Jasminka Džumhur: Neprihvatljivo je da država nema tretman svih religijskih zajednica na isti način

Autor: Novembar 24, 2017 0

-kaže ombdusmenka Džumhur ukazujući da to stvara frustracije i šalje poruku da država ne tretira svoje građane na jednak način

PREPOROD: Najnoviji nacrt Kodeksa etičkog ponašanja u obrazovanju kojeg je predložio Pedagoški zavod RS-a unio je nemir i zabrinutost ?
-Mi smo se oko toga izjasnili vezano za nošenje mahrama u sudu. Moramo praviti razliku između obilježja koja se postavljaju u ustanovi. Ustanove kao takve moraju biti neutralne. Znači može biti grb države, može biti zastava i zna se sva ostala obilježja. Za mene je nepojmljivo da u jednom kantonu vi imate od portirnice do svih službenih prostorija istaknuta religijska obilježja jednog naroda. Znači, vi time negirate druga dva, bez obzira na sve. Ali ako govorimo o pitanju identiteta osobe, njegovog subjektiviteta, islam je propisao da je identitet ženske osobe mahrama i da je ona kao sastavni dio tog identiteta obavezna. Znači nema drugog načina da ona iskaže svoj identitet i nema druge blaže mjere koja se može tražiti. Zato je logično ako govorimo o tom identitetu i kada se radi o prosvjetnim radnicima, ne prvenstveno onim koji obnašaju tu funkciju. Znači ako ne možemo drugom mjerom , ne trebamo uskratiti slobodu izražavanja. Za razliku od toga, kada je bilo pitanje brade, mi ombudsmeni smo zauzeli drugačija stajališta. Brada nije obavezan dio identiteta bilo koje religije da bi se smatralo da je to diskriminatorni elemenat itd. Stoga ako govorimo o onima koji pohađaju nastavu, tu država nema toliko opravdanje, mora reći šta je cilj, kakva je praksa evropskog suda i šta kaže evropska konvencija. Da bi se država miješala u pravo građana, a pravo građanina je da izražava svoj identitet, da li religijski, spolni ili bilo koji drugi, država mora znati šta je neophodno za demokratsko društvo i u konkretnom slučaju, da li je neophodno za društvo da država propisuje kako će se odijevati, pokrivati i nositi učenici. Dobro je da neko želi da se učenici uniformišu, da se ne stvara mogućnost da neko nosi ekstravagantne šešire itd. Drugo šta je cilj koji se želi postići. Evo cilj je da djeca budu uniformirana, da se ne ističu različitosti, ali onda može da propiše uniformu, ali ne da zabranjuje. I na kraju, da li je ta mjera proporcionalna cilju koji se želi postići. U konkretnom slučaju, izostao je element proporcionalnosti, jer je faktički na ovaj način, bez obzira na cilj koji se želi i pitanje neophodnosti demokratskog društva, ako je to uniformiranost i približavanje građana time da se uskraćuje pravo na slobodu izražavanja, posebno sa aspekta religije veoma je opasan presedan i predstavlja kršenje ljudskih prava.
PREPOROD: Ako se desi to da se provede taj Kodeks, koji su mehanizmi zaštite?
-S obzirom na dosadašnju praksu da redovni sudovi nisu bili spremni da reagiraju, onda se postavlja pitanje direktnog obraćanja evropskim sudovima, pod uslovom da su iscrpljena sva domaća pravna sredstva. Traži se specijalni istražitelj UN-a za slobodu izražavanja da dođe u misiju, pogotovo s obzirom da ovo posebno afektira osobe ženskog spola kao oblik diskriminacije žena.
PREPOROD: Stepen demokratičnosti se ogleda i u stepenu izražavanja medija. Koliko su naši mediji demokratični?
-Mi smo radili specijalni izvještaj o položajima novinara i o napadu na novinare. Taj izvještaj zaista sveobuhvatno prezentira situaciju vezanu za stajalište političkih partija, civilnog društva, novinara, profesionalnih asocijacija. A kada govorimo o samim medijskim kućama, to pitanje nije dovoljno uređeno iz razloga što medijske kuće imaju veliku slobodu sa aspekta gdje samog novinara drže kroz slabo plaćanje i na taj način drže u neizvjesnosti i visokom stepenu ovisnosti. Pitanje reguliranja unutar medija nema adekvatnu mogućnost potrebe sankcioniranja. Pokazala se potreba da se u toj oblasti vrši redizajniranje. S druge strane, mislim da se medijski kodeksi ne poštuju dovoljno. Nekada sam imala šansu da radim kao volonterka-novinarka i naučena lekcija glasi- nikada se ne objavljuje informacija ako nemate stajalište sa obje strane. Naravno, pod uslovom kada druga strana odbije informaciju, to vam onda daje drugu slobodu da objavite.

Cijeli tekst

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro