digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Postavlja se gorko, ali neizbježno pitanje: u šta se zapravo pretvara bosanskohercegovačko društvo? Ako bismo pošteno složili karte na stol, od demografskih podataka, preko stanja obrazovanja, pa do medijske scene, dobivamo sliku društva koje se sve više urušava iznutra, a da na to niko od odgovornih s mogućnošću (re)akcije želi utjecati

Krajem proljeća i početkom ljeta, učenici završnih razreda, njihovi roditelji ali i šira društvena zajednica se intenzivno bave pitanjem budućnosti – koji fakultet upisati, koje zanimanje ima perspektivu i kako se najbolje pripremiti za tržište rada koje se rapidno mijenja. Ove godine, više nego ikad, postavlja se i jedno drugo, pomalo neugodno, ali neizbježno pitanje: je li diploma još uvijek zlatna karta za dobar posao?

Dok politički narativi o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini nastoje ovladati javnim prostorom, korištenje svih resursa ove zemlje je vrlo učinkovito. Hrvatski poduzetnici, naročito iz Hercegovine, čine okosnicu „trgovinske kreme“ bosanskohercegovačkog društva i prvi bi trebali dići glas protiv takvih narativa. Naravno, oni ulažu u svoj posao i njihove kompanije ne postoje da bi preživjele – one dominiraju, planiraju i osvajaju. Fokusirani na najgušće naseljene regije, poput Sarajeva, Zenice i doline rijeke Bosne, strateški utemeljuju distribucijske kanale i brendiranje, ciljajući tačno ono tržište koje je najdinamičnije. Koristeći političku situaciju, ali i kroz kvalitet i dosljednost, hrvatski privrednici u BiH dokazali su da znaju ne samo opstati – nego i voditi

Ne smije se odustati od zalaganja za istinito i tačno objašnjenje genocida od 1992. do 1995. godine i mora se insistirati da Srbi u Bosni i Hercegovini i državi Srbiji, ne samo priznaju genocid već i poduzmu korake za uklanjanje antibošnjačke genocidnosti koja je ukorijenjena u njihovim društvima – upozorenje je najeminentnijih učenjaka genocida

Pariza se treba sjetiti kad se susjedi i komšije predstavljaju kao garanti Dejtonskog sporazuma, a bili su strana u međunarodnom sporazumu, potvrđujući na taj način da su bili i učesnici (čitaj agresori) u ratu koji je Sporazumom okončan

Stranica 1 od 18

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine