digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Osobenosti političke misli šejha Rašida Gannušija

Autor: M. Kovač Maj 19, 2023 0

Šejh Rašid Gannuši spada među one intelektualce, političke mislioce, koji su pored intelektualnog pregalaštva (teorija) svoje političke ideje iznosili kroz svoj aktivizam (praksa).

U kontekstu globalnih kretanja i odnosa moći, na političku misao islama se, kako u teoriji tako i u praksi, gleda sa stanovitim podozrenjem i nevjericom, često namjerno naglašavajući  ekstremne koncepte pokušaja spoja političkih ideja islama sa tumornom političkom klimom (predominantnom posebice u arapskom svijetu), te ih tako apriori odbacujući kao nastrane, nerealne i, u kontekstu dinamike globalne hegemonije, iznimno opasne.

Dominantni svjetski poredak koji današnju svjetsku politiku bazira na osnovama moći (power politics) ovakve pokušaje zasnivanja političke misli na vrijednosnim temeljima islamskog religijskog izražaja sistematski odbacuje i potiskuje, te prema njemu razvija jadan izrazito negativan i krajnje tendenciozan odnos.

Nije tajna da na ovaj ignorantski potez savremena islamska politička misao, smirena uglavnom u okvirima savremenih islamskih revivalističkih pokreta, vrlo često odbacuje ideje i ideologije koje dolaze iz danas dominantnog (Zapadnog) tabora, u većini slučajeva krećući se ka izolacionizmu i isključivosti.

U ovakvoj konstelaciji odnosa treba naglasiti i promatrati političku misao i aktivizam lidera tunižanskog islamskog pokreta “En-Nehda”, šejha Rašida Gannušija.

Škola mišljenja koju predvodi šejh Rašid Gannuši stekla je tlo pod nogama sredinom 1980-tih godina tvrdeći da demokratija nije ideologija već set mehanizama koji su kreirani da omoguće efikasnu kontrolu procesa ostvarenja vlasti, smatrajući je sasvim kompatibilnim sistemom sa islamom.

Ove ideje nisu u potpunosti nove, već predstavljaju artikulaciju i aktualizaciju ideja i političke misli ranijih muslimanskih mislilaca s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Afganija, Abduhua, Kevakibija, Ridaa, Bin Nebija i dr.)

Među najprisutnijim temama koje šejh Rašid Gannuši, kao jedan od najeminentnijih predstavnika ove škole, tretira u svojoj političkoj misli spadaju: demokratija, sekularizam, građansko društvo, ljudska prava, nacioanlna država, građanske slobode, islam i Zapad, uloga i budućnost islamskih pokreta, muslimanske manjine, te, dakako, politička situacija u dijelu arapskog svijeta koji je geografski i interesno najbliži Evropi – arapskom Magrebu.

Šejh Rašid Gannuši predvodi školu mišljenja koja zagovara demokratiju i pluralizam. On je uvjeren da je demokratija set mehanizama koji garantira suverenitet naroda i koji osigurava društvo od korupcije i hegemonskog monopola vlasti. Iako insistira na kompatibilnosti demokratije i islama, drži da zbog svojih sekularnih temelja savremeni oblici liberalne demokratije ne moraju uvijek odgovarati muslimanskom društvenom habitatu, te u tom kontekstu razvija specifičnu misao i o sekularizmu, vrlo ga pažljivo razmatrajući te demokratiji i njenoj odgovarajućoj formi aplikativnoj u muslimanski društveno-kulturolški univerzum.

Po svom životnom putu i iskustvu ova intelektualna figura mnogo nalikuje našem rahmetli predsjedniku Aliji Izetbegoviću, s tim što je, Allahovom voljom i okolnostima kroz koje je proteklih decenija prošlo područje istočne Evrope, Izetbegović imao priliku da svoju političku filozofiju suoči sa praksom, dok je šejh Gannuši bio prinuđen utočište potražiti u egzilu, što je još jedan od stanovitih pokazatelja tumorne političke klime na arapskom Magrebu o kojoj ćemo danas na ovoj tribini slušati.

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine