Šta je veće od časti Kabe

Autor: Adis Sultanović Oktobar 23, 2017 0

Često smo čuli da je islam vjera koja ima za cilj da zaštiti čovjeka i čovječanstvo, ali šta to tačno znači? Intencija je tu u prvom redu, da se ojača ljudska priroda i dostojanstvo, da upravlja njegovu pažnju prema višim cviljevima vjere i da zasniva pravdu i pravičnost na svijetu.

Već od prvih dana poslaničke misije, islam je kao svjetonazor oduševljavao mnoštvo onih koji su bili žrtve robovlasničkog sistema, te su bili među prvima koji su uzvjerovali Muhammedu, a.s, jer su u islamu prepoznali univerzalnost pravičnih postulata koji usmjeravaju ljudski rod ka sretnom i harmoničnom životu, sa podjednakim pravima na život, razum, imetak, vjeru, porodicu i dr. Nema sumnje da je ovaj prolazni svijet polje u kojemu se ostvaruje ljudskost. Tako se uspostavljaju raznoliki odnosi sa ljudima i svijetom. Dakle, osoba je sva u nekakvim odnosima, jer ona svoju osobnost i svoju pravu zadaću realizira u cjelini odnosa u koje nužno ulazi. Danas, u okolnostima modernog svijeta, sve smo više svjedoci da se na razne načine ugrožava ljudsko dostojanstvo iako Gospodar svih svjetova Allah, dž.š., napominje u Kur`anu da je dostojanstvo dato svim ljudima: “A sinove Ademove Mi smo zbilja odlikovali, i po kopnu i po moru smo ih raznijeli i ljepotama opskrbili, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili. (Fātir, ajet 10). Za normalan život u kontekstu kura`nskih riječi to podrazumijeva mir, slobodu u najširem smislu te riječi, gdje svaki musliman treba da ima brigu za druge, da bude protiv svih postupaka koji ugrožavaju ljudsku slobodu, mir i dostojanstvo.

“Čovjek je veličanstveno djelo Allahovo (ko spozna svoje biće i njegova svojstva i sposobnosti, spoznaće i svog Stvoritelja), i teško onome ko oskrnavi čast i dostojanstvo Allahovog djela.” 

Čovjek je veličanstveno djelo

Shodno tome, u svome poznatom govoru na Arefatu na Oprosnom hadžu Božiji Poslanik, Muhammed a.s., u emanet nam je svima ostavio i stalnu obavezu da ne narušavamo ničije dostojanstvo i da čuvamo čast svačije ličnosti: “O, vi koji vjerujete, bojte se Allaha i poštujte Allaha, budite humani i pravedni prema sebi i drugima. Čuvajte, poštujte i cijenite vrijednost ljudske ličnosti i ljudskog dostojanstva.”  S tim u vezi je i slijedeći hadis u kojem se prenosi od Ebi Musaa, r.a., da je rekao: “Ashabi su upitali: - Allahov Poslaniče, koji je najbolji musliman? - Na to je Poslanik odgovorio: - Onaj od čijeg jezika i ruke su sačuvani muslimani.” (Sahihu-l-buhari: Buharijeva zbirka hadisa, str. 22) Ovaj, kao i drugi hadisi u stanovitoj mjeri podrazumijevaju svaki čovjekov dignitet, kako vjerski, tako i politički, naravni itd. Preciznije kazano, citirani hadis stavlja naglasak na tome da musliman ne smije biti neko ko će prljati ljudsko dostojanstvo i uskraćivati čovjeku osobnu slobodu i mir. On na svome svakodnevnome životnome putu mora biti saosjećajan s drugim ljudima, uzimati u zaštitu njihove živote, imetke, čast i dostojanstvo, jer su sve to prema islamu djela koja otkrivaju konačnu svrhu čovjekova življenja. 

Zbog toga je prema hadisu najbolji onaj musliman ko ne samo da omogućava, nego i podstiče druge ljude da kroz svoju slobodu i mir grade višu sintezu duha, što je konačno i krajnji smisao čovjekova življenja. S druge strane, svaki otklon od ovih Poslanikovih zahtjeva značit će da se počinio veliki grijeh za koji je šeriat propisao odgovarajuće sankcije. U svome govoru na Arefatu na Oprosnom hadžu Poslanik, a.s., upozorava na kaznu onome ko oskrnavi dostojanstvo čovjeka: “Čovjek je veličanstveno djelo Allahovo (ko spozna svoje biće i njegova svojstva i sposobnosti, spoznaće i svog Stvoritelja), i teško onome ko oskrnavi čast i dostojanstvo Allahovog djela.” Temu ćemo bolje razumjeti kada poslušamo slijedeći hadis: “Kaže Abdullah ibnul Amr ibn As, a bilježi ibn Madže: “Vidio sam Poslanika s.a.v.s. kako tavafi oko Kabe i govori: `Kako si samo lijepa i kako je lijep tvoj miris. Kako si veličanstvena i kako je veliko tvoje mjesto kod Allaha. Tako mi Uzvišenog Allaha, čast mu’mina je kod Allaha veća od tvoje časti, o Kabo. Njegov imetak, njegova krv, i da se o njemu ne misli nego samo dobro. Tako mi Allaha rušenje Kabe kamen po kamen je manji grijeh kod Allaha, nego da se uvrijedi čast mu’mina ili da se prolije njegova krv.`” Pomislimo sada na trenutak kako Muhammed, a.s., kaže da je čast vjernika veća od časti Kabe. 

Mentalno zdravlje

Koliko bismo mi onda trebali cijeniti, poštovati, uvažavati, voljeti i paziti čast svakog vjernika da bismo bili blizu poštovanju Kabe? Možemo li kazati da kada bi neko u našem prisustvu uvrijedio Kabu, omalovažio je, te je ismijavao, da bismo ga u tome sigurno ukorili i osudili?! Međutim, svakodnevno među nama ima onih koji vrijeđaju čast muslimana, ili slušaju kako se vrijeđa, ili su prisutni kada se vrijeđa. Možemo li se složiti da sve manje to nažalost smeta srcima, a sve više odgovara mnogima koji se naslađuju i hrane time?! Ako je odgovor na ovu konstataciju potvrdan, moramo se vratiti vjeri u kojoj ima lijeka za ovakav vid bolesti. Proces liječenja je u tome da svako od nas ima priliku da kada vidi, odnosno čuje za nečiji grijeh, pogrešku, slabost, posrnulost, sramotu, da umjesto ogovaranja tog čovjeka prouči dovu Allahu dž.š., da tog čovjeka popravi, da mu halali, da ga od grijeha sačuva. Na taj način će se svi okoristiti. Spomenimo i to da je nedavno jedna svjetska medicinska studija utvrdila da su mnogo zdraviji i više žive oni koji prelaze preko pogrešaka drugih i sl. Svako od nas ima priliku ili da brine o dostojanstvu svakog čovjeka ili da omalovažava, napada, skrnavi i poigrava se sa tuđim ugledom, obrazom i časti, jer nas Allah, dž.š., upozorava da će na Ahiretu svako svoje breme nositi i da će ga svako dobro ili loše djelo sresti makar ono bilo veličine truna.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija