Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 4/1254 od 15. februara 2024. čitajte:
Ko su Husiji i kako su postali politički i sigurnosni akter u Jemenu i svijetu
U vrijeme dok Izrael provodi nezapamćenu genocidnu kampanju nasilja nad civilima Gaze, ozbiljan otpor izvan granica Palestine odnosno Izraela pružio im je pokret jemenskih Husija. O historijskim i ideološkim korijenima i procesima koji su doveli do toga da pokret Husi postane ključnim političkim i sigurnosnim akterom dešavanja u Jemenu, a danas i u regionu i svijetu, za Preporod piše Muhamed Jusić, bivši nerezidentni ambasador Bosne i Hercegovine u ovoj zemlji.
Cero o državnoj imovini: Oni su pred kraj puta, a mi ni krenuli nismo
Razgovarali smo o budućnosti državne imovine s Muharemom Cerom, bivšim članom Komisije za državnu imovinu, koji smatra da pitanje državne imovine završava priču o agresiji na Bosnu
Sjeverac globalnih nejednakosti
Prema posljednjem izvještaju Oxfama (januar 2024.) od 2020. godine, pet najbogatijih ljudi u svijetu udvostručili su svoja bogatstva, a skoro pet milijardi ljudi širom planete postalo je siromašnije. Prema trenutnoj stopi, potrebno je 230 godina da se okonča siromaštvo, a prvog bilijardera bismo mogli imati za deset godina
Sigurnosni portret mora Crvenog – svi su tu
► Geopolitički pejzaž Crvenog mora nimalo nije jednostavan
► Veliki izbjegavaju direktan sukob
► Zaustavljanje genocida u Gazi može dati drugu perspektivu
Isra i Miradž: Muhammed, a.s. - uvijek s mjerom i smjerno
Kada god se o njemu govori, o njemu u bilo kojem dobu života, uvijek je bio čovjek i poslanik mjere, mudrosti, milosti, ljubavi, lijepih manira i čestitosti. I tada, daleko od ljudskih očiju i uma on ostaje uzor, onakav na kakvog se ima ugledati čovječanstvo. I još jednom potvrđuje da ljudskom usponu prethodi karakter nalik njegovom, odnosno svakodnevna težnja ka tome.
Moj hadž
Kao svi koji smo preživjeli genocid i etničko čišćenja, bio sam stvorenje prošlosti beskrajno zabrinuto za budućnost. Bila je to jedna stvar u kojoj sam znao da sam slab musliman, vjerovati Bogu kada kaže da se ne trebamo brinuti o budućnosti, već se fokusirati na ono što radimo upravo sada. Posadite drvo čak i pred sami Kijametski dan. Sakupite kamenčiće. Dovite. Opet sam bio poput dječaka.
Sloboda vjere ili uvjerenja: Odgovornost za obradu sadržaja
U radu “Sloboda vjere ili uvjerenja: Odgovornost za obradu sadržaja” autorice mr. Đermane Kurić, oslovljava se važnost odgovornog pristupa medijskoj obradi tema vezanih za vjeru i uvjerenje. Tekst naglašava kako mediji, u svojoj svestranosti i utjecaju, trebaju biti svjesni svoje uloge u oblikovanju javnog mišljenja i izbjegavanju stvaranja stereotipa. Autorica naglašava potrebu za balansiranim pristupom u izvještavanju o vjerskim temama, uzimajući u obzir pravne okvire i etičke aspekte, te važnost inkluzivnosti i preciznosti u predstavljanju različitih vjerskih uvjerenja.
Kreiranje stereotipa o religiji u javnom prostoru - izazovi, predrasude i mogućnosti
U ovom tekstu se istražuje na koji način se u javnom diskursu stvaraju i održavaju stereotipi o religiji. Tekst se bavi kompleksnim odnosom između religije, stereotipa i javnog prostora, ističući kako se religija često pogrešno prikazuje kao izvor nasilja i sukoba. Autor naglašava važnost pravilnog razumijevanja i interpretacije religije, kao i nužnost međureligijskog dijaloga u prevazilaženju predrasuda i stereotipa, a posebno se fokusira na ulogu medija i obrazovanja u tom procesu.
UMJESTO UVODNIKA: Najbolji zalog bolje budućnosti
Muslimansko-jevrejska inicijativa za mir i sjećanje - principi dijaloga Kavazović-Rosensaft zalog istini, pravdi i globalnom miru
Više...
Izašao je novi broj Preporoda
U novom printanom izdanju Preporoda 3/1253 od 1. februara 2024. čitajte:
Crkveni sadržaji, mediji i društvene mreže
U izlaganju koje u cijelosti prenosimo prof. dr. Vladislav Topalović istražuje ulogu i prisutnost Srpske pravoslavne crkve (SPC) u savremenim medijima. Rad se fokusira na historijski i teološki pristup Crkve prema medijima, uzimajući u obzir njenu rezervisanost prema savremenim medijskim sredstvima i potrebu za prilagodbom u digitalnoj eri. Autor analizira kako se SPC prilagođava i koristi medije, od televizije do društvenih mreža, naglašavajući izazove i mogućnosti koje ovi mediji pružaju za širenje vjerske poruke, uz važnost kritičkog pristupa i očuvanja autentičnosti vjerskih sadržaja.
Hellyer za Preporod: Moramo se zapitati kako će ovaj razmjer nasilja utjecati na ranjivost mladih diljem svijeta!
Dr. Hisham A. Hellyer je stručnjak za Bliski istok na uglednom institutu za međunarodne odnose Zakladi Carnegie za međunarodni mir (Carnegie Endowment for International Peace). Također je viši saradnik na Kraljevskom institutu za odbranu i sigurnosne studije (Royal United Services Institute for Defence and Security Studies - RUSI) u Londonu, najstarijem think-tanku na svijetu. Dr. Hellyer je redovan gost komentator na najutjecajnijim svjetskim medijima, a autor je sedam knjiga o arapskoj politici, sigurnosti, muslimanskim zajednicama na Zapadu i o sufizmu. Ovaj britanski učenjak arapskog porijekla tokom posljednje dvije decenije predavao je na univerzitetima Cambridge, Harvard i na Američkom univerzitetu u Kairu. Srdačno se odazvao da govori za Preporod, a povod našeg razgovora je teška humanitarna situacija u Gazi, njene posljedice na širi region Bliskog istoka, te globalno.
U tekstu Igora Bencion Kožemjakina razmatra se odnos između medija i Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. Razmatrajući povijesne, kulturalne i društvene aspekte, autor analizira kako mediji oblikuju percepciju Jevrejske zajednice i naglašava važnost odgovornog izvještavanja koje poštuje vjerske vrijednosti i tradiciju. Kožemjakin također predlaže smjernice za unapređenje međusobne saradnje između medija i vjerskih zajednica, ističući potrebu za obrazovanjem novinara o vjerskim temama.