50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Rifat ef. Fejzić: MUSLIMANI SU OVDJE SVOJI NA SVOME

Autor: Razgovarao: Mirnes Kovač Oktobar 22, 2020 0
Reis Fejzić: Mi nismo niotkuda došli! Mi vjekovima živimo na ovim prostorima. Imamo prava isto onoliko koliko i svi drugi građani polažu prava na Crnu Goru! Reis Fejzić: Mi nismo niotkuda došli! Mi vjekovima živimo na ovim prostorima. Imamo prava isto onoliko koliko i svi drugi građani polažu prava na Crnu Goru!

- kazao je za naš list reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat-ef. Fejzićem, s kojim smo u Baru razgovarali o aktualnoj situaciji i stanju muslimana u ovoj zemlji.

Prije svega da Vas upitamo kako danas žive muslimani u ovoj zemlji? 

Fejzić: Prvo, koristim priliku da vam zaželim dobrodošlicu. Hvala vam što ste došli i hvala vam što ste mi ukazali priliku da govorim za Preporod. Muslimani u Crnoj Gori žive dobro, ako mogu da tako kažem. Mi smo ostvarili određeni nivo prava u odnosu na ovo što se dešava na globalnom nivou, kada su muslimani u pitanju. Ako to spustimo malo i na regionalni nivo, ja mislim da smo mi u Crnoj Gori ostvarili dobar dio svojih prava i da to ide uzlaznom putanjom. Nadam se da se neće poremetiti sve ovo što smo mi uradili, pogotovo, evo ovih zadnjih dana imamo neka dešavanja koja nisu baš bila prisutna jedno vrijeme u Crnoj Gori. Nadam se da će i to vremenom proći i da ćemo mi nastaviti tom uzlaznom putanjom i da ćemo uspjeti očuvati poziciju koju trenutno imamo.


Strašne poruke izbornih pobjednika 

- Povod ovog našeg razgovora su nemili događaji nakon objavljivanja nedavnih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Napadi, prijetnje, zastrašivanja muslimana, posebno u Pljevljima? Vi ste odmah nakon toga i posjetili Pljevlja. Možete li nam kazati šta se dogodilo?

Fejzić: Malo prije sam rekao da smo mi zadovoljni ostvarenim pravima i onim kako muslimani žive, ali često puta, možda i mi zaboravimo gdje živimo i ko nam je sve u susjedstvu i da je ovo ipak Balkan. Kao regija, Balkan nažalost nije mnogo odmakao u ovim demokratskim procesima. Čini mi se da je Abdulah Sidran nedavno kazao: „Kod nas prošlost ne prolazi.“ Dakle, mi smo ovih dana osjetili da ta prošlost za koju smo se mi nadali da je negdje iza nas oživjela, taj duh 1990-tih godina je najednom, bukvalno, oživio. U principu, izbori bi u normalnom demokratskom svijetu i društvima trebali da budu praznik demokratije. Nažalost, ovdje se pokazalo da to nije baš bio praznik demokratije, pogotovo slavlje i slavljenička atmosfera koja se desila nakon proglašenja rezultata izbora u Crnoj Gori. Da budem krajnje otvoren, dakle, ljudi koji sebe smatraju pobjednicima ovih izbora su, pogotovo u mjestima gdje su muslimani manjina, na jedan veoma brutalan način proslavili izborne rezultate i pobjedu, kako oni to doživljavaju. Ta se ružna atmosfera osjetila bukvalno na dan izbora. Imali smo upravo u Pljevljima da su neki naši građani koji privremeno žive u Bosni i Hercegovini došli da glasaju, pa smo imali jedan veoma ružan doček od strane tih pro-srpskih političkih stranaka koji su pratili te ljude, snimali autobus Centrotransa, snimali ih i govorili: „Evo dolaze Turci!“; „Hoće Turci da glasaju!“; „Vidite Turaka!“ „Pratite Turke!“ itd. 

- Uistinu zastrašujuće poruke za budućnost?

