Senzacija u Sarajevu - žena na fakultetu

Autor: Safer Muminović April 10, 2018 0

Ševala Zildžić-Iblizović (1903-1978) prva doktorica muslimanka u Bosni i Hercegovini -

U vrijeme ovih previranja 1903. godine u porodici Zildžić uglednog sarajevskog zanatlije proizvođača zvona (tur.zil-zvono) zazvonilo je zvono sreće zbog rođenja kćerke Ševale. Po završetku ženske osnovne škole djevojčica je imala želju nastaviti školovanje. Ševala je odlučila biti doktorica i liječiti muslimanke, baš kao što su to radile strane doktorice u austrougarsko vrijeme. Jedina mogućnost za stjecanje diplome koja bi joj omogućila studiranje na medicinskom fakultetu bila je upisati Veliku gimnaziju u Sarajevu. Posebno joj je naruku išla činjenica da je ta škola od 1919. godine počela primati ženske učenike jer je prestala biti isključivo muška gimnazija. Međutim, u glavama većine Sarajlija Velika gimnazija je i dalje bila „muška“. Smatrali su da je sramota pomisliti upisati djevojčicu u tu školu. Do njih nisu dopirali zvuci zvona reformističkih pokreta koji su najavljivali velike promjene u društvu kao što je pravo žena na visoko obrazovanje. Iako nije imala nikakvih zakonskih prepreka države u kojoj je živjela, Kraljevine SHS, „zakon mahale“ koji je tada bio iznad državnog, nije joj dopuštao da upiše gimnaziju. Vjerovatno s nadom da će na taj način poništiti retrogradni mahalski zakon Ševala Zildžić je lično otišla do vrhovnog poglavara Islamske zajednice s ciljem da od njega dobije pismeno odobrenje da ona kao djevojka upiše nekadašnju mušku gimnaziju. Na čelu Islamske zajednice u to vrijeme bio je reisu-l-ulema Džemaludin Čaušević, čovjek koji je za razliku od većine svojih savremenika podržavao obrazovanje i veća prava i slobode ženama u obrazovnom sistemu. Reisu-l-ulema Čaušević je podržao Ševalu i izdao joj pismo u kojem se slaže da ona može upisati gimnaziju.

00Cijeli tekst

Međutim, Ševala je krenula u gimnaziju i postala izuzetak koji je samo potvrđivao pravilo da žene ne trebaju imati visoko obrazovanje. Prema pisanjima nekih savremenika, njenu porodicu i nju samu maltretirali su ljudi iz komšiluka tako što im u dućanima nisu željeli prodati robu, ili bi lokalni mangupi bacali kamenje na Ševalu dok bi išla u školu, pa je babo redovno morao fijakerom dovoziti i odvoziti do škole. Uprkos svemu, Ševala Zildžić je maturirala 1925. godine. Prema podacima gimnazijskog školskog godišnjaka u periodu od deset godina 1919-1929. maturiralo je 358 učenika, od tog broja njih 41 bili su muslimani (8,7%), te samo dvije učenice muslimanke Ševala Zildžić i Razija Biserović.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro