50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Jedeš li mirno muslimanski svijete

Autor: Elvedin Subašić Novembar 18, 2021 0

Muslimani su najbrže rastuća vjerska skupina na svijetu, koja po nekim istraživanjima (Pew Research Center, 2017) raste „dvostruko brže“od ostatka svijeta, zapravo od sljedeće najbrže rastuće religije. Najavljuje se kako će do 2060. godine broj muslimana rasti od 24 do 30 posto

Brojke o povećanju broja muslimana u svijetu nerijetko raduju mnoge muslimane koji vjeruju da je brojnost muslimana važan ili presuđujući za promjenu kvaliteta života muslimana u svijetu. Međutim, postoji niz pokazatelja koje već sada treba uzeti u obzir prilikom razmatranja ovakvih iluzija. Između ostalih, tu je pokazatelj i muslimanske humanosti ili (ned)ostatak saosjećanja prema onima koji umiru od gladi.

Jemen – najgore mjesto za dijete

Dok se ubistva preko 200 hiljada ljudi u muslimanskim zemljama opravdavaju posljedicama ratnih sukoba ili govorom o kolateralnoj šteti, pitanje je čime se mogu opravdati milioni ljudi, prvenstveno žena i djece, koji umiru od gladi? Kojim ajetom i hadisom se pravda zaustavljanje humanitarnih konvoja za civile? Prema riječima Henriette Fore iz UNICEF-a trenutno najgore mjesto na svijetu za dijete je Jemen. U Jemenu je 1,7 miliona mladih prognano sa svojih ognjišta, 2,3 miliona djece ispod pet godina je rizično pothranjeno, a 400.000 žena pred neposrednom smrtnom opasnošću. David Beasley, šef organizacije World Food Programme, navodi da od 30 miliona Jemenaca 12,3 miliona je gladno, 3,3 miliona djece i žena, a 1,6 miliona školske djece, treba posebnu prehranu, jer se nalaze u riziku od smrti. Njegov zaključak iz septembra ove godine jeste da 16 miliona osoba u Jemenu korača u smrt od gladi.

Naravno, glad nekada nije direktna posljedica rata. U Somaliji, 5,6 miliona ljudi trenutno nije osiguralo hranu, a 2,8 miliona ne može zadovoljiti svoje dnevne potrebe za hranom zbog sve većeg utjecaja dugotrajne suše, poplava, najezde pustinjskih skakavaca, gospodarskih učinaka COVID-19, ali, na kraju, i ratnih sukoba. Među ova dva miliona stanovnika nalazi se 840.000 djece mlađe od pet godina. “Nedostatak vode također će povećati rizik od izbijanja bolesti... Gubitak pašnjaka hranjenih kišom prijeti opstanku stoke koja je temelj mnogih sredstava za život Somalijaca“, kazao je ove godine Jens Laerke, glasnogovornik Ureda za koordinaciju humanitarnih pitanja pri Ujedinjenim nacijama.

Za spašavanje života četiri miliona ljudi u Somaliji koji su pogođeni sukobima, klimatskim promjenama i COVID-19, Ujedinjeni narodi tražili milijardu dolara. Laerke kaže da je primljeno samo 2,5 posto tih sredstava, što je iznos znatno ispod potrebnog da se Somaliji pomogne da se nosi s ovom izvanrednom situacijom.

Glad među velikom brojkom

Može se sada pisati o tome kako nekoliko bogatijih muslimanskih država mogu barem ove godine spriječiti gladovanje u Somaliji i porediti njihov trošak na novogodišnje jelke i slično, ali te zemlje i pomažu u određenoj mjeri zemljama koje su pogođene glađu. Naime, neke bogatije arapske zemlje nastoje pokrenuti određene farme i proizvodnju hrane u nekim afričkim zemljama, ali uslijed nedovoljne edukacije lokalnog stanovništva te drugih faktora ti pokušaji često ne uspiju. Ipak, treba imati na umu ukupan broj muslimana rasprostranjen širom svijeta koji može upirati prstom u sebe. Najvažniji svjetski programi za sprečavanje gladi ne dolaze iz muslimanskih centara, dok ad hoc programi, poput pomoći Rohinjama, izgube snagu prije nego se i uvide efekti tih programa.

Međutim, tema članka nije kako muslimani mogu trajno umanjiti posljedice gladi u svijetu, već koliko je upitno da će se mnogo toga promijeniti ako bi bili najbrojniji na svijetu kao religijska skupina, ako sada nisu ozbiljni nosioci promjena u tom pravcu. Dok je neku svjetsku muslimansku pravednu policiju teško i zamisliti, koji su razlozi što ne postoji stvarna moć zajedničkih snaga odnosno mirovne misije koja bi prevenirala glad u ratnim sukobima?

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine