Počinioci, žrtve i kolateralna šteta - Sve po zakonu

U fluidnom svijetu današnjice, tvrdi utjecajni sociolog Bauman, na snazi je uspostavljanje globalnog društvenog poretka koji teži emancipaciji od pojedinačne moralne odgovornosti. Nekadašnji ključni moralni pojmovi poput svrhe djelovanja i brige za vrijednosti postaju dio prošlosti. U savremenoj društvenoj praksi preovlađuju pojmovi lojalnosti, izvršavanja naloga i naređenja, uspostavljanja mehanizama i sredstava da se dođe do željenog cilja.

Birokratiji je dodijeljena najvažnija uloga u procesu slabljenja moći moralne odgovornosti. Kancelarija je simbol idealne moderne birokratije: nedostupna je za ljudske emocije, ne prepoznaje i ne priznaje ciljeve i duhovne veze koje se prostiru izvan njenih zidova. Ako nije prethodno odobreno i propisano zvaničnim pravilnicima, ništa se u kancelariji ne razmatra i ne uzima u obzir.

Shodno tome, redefiniraju se klasični i tradicionalni etički obrasci. Moralnost činovnika više se ne ogleda u imperativu da moralni sud bude mjerilo u donošenju njegovih odluka. Moralnost činovnika sada se prepoznaje u povinovanju pravilima, slušanju naređenja i spremnosti da se posao uradi na odgovarajući način bez obzira na posljedice birokratskog postupka po one koji u tome izvlače “deblji kraj.” Najbolje rezultate birokratija postiže u oslobađanju vršilaca od odgovornosti za ishod i posljedice. Birokratija je efikasno zamijenila “odgovornost za” sa “odgovornošću prema”. Tako je odgovornost za posljedice nekog postupka po njegov objekat zamijenjen odgovornošću pretpostavljenom, onome ko izdaje naređenja.

Ne moramo se složiti sa Baumanovim zaključkom da je birokratija odličan mehanizam etičkog odučavanja, ali ne možemo poreći činjenicu da se nemoralna djela najčešće nastoje opravdati postupanjem po zakonu.

Navikavanjem i pristajanjem na sveprisutni birokratski aparat samo rijetki pojedinci sa izgrađenim moralnim vrlinama zadržavaju svojstvo moralne osjetljivosti.

Propovijedamo, primjerice islamske ideale o upućivanju na dobro i odvraćanju od zla, a u praksi bespogovorno izvršavamo naređenja koja se nerijetko kose sa tim idealima. Upiremo prstom u nejednakost u društvu, dok nastavljamo koristiti stečene privilegije i konzumirati materijalne blagodati preko naših mogućnosti. Coruptio optimi pessima- “Izopačenost najboljih, najgora je izopačenost”, upozoravaju mudri.

Izostanak moralnog stava u izvršavanju naređenja “odozgo” cijena je potpune lojalnosti. Nema prostora za kolebanje i grizodušje. Mehanizam etičkog odučavanja uspješno je uradio svoje.

A naša opravdanja za moralno sumnjive postupke su povlađivanje logici birokratskog morala: mi smo samo slijedili pravila i procedure. Izvršavali smo naređenja!

Na optuženičkoj klupi tokom cijelog suđenja Ajhmanu u Jerusalemu, Ajhman je pokušao da ubjedi sud da je njegov jedini motiv bio “uspješno obavljen posao.” Ajhman i njegovi advokati su sugerisali da je smrt oko šest milona ljudi bio samo kolateralna šteta tokom lojalnog vršenja službe.

Drugim riječima, ako neki ljudi nastradaju ili pate zbog toga što neki drugi ljudi izvršavaju samo svoju dužnost, tu ne postoji optužba za nemoralnost. U začaranom krugu birokratskog morala postoje samo tri kategorije ljudi: počinioci, žrtve i kolateralna šteta.

00Sličica Želim Print

Meho Šljivo

rođen u Jajcu 1973. godine. Diplomirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, magistrirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Objavljuje tekstove, eseje, prikaze knjiga i osvrte u publicistici islamske zajednice. Obavlja funkciju šefa Odjela za hatabet, vaz i iršad u Rijasetu islamske zajednice.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro