Zar to pametnom zakletva nije?

Autor: Elvedin Subašić Avgust 19, 2018 0
“Post dana Arefata iskupljuje grijehe iz prošle i naredne godine, a post dana Ašure iskupljuje od grijeha (počinjenih) u prošloj godini.” “Post dana Arefata iskupljuje grijehe iz prošle i naredne godine, a post dana Ašure iskupljuje od grijeha (počinjenih) u prošloj godini.”

 Kada se govori o posebnosti određenih dana, poput ramazana ili deset dana zu-l-hidžeta, razumljivo je kako svi ibadeti: namaz, post, sadaka, učenje Kur’ana itd. imaju posebnu vrijednost, ali je važno da vjernik bude svjestan kako je posebna drskost činiti grijeh u ovim danima

Obavljanje hadža i žrtvovanje kurbana su ibadeti koji se mogu izvršiti samo u naznačenom periodu, odnosno u mjesecu zu-l-hidžetu koji je nastupio prije tri dana. Tradicionalno, muslimani širom svijeta prvih deset dana ovoga mjeseca provode u intenzivinijem ibadetu, s obzirom na to da brojni učenjaci smatraju kako se Allah, dž.š. kune ovim danima u početku sure Fedžr: “Tako Mi zore, i deset noći, i parnih i neparnih, i noći kad nestaje, zar to pametnom zakletva nije?” (El-Fedžr, 1–5). Također, poznata je predaja ashaba Ibn Abbasa, r.a., koji je kazao da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: ‘’Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima’’ - misleći na prvih deset dana zu-l-hidžeta. Prisutni upitaše: ‘’Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom Putu - džihad?’’ Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: ‘’Čak ni borba na Allahovom Putu, osim u slučaju kada čovjek ode da se bori radi Allaha žrtvujući sebe i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.’’ (Buhari, 2/457).

Dan žrtve

Kada se govori o posebnosti određenih dana, poput ramazana ili ovih, razumljivo je kako svi ibadeti: namaz, post, sadaka, učenje Kur’ana itd. imaju posebnu vrijednost, ali je važno da vjernik bude svjestan kako je posebna drskost činiti grijeh u ovim danima. Izostavljanje grijeha je važnije od pojačanog ibadeta čovjeka koji nastavlja činiti grijehe. Ovo treba imati na umu naročito što su ovi dani, zapravo, dani žrtve.
Odlazak na hadž je žrtvovanje imetka, zdravlja i vremena kako bi se čovjek približio Allahu i stekao Njegovu Milost. Kakva drskost treba biti da čovjek griješi u ovim danima kada je preko hiljadu ljudi iz Bosne i Hercegovine te više od milion vjernika iz cijelog svijeta izloženo žrtvi? U ovim danima se nalazi i najvrjedniji dan u godini kada hadžije s posebnim naporom borave na visoravni Arefat. Buhari i Muslim bilježe predaju. “Došao je jedan jevrej Omeru, r.a., pa mu rekao: ‘O vladaru pravovjernih, ima jedan ajet u vašoj Knjizi koji učite, a da je nama objavljen, uzeli bismo taj dan za blagdan.’ Omer ga je upitao: ‘A koji je to ajet?’, a on reče: ‘Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.’ Na to Omer, r.a., odgovori: ‘Ja doista znam u kojem danu je taj ajet objavljen i mjesto na kojem je objavljen. Objavljen je Allahovom Poslaniku, s.a.v.s., na Arefatu na dan džume. Bilo je to u predvečerje na Arefatu u petak.“
Čovjek koji nije na hadžu trebao bi razmisliti u kakvom stanju će provesti ovaj Dan Arefata, kada stotine hiljada duša budu tražile oprost. Također, tražeći oprost za sebe brojni vjernici toga dana na Arefatu mole za one koji su ostali kod kuća. Stoga, u kakvom stanju će čovjek biti kada ga Allah ovaj dan pogleda zbog dove njegovog prijatelja na Arefatu?
Svjesni ovoga, u islamskoj tradiciji muslimani poste ovaj dan kako bi im bili izbrisani grijesi iz prošle godine i taj post je minimalna žrtva na ovaj dan. Muslim bilježi predaju: “Post Dana Arefata iskupljuje grijehe iz prošle i naredne godine, a post Dana Ašure iskupljuje od grijeha (počinjenih) u prošloj godini.” Oni koji nisu u mogućnosti postiti nastojat će u drugim ibadetima provesti ovaj dan, a jedno od lijepih djela jeste prirediti iftar onima koji poste ovaj dan. Vjernik nakon posta Dana Arefata, priprema se za Bajram i ne smije postiti prvi dan Bajrama.

Najjeftiniji kurban ili najjeftinija nagrada

S druge strane, ovi dani su i dani žrtve jer se prvi dan Bajrama na hiljade kurbana žrtvuje radi Allaha, dž.š. Poslanik, a.s. nam je objasnio: „Prvo s čime počinjemo prvi dan Kurban-bajrama jeste klanjanje bajrama, potom se vraćamo svojim kućama i koljemo kurban. Ko tako uradi postupio je po našem sunnetu.” (Buhari i Muslim) Kurban vjernik ne kolje radi mesa ili kako bi samo ubio životinju. “Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša, tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio i obraduj one koji dobra djela čine.” (El-Hadždž, 37) Dobro djelo jeste što će se izdvojiti iz imetka dio za žrtvovanje kurbana kako bi se nahranili drugi. Iskreni vjernici teže da izvrše ovaj ibadet, ovu žrtvu, kao svojevrsnu zamjenu što ne mogu izvršiti hadž. Iskrenom vjerniku ne naumpada da izbjegava ovu žrtvu kada je u prethodnoj godini kupio i pojeo na kilograme mesa u različitim prilikama. Žrtvovanje kurbana je, također, pokazatelj čovjekove iskrenosti naročito danas kada je u prilici da bira između različitih cijena i izgleda kurbana. Iskreni vjernici ne kalkulišu prilikom ovog ibadeta, odnosno ne nastoje nabaviti najjeftiniji kurban kako bi samo izvršili obavezu, jer ne žele ni kod Allaha, dž.š. najjeftiniju ili nepotpunu nagradu. Kada bi čovjek zamislio svoju nagradu kod Allaha, dž.š. shodno izgledu kurbana koje žrtvuje tokom svoga života, kakvu bi sliku imao pred sobom: prelijep prizor čistoće i raskoši ili, pak, stado prljavih i mršavih životinja čije bi meso bilo staro i samom vuku?

Ne može se žrtvovati porodica radi kurbana

Tokom ovih dana, naročito bajramskih, pojedinci smatraju određene radnje zabranjenim ili, pak, strogo obaveznim. Preporuka Poslanika, a.s. da se ne sijeku nokti i da se čovjek ne brije u ovim danima nije stroga obaveza. Drugim riječima, osoba čiji izgled utječe na poslovne obaveze može se brijati, šišati i sjeći nokte u ovim danima. Podjela kurbanskog mesa na tri dijela: za svoju porodicu, za komšije i rodbinu te za siromašne osobe je preporučljiva, ali nije stroga obaveza, odnosno čovjek može podijeliti cijeli svoj kurban. Također, neki smatraju kurban strogom obavezom čime mogu dovesti u nepovoljan položaj svoju porodicu. Naime, svaki ibadet u islamu koji iziskuje sredstva nije obaveza onome ko nije u stanju obezbijediti ta sredstva. U tom kontekstu, čovjek čija porodica živi u teškoj materijalnoj situaciji ili je prezadužen nije obavezan klati kurban. Kurban kolje onaj ko je u mogućnosti. Prema nekim učenjacima mora imati čak vrijednost nisaba za zekat. Ipak, u našoj tradiciji kurban žrtvuju i oni koji nisu imućni, ali imaju dovoljno sredstava za izvršenje ovog ibadeta. Stoga, svaki čovjek najbolje poznaje svoje mogućnosti. Niko ne treba otežavati svoj i život porodice smatrajući da rodbina i komšiluk očekuju od njega klanje kurbana.

00Sličica Želim Print

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro