvrti razred. Da ne kažem da zgrada nije imala svoju kuhinju, samo trpezariju. Hrana za učenice spremala se u kuhinji muškog odjeljenja Medrese koju su učenici dovozili u famoznoj trokolici. To je tako trajalo sve do 2000. godine kada se pristupilo dogradnji kojom je škola dobila kuhinju, dva mesdžida, odnosno dnevna boravka i novi sprat za internatske potrebe. Već tada žensko odjeljenje Medrese ima osam odjeljenja i svega polovinu potrebnih kapaciteta. Nakon iseljenja Gazi Husrev-begove biblioteke u novu zgradu, staru su zaposjele učenice uglavnom za potrebe internata uz minimale tehničke intervencije. Riječ je ovdje o potpuno neuvjetnoj zgradi. Rješenje je bilo isključivo u temeljitoj i potpunoj rekonstrukciji i to ne samo ove, već obje zgrade. Nakon više neuspješnih pokušaja da se uradi adekvatan projekat i pronađe investitor, na kraju su Rijaset IZ i reisul-ulema Husein-ef. Kavazović lično odlučili da mi sami uđemo u ovu veliku i vrlo zahtjevnu investiciju. Prvo se o trošku Rijaseta adaptirala jedna zgrada u kompleksu Gazaz za privremeni učenički dom. U novembru 2022. započeli su radovi na rekonstrukciji, adaptaciji i dogradnji objekata ženskog odjeljenja Gazijine medrese. Koristim se ovom prilikom da zahvalim svima koji su do sada pomagali, prije svih Rijasetu IZ kao glavnom finansijeru, odnosno investitoru projekta, potom Vladi Kantona Sarajevo, a zatim našim privrednicima, našim alumnistima i džematlijama. Molim Dragog Boga da im primi i blagoslovi njihovo davanje. Ne bih želio zaboraviti žrtvu koju podnose učenici muškog odjeljenja Medrese koji sve vrijeme, već pune tri godine putuju na nastavu s Mojmila u Medresu na Baščaršiji. Oni su svoje mjesto u internatu ustupili djevojkama da one ne bi morale putovati. Ja im čestitam i zahvaljujem, i njima i njihovim roditeljima na strpljenju i ovom velikom djelu. Da ovdje kažem i to da ovi radovi ne bi mogli ići ovako usklađeno i blagovremeno bez nesebičnog razumijevanja i podrške Općine Centar i Kantonalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture koji su učinili sve, prvo da se zgrada uspješno zamijeni i uđe u vlasništvo IZ, a drugo da se blagovremeno dobiju potrebne dozvole za gradnju. Ono što ovaj projekat donosi kao novo jesu moderni školski i internatski kapaciteti, nove učionice, informatičke sale, spavaonice sa po četiri do šest ili osam kreveta, trim kabinet za vježbanje, funkcionalnija kuhinja i veća trpezarija, moderni sanitarni čvorovi uz osam novih i tako dalje.

PREPOROD: Koji su dalji razvojni planovi ove škole? Šta su vaši ciljevi u narednom periodu?

Pleh: Već s narednom školskom godinom planiramo povećati broj upisanih učenika, odnosno vratiti ranije brojno stanje od 120 novih učenika i učenica. Naime, zbog novih pedagoških standarda u jednom odjeljenju maksimalan broj učenika je 28, a kako možemo da primimo samo četiri odjeljenja, ukupan broj novoprimljenih ne prelazi 112. Zbog novih okolnosti, naredne školske godine planiramo uvesti i peto odjeljenje s optimalnim brojem učenika koji iznosi 24. Na ovaj način nastava će biti dodatno rasterećena. Sljedeće što planiramo i što bismo žarko željeli da se dogodi, to je izgradnja jedne multifunkcionalne ljetne škole na Jarčedolima. Poznato je da naši učenici nemaju dovoljno zelenih površina i sportskih terena. Mislim da bi vakufsko imanje Jarčedoli uz postojeće sadržaje moglo da pruži dodatne uvjete za funkcionalniju školsku organizaciju. Još uvijek tragamo za adekvatnom sportskom salom za nastavu sporta. Na pomolu je mogućnost da se zajedničkim projektom FIN-a, Studentskog centra IZ i Medrese, podigne sportska sala u kompleksu Studentskog centra na Vrbanjuši.

Veliki je izazov za FIN da se više radi na duhovnoj i idejnoj pripremi studenata za imamski poziv, a Islamska zajednica, njeni muftiluci i medžlisi u konkurenciji s drugim zanimanjima, morat će biti poželjni poslodavci.

Sindrom socijalne otuđenosti

PREPOROD: Kakvu ulogu Gazi Husrev-begova medresa igra u široj društvenoj zajednici? Koliko imate podršku džemata i Islamske zajednice?

Pleh: Veliki broj kandidata koji se javljaju za upis u Medresu iz svih krajeva dovoljno govori koliki ugled Medresa ima u našim džematima i našem narodu. S ramazanske prakse redovno dolaze pohvale o njihovom radu i ponašanju, a profesori i odgajatelji svakog ramazana obilaze džemate u kojima budu raspoređeni. Tu su i njihovi roditelji kojima Medresa poklanja veliku pažnju. Jedan od njih ove godine dobit će Zahvalnicu za veliko zalaganje i doprinos u radu Vijeća roditelja. Medresa uživa podršku i ima dobru saradnju sa svojim osnivačem Rijasetom i njegovim upravama, a posebno Upravom za obrazovanje i nauku, potom Muftijstvom sarajevskim i Medžlisom IZ Sarajevo. Tu je naravno i Ministarstvo za odgoj i obrazovanje KS i Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja koji su u svakom trenutku spremni da pruže svoju podršku i pomoć. Nadzor koji ove ustanove provode mi shvatamo kao pomoć i podršku. Lokalne zajednice, općine Stari Grad i Centar posve zaslužuju našu zahvalnost. Također, i mnoge druge ustanove u našem okruženju, Policijska uprava Stari Grad, Centar za socijalni rad, te Centar za mentalno zdravlje za svaku našu potrebu imaju sluha i spremni su da pomognu.

PREPOROD: Na kraju, ovo pitanje postavljamo svim direktorima naših medresa. Koji su najveći izazovi s kojima se suočavate? Šta biste istakli kao najteže probleme ovog nivoa odgoja i obrazovanja, a kojih možda nismo dovoljno svjesni?

Pleh: Na prvom mjestu je izazov uspješne izgradnje svjesne mlade ličnosti čvrstog morala i jasnog islamskog svjetonazora u vremenu globalne krize duhovnosti. Zatim bih spomenuo sindrom socijalne otuđenosti zbog pretjerane upotrebe mobilnih uređaja i uopće digitalnih tehnologija. Tu su i negativni efekti utjecaja potrošačkog mentaliteta i ere konzumerizma. Zatim konzumiranje duhanskih proizvoda i dostupnost drugih opojnih sredstava koja mogu biti i njima ponuđena. Sve ovo može da utiče na njihovo duhovno stanje, motivaciju za učenje i moralni život. Naši odgajatelji i razrednici zajedno s podagogom budno motre na ove izazove i čine sve da naše učenike zaštite. Tačno je da su učenici u ovoj životnoj dobi vrlo osjetljivi na ove izazove, i ne samo ove, i mi smo toga svjesni. Tu je i pobertetsko doba, kriza autoriteta, svojevrsna svojeglavost koju ponekad treba znati razumjeti i usmjeriti je u pozitivnom smjeru. Podrška i pomoć roditelja u ovom procesu je jako značajna.

Mr. Dževad Pleh je direktor Gazi Husrev-begove medrese. Na ovoj funkciji nalazi se od januara 2023. godine. Do tada, obavljao je dužnost imama u Čajniču i Sarajevu (džemat Bardakčije) do 1994. godine, a najduži dio radnog vijeka, od 1994. proveo je u Medresi na poslovima odgajatelja, nastavnika više predmeta islamskog obrazovnog područja (ahlak, hadis, imamet i akaid), pomomoćnika direktora za nastavu te pomoćnika direktora za internat. Rođen je Vlahovićima kod Goražda 1964. godine. Nakon osnovne škole i Gazi Husrev-begove medrese završio je Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i magistrirao na istom fakultetu 2010. godine na temu “Bosanska kuća i savremeno stanovanje u islamskoj tradiciji”. Oženjen, otac troje djece i djed sedmero unučadi.