Vrijeme je velike nesigurnosti. Čovjek je obuzet velikim brigama. S druge strane, opterećuju ga i ružne vijesti koje dolaze sa svih strana. Suštinsko pitanje jeste koji je najbolji način da se odnosimo prema svim nedaćama koje nas neminovno salijeću.
Podle i pogubne zamke za ljudsku misao, govor i ponašanje (54)
Nerijetko se poistovjećuju pojmovi jezgrovitog i krajnje prostog izražavanja, gdje je stil često podređen niskim standardima publike. Tako je opravdan upit u kojoj mjeri će preživjeti stimulans koji proizilazi iz redaka knjiga ili fino strukturisanih tekstova i djela koja imaju tendenciju da snažnije osvajaju našu maštu ili intelekt?!
Kupili smo steonu ovcu i, sve dok se nije ojanjila, nismo primijetili da joj jedna dojka nedostaje. Vime je u cjelini uredno, ali samo dojka fali. Ne znamo da li ima taj nedostatak od rođenja ili se naknadno desilo gubljenje dojke. Ovca je u dobrom stanju i zdrava. Zanima me da li je takvu možemo žrtvovati u kurban?
Program informisanja pod nazivom“Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi” počinje s aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine - navodi se u tekstu Rezolucije o genocidu u Srebrenici donesenoj u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija 23. maja 2024. godine. U nastavku pročitajte tekst Rezolucije
Dvadeset devet godina nakon što je u „zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica“ počinjen genocid nad Bošnjacima, usvojena je Rezolucija kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja i komemoracije genocida u Srebrenici 1995. Rezolucijom su verifikovane presude sudova UN-a i uspostavljeno trajno sjećanje svijeta na Srebrenicu kako bi parola „nikad više“ zaista i bila ostvariva.
Rezolucija o Srebrenici u retrospektivi: Cijeli proces usvajanja Rezolucije je bila fantastična studija slučaja (case study), gdje se na svjetskoj pozornici mogla izučavati demagogija Vučića kao i njegov populizam
Lahko je zamisliti da genocid čine ili ga podržavaju patološki profili, ali stvarnost pokazuje da obrazovani, "obični ljudi", profesori, ljekari i pjevačice također mogu biti dijelom mašinerije genocida u svakoj njegovoj fazi. Primjer njemačkih policijskih jedinica sastavljenih od policajaca rezervista, "običnih ljudi" koji su 1942. izvršili masovne pokolje nad Židovima u Poljskoj, pokazuje da obični ljudi mogu postati počinitelji strašnih zločina.
Nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 23. maja, ove godine, usvojila Rezoluciju o Srebrenici kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, odnosno, „Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, razgovarali smo sa direktorom Memorijalnog centra Srebrenica, dr. Emirom Suljagićom, o važnim aspektima ove rezolucije, ali i o posljedicama koje će ovaj dokument Ujedinjenih nacija imati u budućnosti.
U novom printanom izdanju Preporoda 11/1261 od 1. juna 2024. čitajte:
Građanima Bosne je važno imati uvid i koje zemlje imaju „dilemu“ kako glasati, koje dopuštaju da im političari iz Srbije drže pridike o tome šta jeste, a šta nije genocid. Zamislimo situaciju da bilo ko od političara u Evropi pokrene pitanje da li se desio holokaust ili ne
Humanističke i dijelom društvene nauke već su neprivlačne, teško se uklapaju u ritam svijeta. S njima se teško kupi stan i auto. U te nauke se ne ulaže dovoljno, jer se, po svemu, i ne smatraju dostojnim reprezentom progresa i savremenog društva.
Dvadeset devet godina nakon genocida u Srebrenici Generalna skupština UN-a treba da glasa o rezoluciji koja će pozvati na obilježavanje 11. jula kao dana sjećanja na žrtve genocida. Kako je pokrenut proces oko ove rezolucije i šta ona znači za žrtve genocida razgovarali smo s majkom Munirom kao jednom od njenih najupornijih zagovarača.