Fejzić: Ono što je licemjerno jeste da su ti isti ljudi koji su tako nazivali Bošnjake u Pljevljima, nakon tri-četiri dana, kada su vidjeli da ovo ne vodi ničemu, a pogotovo da nanosi štetu samim tim ljudima koji sebe smatraju pobjednicima, dolazili kod Husein-pašine džamije i drugih objekata i govorili kako će oni zaštititi i čuvati imovinu muslimana i Islamske zajednice. Te večeri, dakle, nakon proglašenja tih izbornih rezultata su bile strašne poruke. Bila je tu strašna ikonografija. Ispred muslimanskih kuća se slavilo, u muslimanskim mahalama i sokacima. Tamo gdje naše stanovništvo čini većinu se prolazilo sa četničkim zastavama, pjevale su se četničke pjesme, govorilo da se „Turci treba da sele“, da „imaju kartu u jednom smjeru“, čak je bilo i verbalnih i fizičkih napada na naše ljude. Dakle, bilo je toga i u drugim gradovima, da se razumijemo. Nije to samo bilo u Pljevljima. Provokativnog slavlja bilo je i u drugim mjestima, i u Beranama, u Bijelom Polju, u Podgorici, svugdje je tako bilo, ali Pljevlja su nekako izašla u prvi plan zato što je to tamo bilo najbrutalnije. Najviše primitivizma se pokazalo u Pljevljima, nažalost, od ljudi s kojima naši ljudi zajednoi žive. Zašto je to dobilo tako snažnu nas i svih normalnih ljudi, pa i međunarodne zajednice? Zato što Pljevlje imaju jednu ružnu sliku s početka 1990-tih godina. Dakle, u Pljevljima su se desila ubistva! U Pljevljima je 1993. godine ubijeno šest muslimana Bošnjaka, jedan dio Bukovice je etnički „očišćen“ od muslimana, kuće spaljene, na muslimanske kuće i lokale su se bacale bombe itd. To su neka svježa sjećanja na ne tako davnu prošlost koja se upravo dešavala u Pljevljima. To što se tu desilo ljude je uplašilo i zabrinulo, pogotovo ljude koji trebaju razmišljati o budućnosti, odnosno, s kim treba da žive i ko je taj ko treba da bude neka nova većina i neka nova vlast i kakav će ona imati odnos prema muslimanima. 

 

Odgovornost Srpske pravoslavne crkve

- Da li su organi vlasti išta poduzeli da se otkriju i kazne počinioci ovih napada i zastrašivanja? Kako ocjenjujete njihovu reakciju? Čini mi se da ste tada rekli kako nama ne trebaju grupe da nas čuvaju, već očekujete da država zaštiti svoje građane?

Fejzić: Da, tako sam rekao. Nama ne treba neka srpska narodna milicija, kako su se oni predstavljali, da nam čuvaju vjerske objekte. Ovo je država i ovdje ima pravni poredak. Sistem funkcioniše, bez obzira na promjenu vlasti. Promjena vlasti je normalna stvar. To je volja birača, izbora itd. Vidite, dugo vremena se pravila atmosfera za to. Imali smo mi uvod u ova dešavanja. Mislim da određenu odgovornost zbog svega ovoga snosi Srpska pravoslavna crkva, to je moje mišljenje. Naravno, ja nisam iz Crkve čuo nikad loše prozivke po pitanju muslimana, ali ta ikonografija na neki način je bila uvertira za ove događaje koji će se desiti. Mi smo naravno prijavili te slučajeve, ali po nekim mojim saznanjima, policija radi svoje istražne radnje. Koliko će oni uspjeti u tome ne znam, ali očekujem, evo sad se najavljuje nova većina. Jučer sam u jednom intervjuu ovdje rekao, ako ta nova većina smatra da je tu bilo i nekog podmetanja, oni će brzo imati priliku da to razriješe i da istjeramo na čistac sve što se dešavalo!

- Kakva je generalno vaša saradnja sa bošnjačkim političkim krugovima i kako ocjenjujete njihovu politiku? Da li u tim političkim krugovima postoji dovoljno brige za muslimane i njihova vjerska prava i slobode?

Fejzić: Tri koalicije koje su ostvarile izborni rezultat, matematički 41 od 81 poslanika koliko ima crnogorski parlament, imaju većinu. To jeste jedna većina na granici, jedna nestabilna većina. Oni mogu bez bošnjačkih, odnosno albanskih stranaka, formirati novu vladu u Crnoj Gori. Ovih dana sam čuo da su oni preko medija pozivali manjinske stranke da se trebaju priključiti novoj većini i da budu dio te vlasti. Ipak, u razgovoru sa predstavnicima i bošnjačkih i albanskih stranaka, bar su meni tako rekli, saznao sam da do sada nisu imali nikakvu konkretnu ponudu u tom smjeru i da su to više medijske špekulacije. Ne znam koliko je i realno da pripadnici bošnjačkog i albanskog korpusa budu pripadnici te nove većine, ako imate ljude iz te nove većine koji ih konstantno u izjavama optužuju i svrstavaju u isti koš sa prethodnom vlašću itd. Ono što znam i što mogu da kažem jeste da muslimani u Crnoj Gori, bez obzira da li se radi o Bošnjacima ili Albancima, nisu dominantno bili na ovoj pobjedničkoj strani u toku izbornog procesa. Izborni rezultati se znaju. Tačno se zna gdje muslimani imaju većinu, odnosno gdje žive. U tim sredinama su uvjerljivo trijumfovale stranke dosadašnje većine, bez obzira da li se radi o nacionalnim ili građanskim strankama. 

Strah od podjela među muslimanima 

- Vi sa njima imate korektne odnose?

Fejzić: Mi imamo dobre odnose, razumijevanje i dobru saradnju. Bili su nam na usluzi, ima tu konkretnih stvari. Recimo, zahvaljujući njima bilo je određenih promjena zakona u korist Islamske zajednice, konkretno Medrese. Dakle, Zakona o opštem obrazovanju kako bi Medresa ušla u obrazovni sistem Crne Gore. Nama se, zahvaljujući njihovom insistiranju svake godine u zadnje vrijeme dodjeljuje grant od 500 hiljada eura za funkcionisanje i rad naše Medrese i niz drugih stvari. Naravno, zahvalan sam im na svemu onome što su radili za islam i muslimane u Crnoj Gori.

 

U Crnoj Gori nema međureligijskog dijaloga

 

- Kakav je općenito međureligijski dijalog u Crnoj Gori?

Fejzić: I tu ću biti veoma iskren. Ovdje ne postoji neki međureligijski dijalog vjerskih zajednica. Ono što vi imate u Bosni i Hercegovini kao Međureligijsko vijeće u Crnoj Gori ne postoji. Ovdje je često dominirao sukob tih dviju pravoslavnih crkava, sukob Crnogorske i Srpske pravoslavne crkve. To je mnogo otežavalo i opteretilo cjelokupne međureligijske odnose. Nama, drugim vjerskim zajednicama je bilo vrlo neprijatno da se miješamo. Postoji, naravno, komunikacija sa vjerskim zajednicama, ali ne na nekom intenzivnom nivou.

- Koja je Vaša poruka muslimanima u Crnoj Gori pa i u širem regionu nakon ovih burnih dešavanja?

Fejzić: Ja duboko vjerujem da se nešto baš značajno neće promijeniti. Želim da ohrabrim ljude da nastave da rade, žive i privređuju ovdje i da na kraj pameti ne padne bilo kome da zbog nekih novih političkih realnosti neko razmišlja o napuštanju Crne Gore i ovih prostora! Čuo sam neke takve namjere pojedinaca koji su preživjeli određena maltretiranja, ali tek tada bi možda neki koji nas ne žele ovdje bili zadovoljni i mogli bi kazati da je dio ovog plana realizovan. Dakle, muslimani su ovdje svoji na svome. Mi nismo niotkuda došli! Mi vjekovima živimo na ovim prostorima. Imamo prava isto onoliko koliko i svi drugi građani polažu prava na Crnu Goru. Mi kao Islamska zajednica smo imali određene komunikacije sa stranim diplomatskim korom nakon ovih svih dešavanja. I tu imamo neke čvrste garancije da se ovdje neće ništa značajnije promijeniti. Možda se sada može uvidjeti šta članstvo Crne Gore u NATO savezu znači jer su baš vodeće zemlje tog saveza najavile da ostaju posvećene prijateljstvu i savezu sa Crnom Gorom. To je ipak neki kišobran, da tako kažem, koji nas štiti od nekih trenutačnih elementarnih nepogoda. 

Cijeli intervju u printanom izdanju.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija