Nijet je jedan od šest uslova za ispravnost namaza, jer općenito ibadeti nisu valjani bez nijeta. El-Buhari (hadis br. 1) i Muslim (1907) bilježe od Omera, r. a., da je Božji Poslanik, a. s., rekao: „Djela se cijene prema namjerama. Čovjek će dobiti jedino ono što je uistinu namjeravao učiniti...“

Riječ nijet označava namjeru i želju, u ovom slučaju, namjeru da se klanja konkretni namaz. Islamski učenjaci se slažu da je želja stvar srca i za nijet za namaz dovoljno je da se donese u srcu. To znači da je osoba prije stupanja u namaz dužna u srcu donijeti odluku koji namaz namjerava klanjati. Međutim, učenjaci nemaju jedinstven stav o tome da li je izgovaranje namaskog nijeta jezikom na način kako je to u islamskoj tradiciji Bošnjaka uobičajeno, sunnet, mustehab ili novotarija?

Učenjak El-Kasani bilježi da o izgovaranju namaskog nijeta u temeljnim knjigama hanefijskog mezheba nema spomena. Međutim, Muhammed eš-Šejbani (Kitab el-Asl, tom 2., str. 343-344.) navodi da se nakon oblačenja ihrama i klanjanja nafile izgovara hadžski nijet riječima: „Allahumme inni uridu-l-hadždže, fejessirhu li ve tekabbelhu minni (Allahu moj, namjeravam da obavim hadž, pa mi ga olakšaj i primi ga od mene)“. Ovaj nijet izgovara se na osnovu hadisa kojeg bilježi El-Buhari (1534) od hazreti Omera, r. a., da je čuo Allahovog Poslanika, a. s., kako za dolinu Akik kaže: „Sinoć mi je došao posjetilac od mog Gospodara (Džebrail) i rekao: ‘Klanjaj u ovoj blagoslovljenoj dolini i reci: ‘Umra s hadžem (Tj. nijetim obaviti umru s hadžem).’“ S tim u vezi El-Kasani (Bedai’, tom 2., str. 20) i drugi učenjaci hanefijskog mezheba smatraju da je sunnet izgovoriti namaski nijet, jer je u tome traženje pomoći od Allaha, dž.š., pri obavljanju namaza i molba Uzvišenom Allahu, dž.š., da primi namaz. Učenjak Hejsemi (Medžme’a ez-zevaid, br. 2578) bilježi da je Abdullah ibn Mes’ud, r.a., rekao: „Navikavajte se na dobro, jer ko se navikne na dobro on ga čini i čuvajte svoje nijete u namazu.“

Es-Semerkandi (Tuhfa, tom 1., str. 125) navodi da je, kao što je to uobičajeno u tradiciji Bošnjaka, namaski nijet najbolje donijeti ili izgovoriti neposredno prije izgovaranja početnog tekbira jer se time čuva čistoća nijeta.

Nijet u džematu

Kada se klanja namaz u džematu, potrebno je zanijetiti da će se taj namaz klanjati za imamom. (Es-Semerkandi, Tuhfa, tom 1., str. 125) U dužem hadisu El-Buhari (689) i Muslim (411) bilježe od Ebu Hurejre, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Imam je postavljen da se slijedi.“ Et-Taberani (Evsat, br. 3545) prenosi od Džabira ibn Abdullaha, r.a., da je Allahov Poslanik, a. s., rekao: „Imam je odgovoran. Ono što on čini, činite i vi!“

Oba navedena hadisa ukazuju na značaj i važnu poziciju imama u predvođenju namaza, pa stoga nije prihvatljivo da se neko priključi zajedničkom klanjanju namaza bez namjere da slijedi imama i bez prihvatanja njegovog predvođenja namaza.

Ibrahim En-Nehai’ o tome kaže: „Ako pristupiš džematu, a nisi zanijetio da ćeš klanjati isti namaz kao i džemat tada tvoj namaz neće biti ispravan. Ako je, pak, imam zanijetio jedan namaz, a oni iza njega drugi namaz, imamov namaz će biti valjan, a namaz džemata neće.“ (Eš-Šejbani, Kitab el-Asar, u komentaru 102. predanja)

Razmak nogu prilikom stajanja

Uzvišeni Allah, dž.š. u Kur’anu kaže: „I pred Allahom ponizno stojte.“ (Kur’an, El-Bekare, 238.) Na osnovu ovog ajeta islamski učenjaci se slažu da je stajanje u namazu sastavni dio namaza - rukn. (El-Merginani, El-Hidaje, tom 1., str. 302) S obzirom da ne postoje vjerodostojni hadisi o tome koliki treba biti razmak između nogu na stajanju u namazu, Jusuf el-Binnuri smatra da je sunnet da osoba u namazu stoji skrušeno, te da stopala ne skuplja previše niti da ih odmiče jedno od drugog previše (Maerif es-Sunne, tom 2., str. 299), kao što to neki u današnje vrijeme čine.

Čuveni hanefijski učenjak Ibn Abidin (Reddul-muhtar, tom 2., str. 131.) navodi da razmak između stopala na stajanju u namazu iznosi koliko je širina četiri spojena prsta jer je to najbliže skrušenosti u namazu. S druge strane, pokuđeno je skupiti stopala na stajanju u namazu tako da jedno stopalo dodiruje drugo bez razmaka. En-Nesai (904) bilježi da je ashab Abdullah ibn Mes›ud, r.a., vidio nekog čovjeka kako je skupio stopala na stajanju u namazu pa je rekao: „Postupa u suprotnosti sa sunnetom.“

Onaj ko nije u mogućnosti stajati u namazu klanjat će onako kako mu mogućnosti dozvoljavaju. El-Buhari (1117) bilježi od Imrana ibn Husajna, r.a., da je Allahov Poslanik, a.s., rekao: „Klanjaj stojeći, a ako nisu u stanju onda sjedeći, a ako ni to nisi u stanju onda ležeći.“

Dizanje ruku pri početnom tekbiru

Podizanje ruku prilikom izgovaranja početnog tekbira na način da se palčevima dodiruju resice ušiju za muškarce je sunnet. Enes ibn Malik i dr. prenose da je Allahov Poslanik, a.s., na takav način otpočinjao namaz (vidi u: Ed-Darekutni, Sunen ed-Darekutni, br. 1148; el-Mevsili, Musned Ebu Ja’la el-Mevsili, br. 3735; Ibn Kudame el-Hanbeli, El-Mugni, tom 2, str. 144), Vail ibn Hudžr (Sedić, Hadiska zbirka Musned Ebu Hanife, str. 65; Ibn ebi Šejba, Musannef libni ebi Šejba, br. 2425; Ahmed ibn Hanbel, Musned, br. 18849; Ebu Davud, Sunen Ebu Davuda, br. 725; En-Nesai, Es-Sunnen el-kubra, br. 958; Et-Taberani, El-Mu’džem el-kebir, tom 22, br. 42), Berra ibn Azib (Es-San’ani, El-Musannef, br. 2530; Ibn ebi Šejba, Musannef.., br. 2426; Ahmed ibn Hanbel, Musned..., br. 18487), Malik ibn Huvejris, r.a., (Muslim, Sahih Muslim, br. 391; Ibn ebi Šejba, Musannef..., br. 2427). 

Enes, r.a., u sahih hadisu kaže: „Vidio sam Allahovog Poslanika, a.s., da izgovara prvi tekbir dok su mu palčevi bili blizu ušiju...“ (En-Nejsaburi, El-Mustedrek ‘ala sahihajn, br. 825; el-Bejheki, Sunen el-Kubra, br. 2632).

Po ovome postupaju učenjaci hanefijskog mezheba. El-Kasani (Bedai’..., tom 2, str. 22) prenosi da je Ebu Hanife o podizanju ruku prilikom izgovaranja početnog tekbira rekao: „Podići će ruke do resica ušiju...“ Muhammed eš-Šejbani u El-Aslu (tom 1, str. 3) kaže: „Kada osoba namjerava stupiti u namaz izgovorit će tekbir i podignuti ruke do ušiju.“

Šafije smatraju da se na početku namaza ruke podižu do ramena, dok su Malikije na stanovištu da se ruke podižu do glave (Es-Semerkandi, El-Fikh en-nafi’, tom 1, str. 182-183).  Alauddin es-Semerkandi tvrdi da je najpreče postupati po mišljenju hanefijskih učenjaka jer ono obuhvata sve hadise po ovom pitanju. Naime, kada se podignu ruke do resica ušiju, tada su korijeni dlanova u visini ramena, korijeni prstiju su u ravni resica ušiju, a vrhovi prstiju su uz glavu (El-Fikh en-nafi’, tom 1, str. 183). 

Čuveni hanefijski učenjak Ebu Bekr er-Razi el-Džessas u svom komentaru et-Tahavijeg Muhtesara (Šerh Muhtesar et-Tahavi, tom 1, str. 576) navodi da je podizanje ruku do ušiju osnovni propis, dok je dizanje ruku do ramena (koje se spominje u određenim hadisima) dozvoljeno radi poteškoće (uzura). Dokaz za to je hasen hadis kojeg bilježi Ebu Davud (Sunen Ebi Davud, br. 727) od Vaila ibn Hudžr, r.a., da je rekao: „Vidio sam Allahovog Poslanika, a.s., kako je podigao ruke blizu svojih ušiju na početku namaza.“ On zatim nastavlja pa kaže: „Kada sam ponovo došao kod njih (ashaba) sljedeće godine vidio sam da na početku namaza podižu ruke do svojih ramena – a imali su na sebi  šalove i ogrtače.“ Es-Serahsi pojašnjavajući ovaj hadis kaže kako su ashabi ruke dizali do ramena u vrijeme kada su imali ispriku za to kao što je vrijeme zime kada su im ruke bile ispod njihove odjeće (Kitab el-mebsut, tom 1, str. 12).

Muhammed eš-Šejbani bilježi da je Ebu Hanife smatrao da će žena, kao i muškarac, prilikom izgovaranja početnog tekbira podići ruke do ušiju jer njeni dlanovi nisu avret (Es-Semerkandi, Tuhfa el-fukaha’, tom 1, str. 126). Međutim, Muhamed ibn Mukatil er-Razi prenosi da su učenjaci hanefijskog mezheba na stavu da će žena podići ruke do ramena jer je to najčednije za nju (Es-Sirasi, Šerh Feth el-kadir, tom 1, str. 287; El-Kasani, Bedai’.., tom 2, str. 24).

El-Merginani u El-Hidaji (tom 1, str. 309) tvrdi da je ovaj stav ispravniji, dok el-Kasani (Bedai’.., tom 2, str. 24) pojašnjava da je ovo mišljenje u skladu sa propisom setra (prikrivanja) koji je ženama naređen u namazu. Prema učenjacima hanefijskog mezhebu primjenivati et-tesetur, tj. prikrivenost u namazu za ženu je farz čije primjenjivanje je važnije od slijeđenja sunneta (El-Kasani, Bedai’..., tom 2, str. 65). Imam El-Bejheki u djelu Es-Sunen el-kubra (tom 2, str.314) prenosi riječi eš-Šejha koji je rekao: „Svi propisi u namazu u kojima se žena razlikuje od muškarca temelje se na principu setra – prikrivanja. To znači da je ženama naređeno da u namazu čine ono s čime će biti što skrivenije.“

Ibn Ebi Šejba (Musannef..., tom 2, br. 2485) ovaj propis potkrepljuje i predajom koju bilježi od Abdurabihija bin Zejtuna da je kazao: „Vidio sam Emmu-d-Derda’ kako diže ruke do ramena kada započinje namaz.“

Također, od Ibn Džurejdža se prenosi da je upitao ‘Ataa: „Da li će žena podizati ruke pri početnom tekbiru kao i muškarac? Na šta je on odgovorio: Neće podizati ruke poput muškarca! To je demonstrirao spustivši ruke niže i pripivši ih više uz sebe. Potom je kazao: žena ima svoju tjelesnu građu i nije poput muškarca, a ako tako i ne postupi neće biti griješna“ (Ibn Ebi Šejba, Musannef..., tom 2, br. 2489).

Ove godine vjernici će imati priliku boraviti u Svetim mjestima i u toku ramazana/ Nekoliko turističkih agencija počelo s protuzakonitim organiziranjem umre

Ured za hadž i umru je u tekućoj godini imao do sada četiri organizirana grupna odlaska na umru, a planiran je i odlazak na umru u terminu  od 11. do 23. maja 2018. godine, što znači da će mu’temiri (osobe koje obavljaju umru) provesti u Medini i Mekki i nekoliko dana ramazana. S obzirom na to da ramazan počinje 15. maja, svakom mu’temiru je boravak u Mekki i Medini u vrijeme ramazana poseban ibadet i doživljaj. Vjernici borave u neposrednoj blizini harema u Mekki i Medini, a u ponudi imaju hotele s tri i pet zvjezdica iz jednog od svjetskih lanaca hotela.

Nezakonito organiziranje umre Relax-toursa i Grand-toursa

Iako zakoni BiH, prema kojima je definirano i djelovanje vjerskih zajednica, ne daju pravo drugim pravnim subjektima, osim zvaničnim vjerskim institucijama, da organiziraju vjerske obrede ove godine nekoliko turističkih agencija je protuzakonito organiziralo odlazak na umru.

Ured za hadž i umru je po saznanju da Relax tours iz Sarajeva i Grand tours iz Zenice reklamiraju odlazak na umru proslijedio dopis svim muftijstvima i medžlisima u Bosni i Hercegovini u kojem je navedeno da pomenute turističke agencije planiraju organiziranje umre, što je protuzakonito i mimo saglasnosti Islamske zajednice. U istom dopisu je navedeno da se zabranjuje reklamiranje pomenutih agencija u objektima Islamske zajednice, kao što se zabranjuje uposlenicima Islamske zajednice da budu angažirani kao vodiči. S ovim problemom je upoznata i Ambasada Kraljevine Saudijske Arabije u Sarajevu, a Kancelarija reisu-l-uleme je uputila pismo Ministarstvu hadža Kraljevine Saudijske Arabije, u kojem je navedeno da Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini ima svoj pravni kontinuitet više od jednog stoljeća i da je organiziranje svih vjerskih aktivnosti u Bosni i Hercegovini i bošnjačkoj dijaspori, koje su u skladu sa Ustavom IZ, isključivo u njenoj nadležnosti.

Organiziranje umre bez nadzora omogućava infiltriranje različitih organizacija što u budućnosti može biti politički i sigurnosni problem građana BiH, ali i Saudijske Arabije.

“Organiziranje umre putem turističkih agencija je u suprotnosti sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom položaju crkava i vjerskih zajednica i Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini se bezrezervno protivi organiziranju umre mimo institucija Islamske zajednice. Ured za hadž i umru je u dva navrata dostavio prijavu protiv Relax-toursa i Grand-toursa Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove. Ovim putem obavještavamo javnost da je organiziranje umre preko turističkih agencija protuzakonito i mimo saglasnosti Islamske zajednice u BiH“, kazao je rukovodilac Ureda za hadž i umru Rijaseta IZ Nezim Halilović.

Uskoro poziv i za hadž 2018.

Umra kao poseban vid ibadeta se ne može prepustiti organizaciji turističkih agencija iz Bosne i Hercegovine, jer to nije u njihovoj nadležnosti. Ovakav pristup omogućava i infiltriranje različitih organizacija za organiziranje umre što u budućnosti može biti politički i sigurnosni problem građana BiH, ali i Saudijske Arabije. Nered u ovom segmentu može itekako dovesti u pitanje imidž vjernika iz BiH.

Kada je riječ o ponudi ovih turističkih organizacija riječ je o standardnoj turističkoj ponudi bez vjerski stručnih vodiča. Pri pozivu na umru vjernici se nastoje privući nižim cijenama, a riječ je zapravo o marketinškim doskočicama što u konačnici završava dodatnim plaćanjem pune cijene, što je putnicima poznato u ranijim slučajevima izostavljanja određenih taksi i slično.

„Kroz organizirani odlazak na umru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini čuva se i jedinstvo muslimana“, kazao je Halilović te naglasio da će se u narednom mjesecu dobiti instrukcije od Ministarstva hadža Kraljevine Saudijske Arabije i za organizaciju hadža u ovoj godini.

„Oglašavanje hadža za tekuću godinu će biti uskoro i preporučujem svima onima, koji su učinili nijjet da ove godine obave hadž, da počnu s pripremama u toku naredna dva mjeseca“, kazao je Nezim Halilović.