Prof. dr. Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu: Ono što je negativno je nesprovodivo

Autor: Selman Selhanović Septembar 18, 2017 0

Razgovor sa prof. dr. Rifatom Škrijeljom, rektorom Univerziteta u Sarajevu, imajući u vidu dileme pa i degradiranje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, započeli smo pitanjem u kakvom raspoloženju i sa kakvim kadrovima se dočekuje početak nove akademske 2017/18. godine? Rektor Škrijelj odgovara:
-Akademsku godinu dočekujemo sa novim momentima i novim okolnostima. No, ono što me ponajviše brine jeste relativno mali odziv studenata u odnosu na protekle godine. Uz to, slobodno mogu reći, ono što je posebno alarmantno, jeste nedostatak kadrova na Univerzitetu u Sarajevu, kao i nemogućnost da taj kadar obnavljamo. Očekujem da će u tom pravcu na početku nove akademske godine Vlada Kantona intervenirati. Uputili smo jedan projekat odranije i evo čekamo da se on realizira. Naime, zatražili smo da se prime oko 200 novih asistenata na našem Univerzitetu. Očekujemo da nam se izađe ususret.
Preporod: Od 1. septembra 2017.g. zvanično je, i pored određenih primjedbi akademske zajednice, stupio Zakon o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo. Zašto su primjedbe akademske zajednice ignorirane?
Rektor Škrijelj: Zakon o visokom obrazovanju Kantona donesen je bez saglasnosti akademske zajednice i bez postignutog dogovora o vitalnim stvarima sa akademskom zajednicom. Imali smo tokom izrade tog Zakona obećanja da će fakulteti zadržati status pravnog lica i kako se neće ići na trezorsko poslovanje već da će se na račun Univerziteta gledati kao na jedinstveni račun koji će se moći kontrolirati od strane Ministarstva finansija. Sa te strane imali smo obećanja u samome startu kada se pristupilo samoj razradi nacrta ovog zakona.Također, imalo smo obećanja da se kod upravljačke strukture Upravnog odbora neće posezati za mehanizmom, te da Upravni odbor može smjenjivati rukovodna tijela Univerziteta, prije svega dekana i rektora. Dakle, dogodile su se sve stvari za koje smo imali neku vrstu usmenih obećanja koja se neće dogoditi. A, dogodilo se obrnuto, pa se išlo i korak dalje da je uskraćeno i pravo glasa prorektoru Univerziteta u Sarajevu čime je i meni kao rektoru učinjena ogromna šteta i naravno svim tim ljudima srozano dostojanstvo. Na neki način mogu reći da su oni diskriminirani, jer u periodu koji je pred nama oni, ukoliko se to ne promijeni, nemaju pravo glasa kao prorektori Univerziteta na Senatu. Ujedno, ne mogu zasnovati radni odnos prema Zakonu na Univerzitetu, tako da imamo grupu ljudi koji su potpuno obespravljeni. Oni nemaju pravo glasati. To je Vlada predložila, a Skupština usvojila. To je bio amandman jedne političke partije (SBB). Zašto su prihvatili taj amandman i zašto su u tom pogledu amandmana Univerziteta ignorirali po mnogim pitanjima po zakonu vrijeme će pokazati.

Nekorektan odnos prema akademskoj zajednici

Preporod: Na sjednici Senata upozoravali ste na te propuste. Iznijeli ste oko 80 amandmana od kojih je, koliko je javnost upoznata, prihvaćeno tek njih 17. Zaista, čudi takav odnos prema akademskoj zajednici?
Rektor Škrijelj: Ne mogu davati sud o razlozima zbog kojih se Ministarstvo za obrazovanje kao inicijalni predlagač zakona prema zakonodavnom organu Skupštine kantona Sarajevo odlučila na takav gest mogu reći slobodnog ignoriranja zahtjeva akademske zajednice. Mi kroz našu aktivnost koordiniramo kroz Vijeća prema Senatu , odnosno od dekana prema rektoru. Zaista, naša dobra namjera da surađujemo sa Vladom uopće nije bila upitna niti je danas upitna, ali ovdje smo imali jedan ignorantski odnos prema nama. Kao rektor sam se i bunio na taj ponižavajući odnos, jer sam se osjećao najodgovornijim pošto sam na čelu najvećeg i najboljeg univerziteta u BiH. To uvijek naglašavam da smo već 21 godinu najbolji univerzitet u državi. Prema tome, mene na to obavezuju zaposleni, preko 31000 studenata, sve generacije svršenih studenata ovoga univerziteta. Kao javna ličnost tu odgovornost moram pokazati u javnom prostoru, te pružati otpor onakvim postupcima koji su bili prisutni pri donošenju ovog zakona.
Preporod: Na takav odnos Vi ste već upozorili samim time što niste u mogućnosti provesti program koji ste predložili po vašem primanju dužnosti rektora?
Rektor Škrijelj: Kao kandidat za rektora Univerziteta napravio sam svoj program članovima i članicama Senata. I u prvom krugu sam od četiri kandidata dobio najveći broj glasova. Tu izvanrednu podršku koju sam dobio, naravno, želio sam opravdati rezultatima u mandatu od četiri godine. A, sada sam dobio novi zakon koji apsolutno moj program stavlja u drugi plan. Sada se moram baviti administriranjem i donošenjem pred zakonskih akata, počev od izmjene statuta kao ključnog zakonskog dokumenta, a onda i serije manjih provedbenih zakona akata za koje su rokovi u ovom zakonu izuzetno kratki i koji su neprovodivi. Kao rektor ustvrdio sam da ovaj zakon ako se usvoji u ovoj formi u kojoj je zaista usvojen kasnije neće biti moguće sprovoditi. Praktički ga je nemoguće fizički sprovesti i u tom pogledu sam veoma zabrinut. Ono što je utješno i što čini mi se može doprinijeti da bude bolje nego što mislim jeste činjenica da je 17. avgusta Vlada donijela jednu odluku - formirala je jednu komisiju koja bi trebala da prati implementaciju zakona, odnosno provedbu zakona. Na čelu komisije je uvaženi premijer Konaković, Tu su i tri ministra- ministar uprave, ministar pravde i finansija i resorni ministar obrazovanja.Tu je prvobranilac Kantona Sarajevo, tu sam ja kao rektor, tu je i prorektor za finansije i generalni sekretar Univerziteta. Taj čin imenovanja komisije tog tima za praćenje implementacije zakona doživljavam kao pozitivan gest Vlade i njenu želju da ne ostavi Univerzitet da se sam nosi sa implementacijom jednog izuzetno teškog zakona koji je u mnogo elementa potpuno neprovodiv. U tom pogledu očekujem apsolutnu podršku u narednom periodu i tražiti ćemo da se sva neuralgična područja u Zakonu koja nisu uređena onako kako se omogućava od strane Vlade skupštine u funkcionisanju promjene od strane skupštine. Na toj komisiji ću kao rektor delegirati ta pitanja. Mi trenutno radimo na snimanju odredbi zakona i preciznije da kažem, uvidu u Zakon. Na temelju tih rezultata našeg zaključivanja pri akademskoj zajednici, tražit ću da se neka pitanja urede drugačije kroz proceduru hitne izmjene zakona, bez rasprave o Visokom obazovanju kako bi se omogućio normalan rad Univerziteta. U suprotnom, ukoliko se to ne uradi, odgovornost za neuspjeh snosi vlada i skupština koji su donosili takav zakon. Dostavit ćemo im spisak šta sve nije moguće sprovesti u rokovima koji su zadani i to je ono što mogu reći da me u ovom času zanima.
Preporod: Sve to što je sporno, a što Vlada zahtijeva da se sprovede, nije valjda vezano za netransparentnost budžeta?
Rektor Škrijelj: Što se stavova Vlade tiče, ona pokušava da uvede to njihovo mišljenje i po njihovim istupima red na Univerzitetu. Ispalo je da je na Univerzitetu opći nered -što nije tačno. To samo zlonamjerni ljudi pokušavaju zbog nekih postupaka pojedinaca u akademskoj zajednici cijeli Univerzitet kriminalizirati. Naime, ima nekoliko dekana koji su uzimali sebi platu u većim iznosima nego je to bilo propisano zakonom, po zakonskim aktima, kako Vlada tumači. Međutim, inspekcija to nije nigdje decidno napisala,već je samo konstatovala da su bile enormno visoke plate. No, to nije sve kriminalno urađeno. Ali ako je neko prekršio neki zakon, a do sada se nisu nikakvim sankcijama očitali prema njemu, onda je to opet u saglasnosti Vlade. Tako da mi na Univerzitetu, kada je to u pitanju, tačno moramo znati istinu. Kada je u pitanju insistiranje Vlade na transparentnom stjecanju i utrošku svih sredstava, Vlada na to ima pravo i ona treba o tome da vodi računa. Mi smo javni Univerzitet i ja kao rektor i svi dekani moramo imati odgovornost prema Vladi i podršci prema novcu. Bar do sada je tu, kada je u pitanju budžetski dio novca bilo sve moguće i provjerljivo. Ali kada su u pitanju van budžetski iznosi, odnosno novac koji Univerzitet zarađuje izvan budžetskih izvora koji se u prosjeku godišnje kreće između 30-40 miliona maraka, Univerzitet i organizacione jedinice zarađuju tokom godine. Taj dio stjecanja i utroška van budžetskih sredstava Vlada također želi da stavi pod kontrolu. Sva je priča u tome da mi netransparentno trošimo budžetska sredstva, nego da se van budžetski izbori nedovoljno kontroliraju. Tu se trezor nama uvodi zakonom kao mehanizam kontrole, stjecanja i raspodjele financijskih sredstava i utroška.

Politički utjecaji na Univerzitet

Preporod: Često se spominje i politizacija Univerziteta, pokušaj ulaska politike na mala vrata i slično. Ima li tu toga i kako to spriječiti i umanjiti?
Rektor Škrijelj: U ovom trenutku novim zakonom o Visokom obrazovanju apsolutno je demonstrirana politička sila. Pokazalo se da Paralment može donijeti zakon kakav god hoće politika, a da na to akademska zajednica ne može uticati. Taj čin, procedura i način donošenja zakona uz potpunu ignoranciju naših stavova moguće je shvatiti samo kao jedno brutalno, političko ponižavanje Univerziteta. Dokaz je to da prorektori nemaju pravo glasa. SBB je to uradila ovaj put i osporila njihovo pravo glasa. Na drugoj strani imate da je usvojeno da Upravni odbor može smijeniti dekane nekog sektora iako dekane biraju Vijeća, rektora bira Senat. Valjda onaj organ koji nekog bira, taj ga i razrješava. Svugdje u modernom svijetu je to tako. Imaju neki slučajevi suspenzije i uklanjanja zbog kršenja zakona kada se to potvrđuje sudskim presudama. Zakon ima jedanaest članova. Od tih jedanaest su prema Univerzitetu pokazali da akademska zajednica izabere šest i jednog studenta, a Vlada će četiri unutar kojih je i predsjednik. Međutim, mi odlično znamo kako funkcioniraju upravni odbori. Vlada će pored svoji četiri naći mehanizam za još nekoga iz akademske zajednice i smijeniti nekog rektora. Prema tome, čitava je priča o ovom zakonu vrlo složena i ona će podrazumijevati vrlo ozbiljnu analizu i reviziju u budućem periodu. Mislim da ćemo mi zbog toga imati prilično buran početak rada u novoj akademskoj godini.

Cijeli tekst

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro