Ususret mjesecu knjige

Autor: Oktobar 11, 2017 0

Prve riječi u Kur’anu Časnom koje su preko meleka Džibrila došle Allahovom Poslaniku, Muhammedu, a.s., a preko njega i svima nama: „Čitaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji poučava peru, koji čovjeka poučava onome što ne zna.” (El-Alek, 1 – 5). Od tada smo narod Knjige. Sa svim obavezama da u životu primjenjujemo te kur’anske poruke. Svako od nas, ponaosob, treba da sagleda koliko je dosljedan u provođenju u djelo prve Božije upute.
Upravo ukoračujemo u oktobar, koji je na međunarodnom planu dobio atribuciju - mjesec knjige. To je povod da se diljem svijeta organiziraju sajmovi knjiga, promocije knjiga, masovnija uključivanja u biblioteke. Važnije od svega toga je mogućnost da oni koji su se slabije družili s knjigom dobiju podsticaj da u vremenu koje dolazi budu vjerni i ustrajni čitaoci. Mjesec knjige je dobar povod za slovo o tome koliko čitamo, šta čitamo, gdje je naše mjesto među čitaocima svijeta. Prilika je ovo da proanaliziramo koliko smo rođendana, vjenčanja ili nekih drugih prigodnih trenutaka rodbini, prijateljima, komšijama, radnim kolegama čestitali primjercima dobre knjige koja će, možda, biti nukleus buduće kućne biblioteke.
Sa sjetom se prisjećamo vremena kad su naše kuće imale makar i skromne porodične biblioteke, kad se mnogo više čitalo nego sada. Naši su preci znali snagu prvih kur’anskih riječi i primijenjivali su ih onoliko koliko su objektivno mogli. Našu periodiku su na kraju godine ukoričavali i ostavljali u rafove svoje mini biblioteke. Kad nisu imali knjige, učili su iz života. Život je predan učitelj, a Božija davanja do kojih dopire insansko oko neodoljiva su učionica. Nažalost, danas kad imamo daleko veće mogućnosti za formiranjem vlastitih biblioteka ili korištenje društvenih, sa mnogo većim fondom knjiga, manje čitamo. U mnogim gradovima sve je manje čitalaca.
A, šta je čitanje nama?! Prema rezultatima istraživanja relevantnih naučnika iz struke 30 minuta čitanja u jednom danu vježba moždane mišiće, daje nam podsticaj da razmišljamo,  maštamo, koristimo asocijacije. Čitanje vodi do bolje koncentracije, a koncentracija vodi do jasnijeg razmišljanja.
Usprkos jasnom i glasnom imperativu da čitamo i učimo, koji je Ummetu direktno došao od Stvoritelja, među trideset zemalja svijeta čiji stanovnici najviše čitaju, samo su četiri muslimanske. Naime, Britanski Independent  je objavio interaktivnu mapu zemalja u kojima se najviše čita. Listu od 30 zemalja predvodi Indija, čiji stanovnici prosječno tokom sedmice čitaju 10 sati i 42 minute, slijede Tajlanđani koji sedmično čitaju 9:24, zatim Kinezi sa osam sati sedmičnog čitanja. Filipinci su četvrti sa 7,36 sati, a peti Egipćani sa 7,30 sati sedmično. Slijede: Češka, Rusija, Švedska, Francuska, Mađarska, Saudijska Arabija, Hong Kong, Poljska, Venecuela, Južna Afrika, Australija, Indonezija, Argentina, Turska, Španija, Kanada, Njemačka, SAD, Italija, Meksiko, Velika Britanija, Brazil, Tajvan, Japan, Koreja... Srećom, nisu objavili redoslijed ostalih zemalja. Gdje bismo bili mi.
Potrebno je više poraditi na popularizaciji čitanja. Na knjigu navikavati djecu od obdaništa. Ima dobrih slikovnica, bajki i basni koje se naslanjaju na naše podneblje i na našu tradiciju. Sa njihovim stasanjem dolazit će novi sadržaji za čitanje. Saznat će za naše klasike i moderne pisce. I kad budu u zrelim godinama slatko će se nasmijati jednom istinitom događaju iz vremena agresije na BiH. Jedan oficir Armije BiH sugerisao je muzičarima iz njegove jedinice da komponuju i na tekstove Muse Ćazima Ćatića (rođen 1878., a umro 1915.) da bi ga jedan od tih momaka upitao: „Komandante, imate li broj telefona od Muse Ćazima Ćatića?“
Često se čuje floskula da su neki pisci najvjerniji čitaoci – svojih djela. Šaleći se na to bh. književnik Mustafa Smajlović je jednom prilikom kazao: „Kad hoću da pročitam neko dobro djelo, sjednem i napišem.“
Na kraju, evo šta su o čitanju kazali mudri ljudi diljem svijeta.
Američki pisac Džim Ron kazao je: „Nije stvar u tome koliko knjiga košta. Stvar je u tome koliko tebe košta da je ne pročitaš.“
Stari Kinezi su rekli: „Tri dana nemoj čitati knjige i tvoje će riječi izgubiti ljepotu.“
Sokrat je kazao: „Knjige su hladni, ali pouzdani prijatelji.“
Tin Ujević je konstatovao: „Knjiga nije hrana, ali je poslastica.“
Drevni Rumuni su rekli: „Nije učen onaj ko čita knjige, već onaj ko zna šta čita.“
I stari Egipćani su imali svoju definiciju knjige: „Knjiga je vrijednija od svih spomenika ukrašenih slikama, reljefom i duborezom, jer ona sama gradi spomenike u srcu onog ko je čita.“

Sličica Želim Print

Bajro Perva

Bajro Perva je završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu i Institut za novinarstvo u Beogradu, a fakultetski studij je okončao iz oblasti komunikologije. Objavio je osam knjiga, od kojih su neke i dramatizovane. Njegova poezija je ušla u udžbenički sadržaj za osnovne škole. Također, autor je tekstova ilahija, kasida i sevdalinka snimljenih na nosače zvuka. Objavio je brojne tekstove i novinske članke za bh. magazine i dnevne novine. Bio je urednik emisija za različite rtv-kuće:  Radio Hayat, Radio Naba, MTV Igman. Trenutno uređuje i vodi dijalošku emisiju na Radio BIR-u. Član redakcije je od 1980. godine.

Facebook

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro