Simpozij je obuhvatio najaktuelnije teme o imamskom pozivu uz učešće brojnih izlagača, među kojima su glavni imami, direktori i voditelji uprava i odjela Rijaseta Islamske zajednice u BiH, imami u penziji i profesori.
Pojmiti novonastale okolnosti
Reisul-ulema Husein-ef. Kavazović je, prije svega, istakao da je imam „osnovni subjekt Islamske zajednice“.
„Mi smo na početku jedne nove epohe i onaj ko se sada ne snađe i ne poduzme adekvatne korake da se prilagodi novim okolnostima, bit će, vjerovatno, marginaliziran. Mi se kao zajednica ne želimo suočiti s takvom sudbinom i biti na začelju. Imamo slobode, stručnjake i resurse, i od nas zavisi hoćemo li se dovoljno truditi i uključiti potrebne potencijale, da pojmimo novonastale okolnosti i zauzmemo ispravan smjer i time sebi osiguramo budućnost i trajanje“, kazao je reisul-ulema.
Iskazao je i radost što o temi Simpozija govore i imami „kojih se ovo najviše i tiče, koji probleme osjećaju neposredno“.
„Naši su imami naši predstavnici ali i naši najodgovorniji ljudi u džematima. Dužni smo ih pripremiti, odgojiti, obrazovati i osposobiti za funkciju koju će obavljati, da budu naš najbolji izbor i, ako Bog da, uspješno izvršavaju emanete koji im se povjeravaju“, istakao je reisul-ulema Kavazović.
Svijest o krizi je pozitivna
Direktor Uprave za nauku i obrazovanje Rijaseta IZ u BiH Dževad Hodžić je u uvodnom obraćanju naglasio, prije svega, da je imamski poziv najvažnija misija Islamske zajednice, a ujedno, riječ je o najkompleksnijoj i najizazovnijoj temi.
„Slažem se s procjenom da imamo stanovitu krizu s imamskim pozivom. Naglašavam da je svijest o krizi pozitivna i da je to prvi uslov da nešto ozbiljno učinimo“, kazao je Hodžić.
Podsjetio je da su se obrazovnim izazovom bavili tokom procesa reforme visokog obrazovanja u protekle dvije godine te potcrtao da su „za status, poziciju i mogućnosti kvalitetnog rada imama ove dvije druge odrednice – institucionalni i društveni izazovi – još važnije, složenije i izazovnije.“
„U ovoj prvoj oblasti smo svi zajedno nešto učinili. Vjerovatno ćemo i dalje trebati nešto korigirati, modificirati i prilagođavati stvarnim potrebama. Imamima moramo mnogo više dati, ali, onda, možemo i moramo od njih i mnogo više tražiti“, dodao je Hodžić.
Osnov djelovanja Zajednice
O ciljevima i razlozima organizacije Simpozija, govorio je muftija sarajevski Nedžad Grabus, predsjednik Organizacionog odbora, prije svega, naglasivši da se ideja o organizaciji šire rasprave o ovoj temi pojavila tokom zajedničkog rada u procesu reforme visokog obrazovanja u Islamskoj zajednici.
„Imamski posao je osnov djelovanja Islamske zajednice. Uslijed brzih demokratskih, društvenih i ekonomskih promjena u našoj zemlji, važno je biti fleksibilan i upoznati nove mogućnosti djelovanja, ali i potrebe organizacije džemata. U proteklom periodu, Rijaset IZ u BiH poduzeo je niz važnih koraka, usvojio pravilnike i osigurao uvjete za poboljšanje statusa imama. Svima je nama potreban zajednički pristup i artikulacija ovog pitanja kako bismo očuvali duh islamskog pogleda na imamsku misiju i kako ne bismo upali u kolotečinu konzumerističke kulture influensera kao novih formula spasitelja svijeta. Zato su podjednako važni i mentalna stabilnost i materijalna sigurnost ljudi koju obavljaju ovako važne poslove“, kazao je, između ostalog, muftija Grabus.
U nastavku je istakao da je u planu da se sakupe svi materijali sa Simpozija te dodao da će to biti „važna naučna i stručna podloga i prilog za sve nivoe Islamske zajednice i važna literatura za sve kojima je stalo do imamskog poziva“.
„Da bi imam bio zadovoljan u svome radu, nužno je osmišljavati programe obrazovanja, napredovanja i evaluacije rada nakon stupanja u službu“, dodao je.
Također, muftija Grabus je naglasio da će osnovna funkcija imama ostati uvijek ista, „ali društvene okolnosti i način života u različitim periodima zahtijevaju od nas praćenje najvažnijih tokova i adekvatne odgovore na suštinska pitanja našeg vremena.“
Bejtul-mal – zajednička vrijednost
Uslijedila je i prva sesija, a među izlagačima je bio i zamjenik reisul-uleme Enesef. Ljevaković, koji je govorio o načinu na koji Bejtul-mal osigurava djelovanje Islamske zajednice. Naglasio historijski značaj i kontinuitet Bejtul-mala kao vitalnog faktora stabilnosti Islamske zajednice, čija snaga počiva na vjerskom, duhovnom i materijalnom temelju. Podsjetio je i da Bejtul-mal predstavlja „jedan od ključnih mehanizama samofinansiranja i očuvanja nezavisnosti Islamske zajednice od političkih i ekonomskih pritisaka.“Osim toga, istakao je da je Bejtul-mal zajednička vrijednost cijele Zajednice.
Tržište rada i obrazovanje
Dekan Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu Mustafa Hasani je predstavio dokumente Standard zanimanja i Standard kvalifikacija, koje je Rijaset usvojio u prvoj polovini ove godine, a što je plod reformskih procesa zvanično započetih prošle godine. Riječ je o dokumentima koji obuhvataju segemente tržišta rada, obrazovnog sistema i poslodavaca.
„Standard nekog zanimanja je dokument koji se sastoji od nužnih i osnovnih sadržaja nekog zanimanja, uključujući dovoljno podataka i za izradu odgovarajućeg standarda kvalifikacije. Standard zanimanja obuhvata i standard uspješnosti koje pojedinci moraju da dostignu kada izvršavaju zadatak na radnom mjestu. Prema tome, jasno je definisano šta treba da se radi. Sada možemo jasno definisati da li obrazovni sistem pruža dovoljno kompetencija, a, s druge strane, nadležni mogu da prate da li su ispunjeni ti standardi“, kazao je Hasani.
Direktor Uprave za ekonomske poslove Rijaseta IZ u BiH Muhedin Garanović izlagao je o temi “Ekonomski status imama“, a na narednim stranicama ovog broja donosimo dio iz njegovog rada.
Sesijom je predsjedavao glavni imam Medžlisa Sarajevo Abdulgafar-ef. Velić.
Na drugoj sesiji, kojom je predsjedavao glavni imam Medžlisa Visoko Midhat-ef. Čakalović, govorili su: muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović o temi “Imamski poziv u Islamskoj zajednici u BiH”, čije izlaganje donosimo integralno u našem prilogu, muftija banjalučki Ismail-ef. Smajlović o temi “Imami i organizacija posebnih programa: obilježavanje važnih vjerskih i državnih datuma i događaja”, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta IZ u BiH Mensur Karadža o novoj kategorizaciji džemata te glavni imam Medžlisa Kakanj Zakir-ef. Ljubović o organizaciji mektepske pouke u savremenom društvenom kontekstu na primjeru modela mektepske nastave radnim danima u Medžlisu Kakanj.
Govoreći o aktuelnim razgovorima o novoj kategorizaciji džemata, direktor Karadža je, pored ostalog, naglasio da je aktuelni rad na kategorizaciji, važan i zbog poduzetih koraka u reformi visokog obrazovanja.
Specifičan model održavanja najvećeg dijela mektepske nastave radnim danima predstavio je glavni imam Medžlisa Kakanj Ljubović, istaknuvši prednosti i mogućnosti takve organizacije mektepske nastave.
Ka javnoj vjerodostojnosti
Treća sesija, kojom je predsjedavao glavni imam Medžlisa Kiseljak Kenan-ef. Bajrić, donijela je i izlaganje muftije za Zapadnu Evropu Senaid-ef. Koblice o temi “Uloga imama u međureligijskom dijalogu”. Potom je govorio i muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić o temi “Imamski poziv i razumijevanje islamske tradicije i bh. društvenog konteksta”. Voditelj Odjela za hatabet, vaz i iršad Meho-ef. Šljivo je izložio rad o temi “Imamski poziv u javnom/medijskom prostoru”, a glavni imam Medžlisa Osijek Senad-ef. Hevešević je tretirao temu “Imamski poziv u vremenu digitalizacije, prilike i mogućnosti, ali i izazovi društvenih mreža i digitalnih medija.” Potonja tri spomenuta izlaganja dio su našeg priloga u cijelosti.
Muftija Kobilica je istakao značaj i mogućnosti međureligijskog dijaloga naglasivši da to „nije usputni dodatak imamskoj službi, nego je način na koji se pastoralna briga, javna riječ i odgovornost prema zajednici pokazuju u pluralnom društvu“.
Tokom četvrte sesije su govorili: Mustafa-ef. Spahić o primjerima uspješnih hatiba, direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ u BiH hfz. Mensur-ef. Malkić o konceptu rada imama s ciljnim grupama: Mreža mladih, Odjel za brak i porodicu i hifz, predsjednik Udruženja ilmijje Nijaz-ef. Duzan govoreći o Ilmijji i ulozi Novog muallima u afirmaciji digniteta imamskog poziva” te prof. dr. Nedžad-ef. Grabus s temom “Kompetencije hatiba i vaiza u demokratskom i pluralnom društvu”.
Izlaganje direktora Malkića dio je spomenuto priloga.
Predsjednik Udruženja ilmijje Duzan je podsjetio na historijski razvoj i značajnu ulogu Ilmijje i Novog muallima u afirmaciji imamskog poziva, i kao profesije i kao misije.
„Novi muallim je postao prostor izgradnje identiteta imama, ali i mjesto gdje se njeguje ponos i odgovornost prema pozivu. Udruženje imama i Novi muallim su dvije komplementarne dimenzije i njihova sinergija čini da imamski poziv ostane autentičan“, istakao je Duzan.
Sesijom je predsjedavao glavni imam Medžlisa Gračanica kod Visokog Senahid-ef. Uzunović.
Medrese i imamet
Prvom sesijom drugog dana je predsjedavao glavni imam Medžlisa Olovo Esadef. Pepić. Direktori medresa u Visokom i Sarajevu, Dženan Rezaković i Dževad Pleh, govorili su o temi “Obrazovni procesi u medresama i interesovanje učenika medresa za imamskim pozivom”. Glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji Senad-ef. Kusur je izložio temu “Imamski poziv u Zapadnoj Evropi”, a glavni imam Medžlisa Kozarac hafiz Amiref. Mahić tretirao je temu “Izazovi imamskog poziva na području počinjenog genocida i zločina nad Bošnjacima”. Glavni imami medžlisa Maglaj i Tešanj, Nevres-ef. Hodžić i Fuad-ef. Omerbašić, govorili su o temi funkcionalne organizacije radnog vremena imama.
Direktor Rezaković je posebnu pažnju posvetio anketama i istraživanju među učenicima medresa kada je riječ o upisu na Fakultet islamskih nauka i percepciji imamskog poziva.
