Nekoliko novih podataka o sultan Bajezidovoj (Carevoj) džamiji u Foči

Autor: Haso Popara Juni 10, 2017 0

Na osnovu jednog deftera od 1. safera 1161. (1. februara 1748.) godine, pouzdano se može utvrditi da je tada ova služba postojala i u sultan Bajezidovoj (Carevoj) džamiji u Foči i da ju je obavljalo trideset džuzhana. Ukoliko je ova služba postojala od samog podizanja džamije 1501. godine, to bi značilo da je ona u Foči uvedena trideset godina prije nego u Sarajevu.

Otvaranje, u ratu do temelja srušene i danas ponovo izgrađene, sultan Bajezidove (Careve) džamije u Foči, pogodna je prilika da našu javnost upoznamo s nekoliko sasvim novih podataka vezanih za ovu džamiju, a koji su sve do danas ostali nepoznati.

Koliko je nama poznato, Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu je jedina džamija u Bosni i Hercegovini u kojoj, od njenog podizanja 1531. godine sve do danas, svaki dan poslije podne namaza trideset džuzhana prouči cijeli Kur’an i to po odredbi vakifa Gazi Husrev-bega iz prve vakufname koja glasi: „Iza toga određuje vakif za trideset osoba koje će svaki dan poslije podnevskog namaza proučiti po jedan džuz Kur’ani azima te u skupu u džamiji hatmu učiniti a sevab od toga namijeniti Muhamedu, a. s., njegovim ashabima i duši plemenitog vakifa i svim muslimanima i muslimankama: za svakog pojedinog službenika ovog određuje se mjesečna plaća po 40 dirhema.“

Iz nastavka teksta vakufname vidi se da je Gazi Husrev-beg odredio da među ovih trideset džuzhana obavezno budu: hatib, imam, mujezin, munadija, četverica devri-hana, reisu-l-mahfil, muarrif i vaziu-n-nukta. Ostali su birani iz reda uleme i najvještijih učača Kur’ana iz grada Sarajeva. Koliko je ova služba u doba osmanske vlasti u našim krajevima bila značajna najbolje govori činjenica da je svaki džuzhan za nju dobijao sultanski berat iz Istanbula koji je izdavan na molbu mutevellije i pismeni prijedlog sarajevskog kadije.

Cijeli tekst u štampanom izdanju “Preporoda”

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro