MILITARIZACIJA POLICIJE RS

Ako do militarizacije policije dolazi u postkonfliktonom društvu u kome još nije izgrađeno međusobno povjerenje, onda se problem još više povećava. Tim prije ako se radi o državama kao što je Bosna i Hercegovina, u kojima policijske snage nisu jedinstvene i što se vrši militarizacija samo policije jednog entiteta.

Uloga policije u demokratskom društvu obično se označava riječima: da služi i štiti. U 19. vijeku u Engleskoj je razvijena teorija o nenaoružanim policajcima koji služe društvu i štite ga. Situacija se vremenom mijenjala. Posljednjih decenija u svijetu se uočava proces koji je nazvan militarizacija policije. To je opremanje policijskih snaga na način vojnih jedinica i njihovo osposobljavanje da vrše takve funkcije. Dva su opravdanja nuđena za ovaj razvoj: rat protiv terorizma i rat protiv droga. U literaturi je skrenuta pažnja da militarizacija nije samo tehnička nego posjeduje svoju socijalnu i psihološku dimenziju. Njime se način bavljenja vanjskim neprijateljem prenosi na unutrašnji plan.
Ako do militarizacije policije dolazi u postkonfliktonom društvu u kome još nije izgrađeno međusobno povjerenje, onda se problem još više povećava. Tim prije ako se radi o državama kao što je Bosna i Hercegovina, u kojima policijske snage nisu jedinstvene i što se vrši militarizacija samo policije jednog entiteta.

Policija – supstitut za vojsku entiteta?

U ovaj kontekst mogu se situirati potvrđene vijesti o nabavci 2500 dugih cijevi za potrebe MUP-a RS. I nestručnjacima je jasno da se radi o nesrazmjernoj nabavci ovog oružja. Radi poređenja, prema izjavi visokog predstavnika Valentina Inzka datoj The Guardianu, u njegovoj domovini Austriji policija ima ukupno 400 dugih cijevi. Ako se ova nabavka proširi nabavkom druge vojne opreme, situacija će se još više zakomplikovati. Opravdano će se postaviti pitanje da li se na taj način stvara supstitut za vojsku entiteta.
Ova vijest je jedna u nizu vijesti koje imaju uznemirujući karakter kod građana. Ona dolazi u slijedu vijesti o paravojnim grupama i kampovima za obuku. Prema pisanju Oslobođenja od 15. februara ove godine, OHR je izjavio da su „takve pojave valjan razlog za zabrinutost, jer potencijalno mogu biti prijetnja stabilnosti u BiH“. Zato treba da instance za provođenje mira u BiH preduzmu mjere usmjerene na onemogućavanje destabilizacije ovog prostora.

00 Cijeli tekst

Zadnji put promjenjen četvrtak, 08 Mart 2018 13:35
Fikret Karčić

je profesor Komaparativne pravne historije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Predavao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, Marmara univerzitetu u Istanbulu, Mejdunarodnom islamskom univerzitetu Malezija, Univerzitetu u Oslu i Boise State University (SAD).  

Rođen u Višegradu 1955, Fikret Karčić je stekao srednješkolsko obrazovanje u Gazi Husrev- begovoj  medresi u Sarajevu. Godine 1978. završio je Pravni fakultet u Sarajevu. Stepen magistra i doktora nauka stekao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1985. odnosno 1989. godine. 

Njegov glavni akademski interes je historija islamskog prava i institucija u Bosni i Hercegovini u post-osmanskom periodu, reformistički pokreti u islamu, balkanski muslimani i komparativne pravne kulture. 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro