Početkom januara putovali smo u Gornji Vakuf. U srce Bosne, rekli bismo. To se da zaključiti prema historiji i osjećajima koji se javljaju uslijed pogleda na upečatljivu bosansku geografiju brda, vode i blizinu neba. Ali i tišinu starim putem od Novog Travnika. Do samog jezgra ovog grada, nastalog na vakufu, do džemata Mehmed-beg Stočanin. S te tačke se grad razvijao.

„Da bi sačuvao svoju ljudskost, čovjek mora da se pobuni, makar samo jednom godišnje”, piše Nedžib Mahfuz u knjizi Razgovori na Nilu. Pa i kada izuzmemo kontekst koji Mahfuz uzima u obzir, ostaje nam rečenica koja nas duboko dira. Pobuna i ljudskost su, zapravo, savršeno kompatibilni s vrhunskom težnjom za harmoničnim društvom.

Kada je riječ o paganskim običajima koji su do danas preživjeli kod mnogih naroda, pa tako i kod muslimana na Balkanu, oni zadiru u različite segmente ljudske prakse

Vrijeme je da se organiziramo, da intelektualci i aktivisti definišu strategiju koja će razotkriti ovu opasnu igru političkog oportunizma. Imajmo na umu i sljedeće – prijetnja po muslimane raste progresivno i sve se više normalizira. A ova normalizacija vodi ka eskalaciji – od riječi do djela.

U novom printanom izdanju Preporoda 2/1276 od 15. januara 2025. čitajte:

Bošnjaci su se vijekovima prepoznavali po svom merhametluku, a među njima je bilo i onih koji su se malo više isticali. Jedan od njih je i Mustafa Kurtović zvani Musto. Svi koji su poznavali Mustu iz Miričine posvjedočit će da je bio čovjek posebnih kvaliteta, živopisna ličnost osebujnog karaktera koji će se pamtiti. 

Džamija se gradi i održava. Tako je i s džematom. Oni koji ustrajavaju na tome ponajbolje znaju tajne uspjeha i svakog značaja džemata. Takvu priču ispisuju i džematlije džemata Vukovije Donje pri Medžlisu Kalesija na tromeđi Tuzle, Živinica i Kalesije. Svoju historiju itekako pamte, pa i poimenično one koji su je ispisivali te, otuda, nastoje živjeti svoje vrijeme kroz kapitalne doprinose.

U svojim dovama s tugom gledaju kako se urušava ono što se pokušava romantizirati izrazom bratstvo muslimana. Možda ga nikad neće ni biti, ali barem bosanski muslimani nisu do sada i ne žele praviti razliku među sunijama i šiijama koja će dovoditi do pogubnih neprijateljstava. Ako ne mogu gasiti vatru među muslimanima, neće sigurno dolijevati ulje na nju

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine