Prema hadisu naša njiva, livada, brežuljak je mjesto za ibadet; naša rijeka, potok, izvor je naša abdesthana; naše nebo iznad nas naša džamijska kupola. Koliko smo svjesni toga?

Prošle godine Uprava za vjerske poslove u suradnji s Vakufskom direkcijom imala je izvrstan projekat “Vakufim svoje vrijeme“, u kojem su učestvovali učenici mekteba i drugi zainteresirani. Projekat je podrazumijevao da se svi mektebi na području jednog medžlisa uključe u akciju čišćenja i uređivanja vakufa, te pomoći drugim licima koja su u stanju socijalne potrebe. Pitanje je hoće li ovaj projekat dobiti svoj kontinuitet, ali je prošlogodišnji izazvao interesovanje javnosti, naročito u pogledu čišćenja javnih površina koje su tradicionalno vezane za Islamsku zajednicu.

“Cilj ove akcije je da se mladi uče šta je vakuf, da razvijaju svoju islamsku i društvenu odgovornost prema drugima i ekološkom okruženju. U trideset džemata očišćena su 72 vakufska objekta, posjećene su 32 stare samačke porodice i očišćeno je ukupno 25 mezaristana“, kazao je glavni imam Medžlisa Doboj Bajro-ef. Džafić, koji je istakao kako su u akciji na području Doboja učestvovala 1.302 učenika koji su u obliku društveno korisnog rada uvakufili ukupno 3.906 sati rada i aktivnosti.

Svijest o Poslanikovoj oporuci

Ove akcije su održane i u drugim Medžlisima, dok Medžlis Tešanj, prema riječima glavnog imama Medžlisa Tešanj Fuad-ef. Omerbašića, već duže vrijeme organizira akcije čišćenja vakufskog dobra početkom proljeća te nastoji promovirati svijest o ekologiji i kroz mektebe. “Imamo i potpisan protokol o saradnji između Medžlisa IZ Tešanj i UG “EKO-MLADI”. Saradnja se prvenstveno provodi na projektima održivog razvoja: zaštita okoliša, energetska efikasnost, promovisanje značaja selektivnog prikupljanja otpada i recikliranja“, kazao je efendija Omerbašić. Jedan od tešanjskih imama, koji svake godine organizira akciju čišćenja s učenicima, jeste i Ramo-ef. Svrzo. “Još jedan razlog nas čini posebno pozvanim da se brinemo o čistoći Zemlje na kojoj živimo jeste poruka Poslanika, a.s. da nam je Uzvišeni Allah cijelu Zemlju učinio mesdžidom. Iz toga proizilazi da je naša njiva, livada, brežuljak mjesto za ibadet, da je naša rijeka, potok, izvor naša abdesthana, da je naše nebo iznad nas naša džamijska kupola. A, to onda opet znači da kao što smo obavezni da se brinemo o čistoći svojih džamija u kojima klanjamo i ibadet činimo, treba da se brinemo i o čistoći cjelokupne zemlje“, kazao je efendija Svrzo, postavljajući pitanje: “Jesmo li i koliko smo toga svjesni? Ako je suditi po gomilama smeća posvuda razbacanog onda, zaista, nismo“.

Sva nečistoća završi u vodi

Prema informacijama KJKP “Rad“ Sarajevo Bosna i Hercegovina je označena kao zemlja u kojoj ne postoji nestašica pitke vode. Najvažniji element bez kojeg se ne može živjeti je voda, a samo u okolini Sarajeva registrovano je 1.380 vrela i izvora pitke vode. Prema provedenim istraživanjima svjetskih organizacija, voda iz planinskih predjela BiH klasifikuje se u sami vrh globalne rang-liste pitkih voda po kvaliteti.

“Nažalost, problem onečišćenih i zagađenih rijeka, ali i ostalih dijelova našeg prirodnog okruženja je veoma aktuelan u našoj državi. Vodeni sistemi su završni recipijent zagađujućih materija, odnosno mjesta u koja sav otpad koji se nesavjesno odlaže u naš prirodni okoliš, na kraju i završi. Slika ovakvog stanja se može vidjeti na putevima kroz centralne dijelove BiH, tačnije u središnjim riječnim tokovima, gdje je jasno vidljiv stepen fizičkog onečišćenja rijeke Bosne. Nakupljene kese, plastične flaše, limenke i drugi otpad, vidljivi uz rubne dijelove korita i njegovog vegetacijskog dijela, a za čiju razgradnju su potrebna stoljeća, prikaz su surove realnosti u kojoj živimo i nažalost svijesti naših stanovnika o zaštiti okoliša uopšte“, kazao nam je direktor “Rada“ Selim Babić.

Krenuti od sebe

Ipak, prema mišljenju stručnih lica u “Radu“ nije sve tako crno. “Evidentna je pojava sve većeg broja ekoloških udruženja i volonterskih akcija, samim tim obilježavajući značajne ekološke datume poput 22. aprila - Dana planete Zemlje ili 5. juna – Svjetskog dana zaštite okoliša. Pored kontinuirane edukacije građana i školske populacije, koje sprovodi “Rad” na terenu kroz projekte koje realizuje, te medijskog ukazivanja na potrebu zaštite okoliša, potrebno je uspostaviti sistem vodozaštite i sprovoditi ga, a kršioce adekvatno sankcionisati. Neodgovorni pojedinci odlažu otpad gdje stignu, od sitnog otpada (flaše i papiri) do kabastog otpada koje završava u rijekama, parkovima i drugim površinama koje nisu predviđene za odlaganje otpada“, istakao je direktor Babić.

Gospodin Babić je mišljenja da i vjerske zajednice kao i druge institucije mogu doprinijeti razvijanju ekološke svijesti. “Čišćenje i očuvanje okoliša je doprinos svakog pojedinca iz ljubavi prema prirodi i prirodnim resursima, a čistoća je stub svega. Potrebno je da doživimo katarzu koja će nam omogućiti da intelektualno i duhovno napredujemo kako bi se stvorile prilike za poboljšanje trenutnog stanja. Svijest građana i navike moramo mijenjati kako bismo imali željene razultate. Ukoliko želimo poboljšanje potrebno je da mi sami budemo promjena koju želimo vidjeti sutra kod drugih, jer stanje jednog naroda se neće promijeniti, dok on sam sebe ne promijeni“, istakao je Babić.

Naravno, Allah nas podsjeća da se stanje jednog naroda neće promijeniti dok on sam sebe ne promijeni, stoga izlaskom iz naših kuća, mahala, džamija ili prolaskom pored riječnih korita u našim džematima možemo svjedočiti u kakvom smo stanju trenutno.