Prema podacima iz strategije za razvoj medresa (2025-2030), koju su radili nedavno, utvrđeno je da više od 90% učenika medresa upisuje neki fakultet, a od toga 27% upisuje Fakultet islamskih nauka. Potom se referisao i na istraživanje dr. Sameda Omerdića, urađeno u druge svrhe, ali koje je dijelom ustupljeno njemu i direktoru Plehu. Riječ je o anketi sprovedenoj na uzorku od 200 učenika medresa trećeg i četvrtog razreda. Između ostalog, na pitanje Da li bi upisali Fakultet islamskih nauka?, nešto više od 26% se izjasnilo da bi, 48% da ne, a ostali su bili neodlučni. Na pitanje Da li imamski poziv odgovara tvojim vrijednostima i uvjerenjima?, 45% učenika se slaže da odgovara, 45% da ne, a ostali su bili neodlučni. Na pitanje Materijalni uslovi rada imama su zadovoljavajući? 60% njih smatra da materijalni uslovi nisu zadovoljavajući, a 18% smatra da jesu. Odgovarajući na pitanje Smatram da su radne obaveze imama prevelike i opterećavajuće? oko 30% učenika smatra da su opterećavajuće, 30% je neodlučno, a 30% da nisu opterećavajuće. U pogledu pitanja Smatram da društvo ne cijeni dovoljno imamsku službu? čak 73% njih smatra da društvo ne cijeni dovoljno imamsku službu i poziv, 15,8% je neodlučno, a 11,2% smatra da društvo, ipak, cijeni imamsku službu.
Tamo gdje imami sve organizuju
Hafiz Amir-ef. Mahić je u svome izlaganju posebno istakao čestitost povratnika te imama koji rade u povratničkim džematima, naglašavajući da je riječ o izuzetno sposobnim imamima. Na tom tragu, podsjeća on, imami s područja na kojima je počinjen genocid i zločin rade s ljudima kojima su ubijeni najbliži, koji su protjerani, preživjeli logore ili im je sve uništeno, kojima su i danas prava uskraćena, odnosno nose teške traume. Uz to, uglavnom su prvi pokretači i širih društvenih aktivnosti, a suočavaju se i s opštim demografskim, socijalnim i ekonomskim izazovima.
Imamski odmor
Glavni imam Medžlisa Maglaj Hodžić je istakao da je novousvojeni Pravilnik o službi u Islamskoj zajednici u BiH značajno unaprijeđen. Između ostalog, minimalni broj dana godišnjeg odmora je povećan s 18 na 20, a maksimalni broj dana s 30 na 35.
Sedmični odmor, prema Pravilniku, traje najmanje 24 sata neprekidno, mada, kako kaže, mnogi medžlisi su omogućili imamima i duži sedmični odmor, ponekad i dva dana. Ipak, ističe da imamima predstavlja problem nemogućnost korištenja sedmičnog odmora vikendom tokom perioda trajanja mektepske nastave, što, prema njegovim riječima, uveliko doprinosi neatraktivnosti imamskog poziva danas.
Njegov prijedlog je da imami, nakon što održe mektepsku pouku i predvode podne-namaz u nedjelju, ostatak nedjeljnog dana imaju na raspolaganju za svoje i porodične potrebe. Njihov sedmični odmor bi, na taj način počeo nakon podne-namaza, a završio prije ili poslije večernjih namaza narednog dana.
„Sedmični odmor, koji uključuje i dio nedjelje, dodatno bi se mogao unaprijediti ako bi medžlisi bili u mogućnosti angažirati i određeni broj vanjskih saradnika za izvođenje mektepske pouke u džematima (muallima vjeroučiteljica, studenata, imama penzionera itd.). Jedan vanjski saradnik bio bi zadužen za četiri mekteba i mektepsku pouku bi svake nedjelje izvodio u drugom mektebu. Na takav način bi svaki imam jednom mjesečno imao cijelu jednu nedjelju slobodnu“, smatra Hodžić.
Unapređenje penzionog osiguranja
Narednu sesiju, kojom je predsjedavao glavni imam Medžlisa Vareš Ramiz-ef. Zubača, činila su izlaganja imama u penziji Sulejman-ef. Čelikovića i Suad-ef. Mahmutovića o temi angažmana penzionisanih imama, predsjednika IO Medžlisa Sarajevo Jusufa Zahiragića o mogućnostima unapređenja penzionog osiguranja imama te izlaganja glavnih imama medžlisa Kiseljak i Janja, Kenan-ef. Bajrića i hafiza Omeref. Camića, o novim poslovnim idejama u kvalitetnijem radu medžlisa.
Zahiragić je, govoreći o mogućnostima za unapređenje penzionog osiguranja, istakao da najveći potencijal leži u potpisivanju ugovora između IZ i države. Pored ostalog, predlaže i formiranje posebnog fonda pri Islamskoj zajednici, ciljano za socijalno i penziono osiguranje imama.
Izlaganje efendije Mahmutovića donosimo u našem prilogu.
Bajrić i Camić su na primjeru uspješnih projekata govorili o mogućnostima uspostavljanja i oplemenjivanja vakufa različitog karaktera.
Simpozij ohrabruje, ali su potrebni i naredni koraci
Za sarajevskog imama Armin-ef. Jusupovića, seminar je prema tačkama i sesijama ispunio očekivanja i ukazano je na mnoge probleme i izazove u imamskom pozivu. Međutim, smatra da nisu ponuđena konkretna rješenja. „koja bi imamima olakšala njihovu imamsku zadaću, misiju i zadovoljila njihove životne, ekonomske i porodične potrebe.“
„Veliki uspjeh seminara je i samo priznanje Islamske zajednice i njeno suočavanje s činjenicom da postoji izvjesna kriza imamskog poziva. Kriza je posebno prisutna u manjim medžlisima i džematima koji ne mogu ispuniti i pružiti imamima osnovne uvjete za normalan život imama i njihovih porodica. Zbog toga se s razlogom može postaviti i pitanje o svrsi i zadatku Bejtul-mala koji bi trebao, na tragu kur'anskog imperativa “fi sebilillahi”, više podržati njihove aktivnosti i egzistenciju, bez obzira u kojem dijelu domovine djelovali“, kazao nam je efendija Jusupović.
Osim toga, ističe da na terenu imami ponekad osjećaju da je njihov glas zapostavljen ili slabije izražen.
„O tome govori i činjenica da je predsjednik Udruženja ilmijje samo figuralno prisutan u strukturi Islamske zajednice, bez bilo kakvog uticaja iako po svojoj funkciji predstavlja hiljadu i više imama“, ističe.
Donedavni glavni imam Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji, a sada sekretar Ureda muftije za Zapadnu Evropu, Ahmed-ef. Tabaković drži da je Simpozij „jedan od najznačajnijih skupova održanih u posljednje vrijeme, jer dolazi u trenutku kada se pred imame i Zajednicu postavljaju višeslojni izazovi savremenog društva“.
„Jedan ovakav skup, na kojem se o imamskoj ulozi raspravlja interdisciplinarno i s osjećajem odgovornosti prema vremenu u kojem živimo, bio je, itekako, potreban. Govor o imamskom pozivu dotakao je pitanja identiteta, autoriteta, kompetencija, statusa, ali i motivacije, te emocionalne i duhovne otpornosti imama. To su pitanja koja se ne rješavaju lahko, ali ih je nužno otvoriti kako bi se o njima vodio ozbiljan i odgovoran dijalog“, kaže on.
Kako ističe Tabaković Islamska zajednica s ovim simpozijem pokazuje zrelost i spremnost „da o ključnim pitanjima govori otvoreno, stručno i samokritično“.
Ramiz-ef. Zubača, glavni imam Medžlisa Vareš, ocjenjuje da je Simpozij obuhvatio sve važne segmente imamskog poziva.
„Nadamo se, ako Bog da, da će ovaj simpozij polučiti određene rezultate koji će doprinijeti boljem statusu imama. Posebno je važno obratiti pažnju na povratničke džemate i njihove imame, ali isto tako i na manje medžlise i njihove imame na području FBiH“, zaključuje Zubača.
Tokom Simpozija su održane i diskusije, a izlaganja će biti dio zbornika radova.
