Izdvojit ćemo samo iz proteklih četrdesetak godina nekoliko strašnih sukoba koji su, bez obzira na uplive drugih država, u prvom redu međumuslimanski

U decembru 2022. godine, prilikom posjete Sandžaku, razgovarali smo s muftijom Islamske zajednice Mevlud-ef. Dudićem o prilikama muslimana koji pripadaju Mešihatu na čijem je čelu. Tokom razgovora pokušali smo da se osvrnemo na vrijeme koje je prošlo, ali i na planove za budućnost Bošnjaka, muslimana u Sandžaku, s posebnim naglaskom na temu jedinstva

Zastupnica u Europskom parlamentu i bivša ambasadorica Bosne i Hercegovine Željana Zovko je u Evropskom parlamentu Stari most u Mostaru pokušala predstaviti kao “hrvatsku kulturnu baštinu”

Mreža mladih džemata Turbe (MIZ Travnik) u sklopu svojih planova za 2024. godinu već je realizovala jedan od njih, a riječ je o poklonu godišnje pretplate na Preporod redovnom džematliji i velikom hizmećaru džemata Turbe Nailu Kadriću

Saslušanja u Hagu neće odmah dovesti do presude da li Izrael čini genocid. To bi moglo potrajati godinama, ali zahtjev za trenutnim prekidom vojnih akcija u Gazi je hitno pitanje. Sudsko vijeće mora uvidjeti da je optužba za genocid uvjerljiva kako bi odredilo privremene mjere u narednim danima ili sedmicama. Odluka da dokazi sugeriraju genocid obavezala bi međunarodnu zajednicu da zaštiti mjesecima svakodnevno granatirani, iscrpljeni i izgladnjeli narod Gaze. Za mnoge Palestince u Gazi, ova tužba dolazi prekasno, ali ona predstavlja glas koji se ne može ignorirati

U novom printanom izdanju Preporoda 2/1252 od 15. januara 2024. čitajte:

U radu „Pluralno i pluralističko u vjerskom diskursu u BiH“ Nedžada Grabusa, propituju se izazovi pluralizma i pluralnosti u kontekstu Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na vjerski diskurs. U tekstu se sagledava kako historijske i političke promjene, posebno u novim društvenopolitičkim okvirima, utječu na etničke i vjerske odnose, te razmatra dinamiku između kulturnih zajednica unutar složenog društvenog okvira BiH.

U ovom tekstu autor se bavi povratkom religije u javni prostor nakon kolapsa komunizma i raspadom Jugoslavije, naglašavajući kako se to odrazilo na politički diskurs i identitete u Bosni i Hercegovini te širem Balkanu. Tekst istražuje složen odnos između politike i religije, razmatrajući kako se vjerske zajednice suočavaju s izazovima politizacije i kako se religija koristi u političke svrhe. Autor također analizira preklapanje vjerskog i nacionalnog identiteta, ističući važnost razumijevanja ovih fenomena u širem regionalnom i globalnom kontekstu.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine