digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif
Redakcija

Redakcija

Preporod je pitao glavnog imama Medžlisa IZ Srebrenica Damira ef. Peštalića i aktuelnog načelnika i zajedničkog kandidata probosanskih snaga za načelnika na predstojećim izborima Ćamila Durakovića, zašto je važna mobilizacija svih probosanskih pojedinaca i institucija kako Srebrenica ne bi dobila načelnika koji negira genocid i gazi dostojanstvo žrtve i šta je u tom pogledu potrebno činiti?

Ljubomora i žar prema islamskom Ummetu, zbog napada na čast pripadnika pravca tesavvufa koji se, na svim mogućim jezicima, prenio na društvenim mrežama, te laži i potvora pod kojima se oni spominju, a posebno ataka koji se dešava prema 'alāvijskoj tekiji u Palestini (u Gazzi), pokrenuli su nas da objavimo ovo pismo, iz poštovanja prema onima koji su okaljani i radi podrške zakirima koji su ostavljeni.

Mustafa Akyol, ugledni turski novinar, kolumnista Hurriyeta, New York Timesa i Al-Monitora, autor knjige "Islam bez ekstrema" (Islam Without Extreemes: A Muslim Case for Liberalism, W.W. Norton, 2011.) dao je intervju Preporodu kojeg možete pročitati u narednom broju od 15. augusta 2016. godine. Akyol je govorio o pokušaju vojnog udara u Turskoj, o zapadnim medijima i odnosu muslimanskih zemalja prema ovom događaju, o Erdoganu i njegovoj vlasti, o Gulenu i njegovom pokretu u Turskoj, ali i BiH

Uvaženi prijatelji, cijenjeni gosti, braćo i sestre! Esselamu alejkum!

U ovom svečanom danu, kada otvaramo vrata još jedne Allahove kuće, svima onima koji žele Božiju milost, dozvolite mi da sebi i vama ponudim odgovor na pitanje, šta su nama naše džamije?

Udruženje bošnjačkih porodica žrtava rata Mokronoge (1992-1995) je i ove godine priredilo obilježavanje godišnjice zločina u Mokoronogama kod Tomislavgrada koji se desio 09/10. avgusta 1993.godine kad su pripadnici HVO-a pobili devetero civila iz porodica Bešlaga, Tiro i Đuliman

Prvi dio

 

Nakon ulaska oslobodilačke II srpske armije u Bosnu i Hercegovinu, otpočela su nasilja i zločini nad muslimanima, koja su se izražavala u nezakonitim pretresima i pljačkama kuća i druge imovine, paljenju imovine, nasiljima, razbojništvima, hapšenjima, prebijanjima muslimana po zatvorima i ubistvima. Skoro svakodnevno, Narodnoj vladi Narodnog jedinstva Bosne i Hercegovine stizale su tužbe sa svih strana. Nemajući oslonca na drugoj strani, pouzdanu adresu muslimani su našli u reisu-l-ulemi Džemaludin ef. Čauševiću. On se u više navrata krajem 1918. i početkom 1919. godine obraćao zapovjedniku II srpske armije vojvodi Stepi Stepanoviću i predsjedniku Narodne vlade Narodnog jedinstva Atanasiju Šoli, tražeći poštovaje svetosti kućnog praga, lične slobode i života, te zaštitu vlastitog imetka onih muslimana, težaka, koji svojim trudom zarađuju koru hljeba ko i njihovi drugogvi seljaci pravoslavne vjere, koji ih popljačkaše.

Na posljednjoj sjednici nominacijskog odbora Europske akademije znanosti i umjetnosti muftija dr. Aziz ef. Hasanović izabran je za aktivnog člana Europske akademije znanosti i umjetnosti u znanstvenoj disciplini Svjetske religije.

Reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović je na sastanku vjerskih poglavara u Ankari u utorak uputio čestitke turskom narodu na iskazanoj borbi i naporima kako bi zaštitili demokratiju tokom pokušaja državnog udara u toj zemlji, dodajući kako vjeruje da će turski narod iz, kako je rekao, ovog ispita izaći još snažniji, javlja Anadolu Agency (AA).

HUtba prof. dr. Zuhdije hasanovića na manifestaciji Igman 2016.

Hvala Allahu, dž.š., koji nam konstantno daruje Svoje blagodati, a posebno Mu hvala na blagodatima mira i slobode. Hvala Mu i na iskušenjima koja nas jačaju i vode naprijed.

I neka je salavat i selam Božijem miljeniku Muhammedu, s.a.v.s., koji je iskušavan najvećim kušnjama koje čovjek može imati, ali je iz njih uvijek izlazio jači i odlučniji da dođe do konačne pobjede!

Islam je suštinski oblikovao Evropu. A danas, islam je redefiniše.

Stoljećima, u ranom i srednjem vijeku, riječ Evropa označavala je svijet kojeg okružuje Mediteran, ili Mare Nostrum (Naše more), kako su ga Rimljani nazivali. Uključivala je i Sjevernu Afriku. U ranom 5. stoljeću n. e., kada je Sveti Augustin živio u mjestu koje je danas poznato kao Alžir, Sjeverna Afrika je bila centar kršćanstva, baš što je Italija i Grčka. Ali brzi napredak islama širom Sjeverne Afrike u 7. i 8. stoljeću doslovno je potisnuo kršćanstvo na tom prostoru, razdvojivši mediteransku regiju na dvije civilizacijske polovine, sa „srednjim morem“, kao velikom granicom između njih, koja je prestala biti ujedinjujuća snaga. Od tada španski filozof José Ortega y Gasset primjećuje „cjelokupna evropska historija je bila jedna velika imigracija prema sjeveru.“

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine