digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Rođendan Preporoda Hiljadu i stotinu radosti

Izlaskom ovoga broja, poštovani čitaoci, Preporod je napunio 47 godina kontinuiranog izlaženja, što ga, po važnosti sadržaja i ideja koje je afirmirao, ali i njegovom trajanju, bez imalo dileme, pozicionira u samo pročelje novina koje su se pojavljivale ili su još aktivne na ovim prostorima. Premda nosi odrednicu „islamske informativne novine“, što mu u bitnome određuje fokus i karakter, i premda je Islamska zajednica osnivač i izdavač (od Udruženja ilmijje, preko Starješinstva IZ BiH, Hrvatske i Slovenije, do Rijaseta), Preporod je od samih početaka nadilazio okvire vjerskog medija, prije svega time što je iz broja u broj, pored islamskih tema i informacija o aktivnosti organa Islamske zajednice, afirmirao bošnjačke kulturne i nacionalne teme, historijske ličnosti, događaje i procese, sa njih skidao taloge zaborava, odupirao se nametnutim trendovima marginalizacije i potcjenjivanja bošnjačke i muslimanske duhovne i materijalne komponente.
Svaki uspjeh Preporoda, a pogotovo njegove rođendanske godišnjice predstavljaju istinski razlog za zadovoljstvo i ponos muslimana i Islamske zajednice u cjelini, tim veće ako se uzmu u obzir činjenice da je Islamska zajednica, uslijed različitih okolnosti i uzroka, s teškoćama i stanovitim kašnjenjima pokretala svoje medije, te prolazila kroz veoma oskudna razdoblja izdavačke djelatnosti općenito. Ponekad se padalo i gubio kontinuitet, dolazilo je do gašenja ili pauza u izlaženju pokrenutih medija.
Preporod je dao nesumnjiv doprinos struci, novinarskoj profesiji i žurnalizmu kako unutar Islamske zajednice, tako i unutar bošnjačkog i bosanskog medijskog prostora i tradicije. Preporodu nije moguće oduzeti ili poreći doprinos razvoju novinarskih praksi, vjerskog novinarstva, a s obzirom na dubok trag u afirmaciji nacionalne kulture Bošnjaka i patriotskog sentimenta prema domovini i državi Bosni i Hercegovini, nije moguće mu ignorirati državotvorne doprinose i ulogu od državnog i nacionalnog značaja.
No, da bi se osvijetlili različiti aspekti uloge i efekata rada i postojanja Preporoda u proteklom periodu, nužno bi bilo u povodu pola stoljeća pokretanja Preporoda, dakle za tri godine, pripremiti reprezentativnu monografiju Preporoda u kojoj bi se, pored odabira objavljenih referentnih tekstova i autora, našle višeslojne stručne i kritičke valorizacije njegovog rada. Već sada je vrijeme da se formira posebna redakcija koja bi sve to pripremala i učestvovala u organiziranju tog velikog i ponosnog jubileja.
Uz 47. godišnjicu podudario se i izlazak hiljadu i stotog broja Preporoda. Hiljadu i stotinu brojeva je samo po sebi vrijedno pažnje i daje osjećaj zadovoljstva i radosti čitaocima, prijateljima i simpatizerima Preporoda, a posebno bivšim i sadašnjim novinarima, članovima redakcije, saradnicima i urednicima. Hiljadu i stotinu puta je Preporod ušao u mnoge muslimanske kuće od Sarajeva do Australije, hiljadu i stotinu puta je svojim raznolikim sadržajima donosio i unosio u muslimanske kuće radost, nadu, ohrabrenje, smjernice za suočavanje sa životnim izazovima.
Naime, u razgovoru sa još živim članovima prvih redakcija i samim sudionicima pokretanja i izlaska prvog broja Preporoda, 15. septembra 1970. godine, skoro njihova nepodijeljena ocjena tog razdoblja jeste da je pojava Preporoda u tadašnjim okolnostima izazvala ogromno oduševljenje i entuzijazam kod muslimana, da je bila prisutna nevjerica da se takvo što može raditi, ali i radost, što je vodilo fizičkoj i emotivnoj vezanosti za novinu. Dakako, danas je teško i zamisliti to emotivno stanje, a, čini se, još teže ga proizvesti i održavati. Ustvari, možemo li pretpostaviti koji bi to događaj ili kakav bi trebao biti medij koji bi mogao ponovo probuditi takvu emociju i ushićenje muslimana? Šta je to što danas ulazi u muslimanske kuće, a što izaziva takvu radost i takvu vezanost? Koji je to naš proizvod, usluga ili duhovna ponuda i davanje?
Naravno, neće se pogriješiti ako se kaže da je razlog tome bio splet tadašnjih društvenih prilika i da je to danas historija. Da, Preporod jeste već dio historije, on je zasigurno sebi osigurao mjesto u našoj vjerskoj, nacionalnoj i novinarskoj historiji, ali on još uvijek ispisuje stranice koje će tvoriti historiju Islamske zajednice, muslimana, Bošnjaka, države Bosne i Hercegovine i same struke. Možda je ovdje suvišno obrazlagati tu dokumentarnu vrijednost Preporoda, to da je on svojevrsni DNK Islamske zajednice, ogledalo i presjek onoga što ona jeste, dokument vjerske i kulturne historije, onoga što je Islamska zajednica radila, čime se bavila, o čemu su pisali njeni autoriteti, kako je tekao džematski život, u čemu se ogledalo islamsko mišljenje. Na osnovu Preporodovih tekstova moguće je u značajnom obimu rekonstruirati historiju vjerskog života i Islamske zajednice.
Dakako, od historije i onoga što je nekad bilo u sadašnjosti se ne živi. Iako je Preporod najznačajniji i najtrajniji medijski brend Islamske zajednice, a njegov rad najvidljiviji i pod stalnom lupom javnosti, ovo je vrijeme u kojem se mora razmišljati šta Preporod treba biti sutra, kako se može nositi sa savremenim izazovima na medijskoj i društvenoj sceni i sve zahtjevnijim i rafiniranijim zahtjevima čitalaca i muslimanske javnosti. Na koji način može odgovoriti svim tim izazovima? Adaptacija i prilagođavanje su neminovnost. Samo ime i brend nisu dovoljni za preživljavanje, a posebno za društveni i vjerski utjecaj. Stoga je na osnivaču i izdavaču iznimno velika odgovornost, a potom i na novinarima i uposlenicima.
Imajući na umu njegov značaj u vremenu kada se pojavio i ushićenja s kojim je praćen, nužno je s tih pozicija pitati se koji su to sadržaji u Preporodu koji danas mogu izazvati radost i ushićenje njegovog čitaoca? Da li je to u ovom vremenu uopće moguće? Bojim se da nemamo jasan odgovor, a možda ga i ne znamo naslutiti, možda čak ni mi koji radimo u medijima!? Imamo li hrabrosti, a potom snage, da pravimo odlučne iskorake i pratimo izuzetnu promjenljivost našeg medijskog, društvenog i vjerskog okruženja? Koliko smo doslijedni čuvanju vizije i misije Preporodovih osnivača u ovim promijenjenim okolnostima i drugačijem društvenom ambijentu? Šta je nama Preporod, a šta smo mi njemu?
Bez obzira na promijenjene okolnosti, Islamska zajednica ima obaveze prema muslimanima i u sferi medija, prije svega da ih informira, educira, orijentira i naravno da čuje njihov glas i raspoloženje. Na tom polju, dakle polju komuniciranja i posredovanja informacija i stavova, uloga Preporoda se ne mijenja, štaviše on postaje još važnije sredstvo u jačanju legitimiteta odluka i politika, dakako ako želimo razvijati sistem u kojem muslimani učestvuju u radu Islamske zajednice. Upravo u takvim odnosima i danas je Preporod nužno potreban kao medij kroz koji se vrši kristalizacija muslimanskog mišljenja.

Sličica Želim Print

Ekrem Tucaković

Ekrem Tucaković je završio Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet perzijske književnosti te okončao magistarski studij iz književnohistorijskih nauka na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Dobitnik je nagrade “Najbolji prevodilac” u 2003. godini. Od 2006. je uposlenik Rijaseta, kao urednik portala islamskazajednica.ba; od 2009. rukovodilac Rijasetove Službe za odnose s javnošću, a od 1. aprila 2015. do 15. oktobra 2017.  glavni i odgovorni urednik Preporoda. Doktorirao je iz oblasti sociologije na temu odnosa Islamske zajednice s javnošću. 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine