14 najuspješnijih studenata potpisali ugovor.

Rukovodilac Ureda za zekat Rijaseta IZ mr. Elnur Salihović, uspješnom odbranom doktorskog rada na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, 23. 10. 2017. godine, stekao je zvanje doktora islamskih nauka iz oblasti fikha.

Prezentirajući mišljenje komisije dr. Mustafa Hasani je kazao da Salihovićev doktorski rad pod nazivom „Ustanova zekata u teoriji i praksi muslimana u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini XX stoljeća“ na cjelovit način sagledava problematiku zekata u Bosni i Hercegovini u naznačenom razdoblju,a  koja je u dosadašnjem periodu tretirana fragmentarno i parcijalno, što ovaj rad čini inovativnim i vrijednim doprinosom razumijevanju zekata i unaprjeđivanju dosadašnje prakse prikupljanja zekata i njegove distribucije.

Izlažući razloge i ciljeve obrade ove teme, između ostalog, Salihović je kazao da je pitanje zekata jedno od najznačajnijih pitanja za život muslimana, ali da zekat, kao jedan od stubova islama, nije zauzimao odgovarajuće mjesto u praksi muslimana u BiH u periodu koji je bio predmet istraživanja.

U zaključcima rada se ističe da su zekat i sadekatu-l-fitr u posljednjoj trećini dvadesetog stoljeća primarno bili vezani za očuvanje i razvoj Islamske zajednice, posebno obrazovnih ustanova Islamske zajednice, koje su bile i ključne u tom procesu. Finansijski problemi, prvenstveno vezani za opstojnost i finansiranje Gazi Husrev-begove medrese i potreba osnivanja Islamskog teološkog fakulteta, uveliko su doprinijeli predanosti i mobiliziranju najvećeg dijela službenika i aktivista Islamske zajednice. Zekat je bio zastupljen u nastavnim programima obrazovnih institucija Islamske zajednice i programima mektebske nastave i vjeronauke u školama, ali  prilično je slaba zastupljenost tema vezanih za zekat u periodici.

Salihović u svom radu preporučuje formiranje agencije za zekat IZ u BiH po uzoru na uspješne modele u svijetu, formiranje evropskog centra za zekat u Sarajevu koji bi imao istraživački i koordinacijski karakter, te u ovom radu naglašava da je realni potencijal zekata u BiH i dijaspori oko 50 miliona KM, a trenutna iskorištenost je oko 15%.

Elnur Salihović je rođen u Tuzli 1976. godine. Nakon završene Gazi Husrev-begove medrese, diplomirao je na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Magistarski studij ‘’Upravljanje državom i humanitarni poslovi’’ završio je na Univerzitetu u Sarajevu i La Sapinza Univerzitetu u Rimu. Radio je u kompaniji Klas dd Sarajevo, a u septembru 2007. godine, prelazi u Rijaset Islamske zajednice u BiH, gdje radi kao referent za zekat, a uspostavom Ureda za zekat 2009. godine, imenovan je za rukovodioca Ureda za zekat i trenutno radi na toj poziciji.

Salihović obavlja dužnost zamjenika generalnog sekretara Svjetskog zekat foruma sa sjedištem u Džakarti. Član je Nadzornog odbora Energoinvesta dd. Sarajevo, Nadzornog odbora Fonda Bošnjaci, te međunarodnog ekspertskog tima za izradu ZCP-Zakat Core Principles (Suštinskih principa u zekat menadžmentu).

Autor je knjige Major players in the Muslim Business World (Ključni igrači u muslimanskom poslovnom svijetu), u izdanju Universal Publishers, Florida, SAD. Autor je i nekoliko studija i tekstova, objavljenih u međunarodnim i domaćim časopisima. Posjeduje aktivno znanje engleskog i arapskog jezika i služi se italijanskim jezikom.

Četrdeseta godišnjica Fakulteta islamskih nauka (FIN-a) u Sarajevu obilježena je nizom manifestacija, a završno svečano obilježavanje upriličeno je 29. septembra 2017. god. na FIN-u (o čemu je Preporod u prošlom broju izvijestio i donio iscrpan historijski presjek razvoja FIN-a). Govornici na svečanom obilježavanju ukratko su predstavili uspjehe FIN-a na koje možemo biti ponosni, koji beskrajno raduju ali i snažno obavezuju. Naime, ova godišnjica je dobar povod za sagledavanje budućnosti FIN-a i jedne nove moguće vizije njegovog razvoja.

U konciznom ali sadržajnom i nadahnutom obraćanju reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića na svečanosti obilježavanja 40 godina FIN-a, njegove riječi: ‘’Postoje razmišljanja, pa i iz evropskih centara, da se Fakultet islamskih nauka razvija kao integrirani islamski univerzitet za evropske muslimane’’ iskre hrabrom vizijom koja zaslužuje našu pažnju i koja nas je i inspirisala za ovaj tekst. Sintagma ‘’integrirani islamski univerzitet’’ može se tumačiti na više načina, a mi ovdje dajemo svoje tumačenje i viđenje te sintagme.

Vjerovatno nema više rabljene riječi u postdejtonskoj Bosni od riječi ‘’integracija’’, koja ima svoju užu (bosansku i balkansku) i širu (evropsku) političku konotaciju. Ako se već toliko govori o političkoj integraciji i(li) integracijama bosanske države kao i drugih balkanskih država, onda je sasvim prirodno da i vjerski predstavnici muslimana (Bošnjaka, Albanaca i dr.) na Balkanu govore o vjerskoj balkanskoj integraciji njihovih naroda i zajednica. Ta vrsta integracije - o čijem se modelu može raspravljati - ima svoju realnu osnovu: Bošnjaci, Albanci i drugi imaju iskustvo življenja u zajedničkoj državi (bivšoj SFRJ), a to znači da su imali iskustvo jedinstvene Islamske zajednice hijerarhijski zavidno organizirane i, posljedično tome, a što je za nas ovdje posebno važno, imali su iskustvo jedinstvenog vjerskog poučavanja i obrazovanja – od najnižeg nivoa, mektebskog, do onog najvišeg, fakultetskog (FIN-a u Sarajevu).

Od ITF-a do FIN-a i Sarajevskog univerziteta

Otvaranjem FIN-a (tada: Islamski teološki fakultet) u Sarajevu 1977. god. ostvaren je vrhunac tog muslimanskog vjerskog obrazovanja po vertikali, a koji je garantirao jedinstvo muslimanskog vjerskog znanja na prostoru čitave exjugoslavenske države. Taj korak bio je toliko savremen, dalekovidan, historijski; on je bio izraz pobožnih težnji i konkretnih potreba, vjerskih i nacionalnih, muslimanskog naroda bivše države ka (o)čuvanju i razvijajnju vjerske svijesti i vjerskog znanja na najvišem mogućem nivou i u najvišoj mogućoj formi u tadašnjem društveno-političkom sistemu i kontekstu. I naravno, bio je maksimalno integrirajući, npr. brojni Albanci studirali su na FIN-u u Sarajevu.

Raspad bivše države donio je to što je donio, to nam je poznato, i sada smo u novoj društvenoj stvarnosti sa novim, drukčijim i neslućenim izazovima, ali i šansama i mogućnostima. FIN sada djeluje u okviru Sarajevskog univerziteta kao njegova punopravna članica (od 2013. god.), ali čiji je osnivač Rijaset IZ-e u BiH i dalje, zasad, zadržao svoja određena osnivačka prava, tako da FIN ima svoju specifičnu poziciju. Dejtonskim uređenjem BiH obrazovanje je, pa i ono univerzitetsko, podsjećamo, u Federaciji, u ingerenciji kantonalnih vlasti. Sadašnja pozicija FIN-a je, dakle, specifična ali i administrativano komplikovana. Od nekadašnjeg statusa najvišeg vjerskog učilišta muslimana u nadležnosti njihovih najviših vjerskih organa (VIS-a u SFRJ i Sabora IZ-e) bivše države sada je on sveden na nivo institucije kantonalnog nivoa. U kontekstu današnje BiH ovo ima i svoje praktične implikacije (već potvrđene u praksi): npr. svršenik FIN-a, ukoliko traži zaposlenje kao nastavnik islamske vjeronauke u drugom kantonu u Federaciji BiH, biva u podređenom položaju u odnosu na svršenika jednog od islamskih pedagoških fakulteta koji djeluje na tom kantonu, koji ima prednost zato što je završio ‘’svoj kantonalni fakultet’’. Na simboličkom nivou, ono što daje i omogućava širu poziciju FIN-a jeste administrativna pozicija njegova osnivača, Rijaseta za cijelu BiH te Srbiju i Hrvatsku kao i bošnjačku dijasporu. No uprkos administrativnoj kompliciranosti, važnost FIN-a – zahvaljujući, dobrim dijelom, njegovoj poziciji u bivšoj SFRJ i poziciji na nivou BiH do uključivanja u njegovo punopravno članstvo u Sarajevski univerzitet -  prepoznatljiva je ‘’i na Istoku i na Zapadu’’ i on uspješno zadržava svoj prestiž kao visokoškolska institucije islamskog obrazovanja u evropskom akademskom prostoru.

Islamski univerzitet za evropske muslimane

Sada se postavlja pitanje da li je uključivanje u Sarajevski univerzitet i punopravno članstvo vrhunac razvoja FIN-a u sadašnjem i budućem vremenu? Postoji li neki drugi put koji bi doprinio još većoj njegovoj afirmaciji i koja se vrsta transformacije iziskuje na tom putu? Navedene riječi uvaženog reisa Kavazavića daju odgovor: ‘’integrirani islamski univerzitet za evropske muslimane’’. Ideja islamskog univerziteta povremeno se spominje u nastupima naših vjerskih zvaničnika. Ona je, koliko se sjećamo, zvanično spomenuta u Strategiji razvoja islamskog obrazovanja u BiH aktualne administracije IZ-e u BiH. Nekolicina profesora sa FIN-a, zdušno podržava takvu ideju: prof. dr. Jusuf Ramić, prof. dr. Džemal Latić, prof. dr. Nusret Isanović, prof. dr. Orhan Bajraktarević, prof. dr. Almir Fatić. I bivši reis dr. Mustafa-ef. Cerić zagovarao je ideju osnivanja islamskog univerziteta.

Profesor emeritus Jusuf Ramić u 18. broju Zbornika radova FIN-a, iz 2015. god., napisao je rad pod naslovom ‘’Fakultet islamskih nauka u Sarajevu (prošlost – sadašnjost – budućnost),’’ str. 9-19, u kojem, između ostalog, ističe: ‘’Smatramo boljim rješenjem da se vrh Islamske zajednice okrene stvaranju uslova za stvaranje Islamskog univerziteta u Evropskoj uniji u koju se Bosna i Hercegovina aktivno uključuje’’. Vjerujemo da naše mišljenje o islamskom univerzitetu na Balkanu dijele i kolege sa drugih islamskih fakulteta na Balkanu. Sljedeći primjer nam daje za pravo: na susretu predavača tefsira na islamskim fakultetima i medresama na Balkanu, održanom u Podgorici oktobra prošle, 2016. god., prof. dr. Xabir Hamiti (doktorirao na FIN-u u Sarajevu) sa Fakulteta islamih nauka u Prištini, na Kosovu, predložio je osnivanje Međunarodnog islamskog univerziteta na Balkanu.

Smatramo da postoje sve pretpostavke da se odmah otpočne sa procesom osnivanja islamskog univerzita u BiH, odn. na Balkanu. U sastavu IZ-u BiH već djeluju četiri fakulteta (FIN u Sarajevu, IPF [Islamski pedagoški fakultet] u Zenici, IPF u Bihaću i FIS [Fakultet za islamske studije] u Novom Pazaru, Republika Srbija) te ustanove kao što su Gazi Husrev-begova biblioteka i Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu. Sama ova činjenica dovoljna je i ozbiljna osnova za razmišljanje o islamskom univerzitetu, a kada se navedenim institucijama pridodaju fakulteti islamskih nauka u Prištini i Skoplju, tada već govorimo o optimalnim uvjetima za njegovo pokretanje i takav univerzitet već zadobiva karakter međunarodni.

Time bi do izražajao došao maksimalni integrativni karakter takvog univerziteta na planu: ujednačavanja nastavnih planova i programa, razmjene nastavnika i studenata Bošnjaka i Albanaca i njihovog međusobnog približavanja te, na koncu, približavanja ovih dvaju bratskih muslimanskih naroda, kao autohtonih evropskih naroda, na institucionalnom i životnom planu. Tako bi se balkanski prostor obilježen muslimanima ponovo integrirao na nivou visokog islamskog obrazovanja, a što bi, zasigurno, donijelo pozitivne efekte i tonove u društvenoj stvarnosti muslimanskih balkanskih naroda. Također, takav univerzitet bio bi brana svakoj vrsti vjerskog ekstremizma, terorizma, radikalizma i sektaštva, a što su danas veoma aktuelna pitanja. Bio bi to evropski islamski univerzitet utemeljen na islamskoj tradiciji i učenosti, otvoren u spoznajnom smislu (studijski programi bi se kontinuirano razvijali, obnavljali i prilagođavali, na početku: na bosanskom i albanskom, a potom i na arapskom i engleskom jeziku), trajno opredijeljen za mir, stabilnost, saradnju i međureligijski dijalog sa drugima na evropskom kontinentu.

Ovakav koncept integriranog islamskog univerziteta za Balkan, ali i cijelu Evropu  - veliki broj Bošnjaka i Albanaca živi u zamljama Evropske unije kao i u onim koje su na putu za članstvo u tu političku zajednicu - u kojem bi sarajevski FIN, zbog svoje tradicije, imao vodeću ulogu, uvjereni smo da bi dobio podršku od svih: na Istoku i na Zapadu. Bivši generalni sekretar Rabite, dr. Abdullah et-Turki, bio je oduševljen idejom islamskog univerziteta na Balkanu i bio je izrazio spremnost za svaku vrstu pomoći uključujući i onu finansijske naravi.

Na tragu Macronove vizije

Institucije Evropske unije zadužene za obrazovanje potrebno je što prije upoznati sa idejom i projektom jednog ovakvog otvorenog i miroljubivog univerziteta na Balkanu te zatražiti od njih finansijsku podršku. Tim prije što je francuski predsjednik Emmanuel Macron – kako su prenijeli mediji - 26. septembra na pariškoj Sorboni održao veliki govor na temu budućnosti Europske unije, u kojem je pozvao na “novo osnivanje” i iznio niz prijedloga za dalekosežne promjene u ustrojstvu i funkcioniranju Unije. Na planu obrazovanja, Macron predlaže da se diljem EU-a osnuje najmanje 20 novih europskih univerziteta do 2020. god., kako bi mladi Europljani imali što bolje šanse za jednako obrazovanje. Također, želi i da najmanje pola europskih studenata tokom svoga studija barem pola godine provede studirajući u nekoj članici EU-a.

Osnivanje islamskog univerziteta na Balkanu nameće se kao potreba i imperativ vremena u kojem živimo iz brojnih razloga. On je potreban i zbog osnivanja i rada većeg broja medresa u okviru IZ-e u BiH, odn. talentiranih učenika koji završavaju te medrese i koji bi imali šansu da kvalitetan i sveobuhvatan studij islama nastave na domaćem islamskom univerzitetu. Intelektualni i kadrovski potencijali za takav poduhvat i projekt postoje, pa i oni finansijski, čak na blakanskom nivou, a pogotovo ukoliko se on adekvatno predstavi navedenim i drugim adresama u Evropi i islamskom svijetu. U kontekstu rada brojnih privatnih univerziteta u BiH i na Balkanu, ovakav poduhvat je sasvim realan i opravdan. Na aktualnim rukovodstvima islamskih zajednica i islamskih fakulteta na Balkanu historijska je odgovornost u tom smislu.

U povodu 40 godina rada Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu razgovarali smo s dekanom prof. dr. Zuhdijom Hasanovićem o ulozi Fakulteta u Islamskoj zajednici i bosansko-hercego-vačkom društvu, te o njegovoj budućnosti

PREPOROD: Koliko je ova godišnjica važna za Islamsku zajednicu, za znanstvenu i širu bh. javnost?

HASANOVIĆ: Želio bih prije svega čestitati tebi, kolegama i glavnom uredniku Preporoda gospodinu Tucakoviću, ali i svim čitaocima, 47 godina uspješnog rada našeg Preporoda koji nas nije samo informirao nego i duhovno, moralno i intelektualno formirao i koji nas je kroz sve ove godine, posebno prvih dvadeset i pet godina svoga djelovanja, očuvao u životu, odnosno držao budnim i svjesnim svojih islamskih vrijednosti i nije dopuštao da zaboravimo svoj islamski identitet. Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada nastojeći ostvariti isti cilj, na drukčiji način, kroz svoje redovne aktivnosti: nastavni proces, naučno-istraživački rad, ali i kroz opći društveni angažman svojih nastavnika i saradnika. Ovo je prilika da se učini ozbiljna analiza rada Fakulteta islamskih nauka, kao i drugih obrazovnih ustanova Islamske zajednice i da se precizno utvrdi koje su to pozitivne aktivnosti s kojima treba nastaviti, a gdje su slabosti, posrnuća i mogućnosti poboljšanja koja treba izvršiti radi prosperiteta svih nas.

Prvi ciklus studija završilo 1.082 studenta

Ono što je činjenica jeste da je do sada prvi ciklus studija na Fakultetu završilo 1.082 studenta, drugi ciklus po predbolonjskom nastavnom planu i programu 102, sedam prema bolonjskom, a 41 student je stekao najviše akademsko zvanje doktora islamskih nauka.  S ponosom ističemo da naši svršenici obnašaju najodgovornije i najčasnije funkcije u Islamskoj zajednici, da su među njima sadašnji reisul-ulema Husein-ef. Kavazović, predsjednik Sabora IZ Hasan Čengić, da su oni rektori, dekani, univerzitetski profesori, muftije, direktori uprava, glavni imami, imami, muallimi i muallime u Bosni i Hercegovini, ali i u mnogim drugim zemljama, doslovno od Australije do Amerike te nastavnici i vjeroučitelji, ali su također i na upravljačkim i političkim pozicijama, direktori medresa i ostalih obrazovnih ustanova. Neki su dobili i važna društvena, domaća i međunarodna priznanja, poput: članstvo u akademijama nauka, u senatima i  upravnim odborima fakulteta i univerziteta, ekskluzivne nagrade u oblasti znanosti i kulture, i sl. Ovi podaci govore da svršenici Fakulteta islamskih nauka prožimaju sve organe i ustanove Islamske zajednice, ali kroz islamsku vjeronauku i druge poslove koje obavljaju u široj društvenoj zajednici pozitivno utječu i na sve društvene tokove i zbivanja u bosanskohercegovačkom društvu te daju svoj prepoznatljiv pečat dosljednom življenju islamskih principa, ali i savremenoj interpretaciji islama, koju krasi kontekstualno, odmjereno i primjenjivo razumijevanje islama.  Četrdesete godine u pojedinačnim životima su vrijeme duhovne i intelektualne zrelosti, a u radu institucija sasvim dovoljan period za odgovorno sagledavanje pređenog puta i jače iskorake prema naprijed.

Iduće godine studij o islamu u Evropi

 PREPOROD: Po čemu je FIN prepoznat i van BiH?

HASANOVIĆ: Fakultet islamskih nauka kroz redovni nastavni proces, ali i različite naučno-istraživačke projekte, nastoji zadovoljavati potrebe, prije svih, Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Međutim, s obzirom na činjenicu da je Sarajevo stoljećima bilo duhovni, kulturni i obrazovni centar muslimana šireg okruženja, oduvijek se nastojalo, shodno mogućnostima, odgovarati i tim izazovima. Fakultet je tako prije nekoliko godina, kada se začela ideja o obrazovanju imama u Njemačkoj, prepoznat kao najadekvatnija adresa na kojoj će se u saradnji sa našim nastavnicima osmišljavati studijski programi na novootvorenim centrima za islamsku teologiju u Tübingenu, Osnabrücku, Münsteru i Frankfurtu. Redovno se održavaju konferencije koje tretiraju pitanja islama u Evropi, kvalitetnije integracije  muslimana u evropska društva, savremene percepcije islama i razumijevanja islama koje je oslobođeno bilo kakvog ekstremizma, redukcionizma i isključivosti. Ovakvo razumijevanje islama naših nastavnika je prepoznato u Evropi i oni su rado viđeni gosti na različitim konferencijama i forumima na kojima se razgovara o ovim pitanjima. Da bi se naše višestoljetno razumijevanje islama institucionaliziralo i internacionaliziralo i vremenom potiskivalo brojne negativne narative o islamu Fakultet islamskih nauka planira u narednoj akademskoj godini, ako Bog da, pokrenuti magistarski (master) studij o islamu u Evropi kroz koji će se detaljnije izučavati kulture, tradicije, vjere, pravni sistemi, filozofije i povijest Evrope.

PREPOROD: Planira li se otvaranje novih smjerova?

HASANOVIĆ: Fakultet djeluje i svoje aktivnosti usmjerava prema odredbama i smjernicama koje su iskazane u Strategiji razvoja visokog obrazovanja i naučnoistraživačkog rada IZ u BiH (u periodu od 2014. do 2024. godine). Na osnovu toga Fakultet u okviru nastavnog procesa planira pokretanje sljedećih magistarskih (master) studija: obrazovanje imama, hatiba i muallima; religijski turizam; međureligijski studij i izgradnja mira, i islam u Evropi (na engleskom jeziku).   Fakultet islamskih nauka se iz godine u godinu sve više razvija angažiranjem novih nastavnika i saradnika, povećavanjem broja studenata, bez obzira na suprotan trend na drugim fakultetima, pa i kroz pokretanje novih programa koji se mogu studirati na Fakultetu. Fakultet će, ako Bog da, nastaviti zadovoljavati potrebe prije svega Islamske, a zatim i šire društvene zajednice. Nastojat ćemo da prepoznamo te potrebe i da na daleko brži i efikasniji način nego do sada djelujemo na njihovom ispunjavanju. Tako je planirano da već od iduće godine pokrenemo jednogodišnji magistarski studijski program za religijski turizam. Nastavljamo sa razvijanjem studijskog programa za imame, hatibe i muallime pokrećući magistarski (master) studij koji će našim svršenicima omogućiti stjecanje jačih kompetencija te ne samo kvalitetnije organiziranje vjerskog života i bolje snalaženje u različitim tipovima džemata, nego i uspješnije duhovno i moralno snaženje naših džematlija.  Svjesni utjecaja kojeg kao ljudi vjere (teolozi) imamo u društvu već drugu godinu zajedno s kolegama sa Katoličkog bogoslovnog fakulteta iz Sarajeva i Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta iz Foče i Međunarodnom humanitarnom i razvojnom agencijom Catholic Relief Services (CRS) radimo na organiziranju zajedničkog teološkog magistarskog programa o izgradnji mira iz teološke perspektive te, kao što sam već rekao, s ciljem internacionalizacije bosanskohercegovačke percepcije islama radi se na pokretanju, također, magistarskog programa o savremenom islamskom mišljenju u Evropi. Kroz pokretanje ovog studijskog programa aktivno ćemo raditi na jačanju liderske pozicije koju Fakultet islamskih nauka ima u jedinstvenom akademskom prostoru Evrope kada su u pitanju islamske nauke. Kako bi se poboljšao kvalitet naučno-istraživačkog rada Fakultet islamskih nauka, ako Bog da,  na lokalitetu Halačevića vakufa planira gradnju Centra za Kur’an i sunnet što će osnažiti ne samo ovu vrstu rada na Fakultetu islamskih nauka nego i ojačati koordiniranje aktivnosti sa srodnim naučno-obrazovnim ustanovama Balkana. Posebno nam je važno da u narednom periodu, a za nastavnike islamske vjeronauke već organiziramo redovne edukativne sadržaje dva puta godišnje, sistematičnije razvijamo cjeloživotno učenje za sve naše svršenike: imame, hatibe, muallime, nastavnike vjerskih predmeta u medresama, službenike svih struktura Islamske zajednice čime ćemo konstantno podizati njihove kompetencije, pa samim tim i vještine i kvalitete usluga koje pružaju. Također, želim naglasiti da su već preduzeti prvi koraci ka formiranju baze podataka svih naših alumnista čime želimo uspostavljanje trajne veze s njima i pokretanje različitih projekata koji imaju za cilj naše međusobno jačanje.

Izgradnja studentskog doma

PREPOROD: Jeste li zadovoljni tehničkim uvjetima FIN-a?

HASANOVIĆ: Fakultet svoje redovne aktivnosti odvija u dvije zgrade kapaciteta 1.200 m². Glavna zgrada, iako reprezentativna i obnovljena 1998. godine, ipak zahtijeva stalna ulaganja kako bi bila funkcionalna, a pogotovo se to odnosi na zgradu mekteba koja pripada Gazi Husrev-begovom vakufu, a koju također koristimo. Nažalost, nemamo dovoljan broj kabineta pa su uglavnom po dva nastavnika ili saradnika u jednoj prostoriji, a u nekoliko kabineta i tri osobe. To svakako otežava posvećenost naučno-istraživačkom radu naših kolega. Budući da se već radi na nekoliko novih studijskih programa samim tim će se, ako Bog da, povećavati broj studenata pa su poduzete aktivnosti na proširenju prostornih kapaciteta za održavanje nastave i drugih vannastavnih sadržaja. Ovo nam je posebno važno radi pokretanja studijskog programa na engleskom jeziku. Ono čime se ponosimo jeste da se, s Božijom pomoći, konačno privode kraju radovi na izgradnji studentskog doma. Finansijska sredstva je osigurala Generalna direkcija vakufa Republike Turske na čelu sa dr. Adnanom Ertemom i na tome smo im neizmjerno zahvalni. Nadamo se da će, ako Bog da, biti useljiv već sljedećoj generaciji studenata prve godine, tj. u akademskoj 2018/2019. godini. Prostorni kapaciteti su takvi da omogućavaju smještaj svih redovnih studenata sva tri ciklusa studija. Izgradnjom studentskog doma ne samo da će se poboljšati kvalitet studija, nego se i pružaju bolje pretpostavke za sistematičan rad na odgojnom planu naših studenata. Ovo nam je posebno važno u vremenima kada kod mladih dominiraju osjećaji besperspektivnosti, beznađa, nemotiviranosti i pesimizma.

Na kraju, želim istaći ono što je posebno važno za sve nas, za Fakultet islamskih nauka, Islamsku zajednicu, ali i za sve muslimane Bošnjake bez obzira gdje se trenutno nalazili. To je nesebičnost vjernika, posebno muslimana ovih prostora, koji su od svojih skromnih primanja, nekada vrlo teško stečenih odvajali znatna sredstva za potrebe Islamske zajednice, posebno obrazovnih ustanova. I prije nego je ustanovljen Fakultet islamskih nauka naši dobrotvori su se javljali i uvakufljavali velika sredstava koja su omogućila pokretanje fakulteta. I dan-danas zahvaljujući, prvenstveno sredstvima zekata i sadekatul-fitra, Fakultet može normalno funkcionirati i planirati sve ove aktivnosti u budućnosti. Molim Allaha, dž.š., da svim našim vakifima, donatorima i stipenditorima sredstva koja su uložili u rad Fakulteta islamskih nauka višestruko vrati i nagradi ih na najljepši mogući način!

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu 29. septembra svečano je obilježio 40 godina uspješnog i plodonosnog rada. Preporod u ovom broju donosi širi izvještaj sa svečanosti koje su ovim povodom organizirane i podsjeća na vrijeme i okolnosti osnivanja i početka rada Fakulteta islamskih nauka.

Nemjerljiva i neprocjenljiva je uloga Fakulteta islamskih nauka u stjecanju i širenju znanja o vjeri, afirmaciji islamske misli i islamske tradicije Bošnjaka, u vraćanju optimizma i nade tokom sumornih vremena vegetiranja islamskog obrazovanja i nepostojanja visokoškolskih islamskih obrazovnih ustanova u ovom dijelu Evrope. Nade mnogih muslimana u bivšoj Jugoslaviji da dolaze bolji dani bile su vezane za efekte rada FIN-a i u tome je njegov doprinos, zaista, ogroman. Njegovi diplomanti, poput krvotoka, prožimaju cijelu muslimansku zajednicu; teško je pobrojati gdje ih sve nema i na kakve sve odgovorne dužnosti nisu dospijevali.
Čini mi se da dijelim osjećaje najvećeg dijela muslimana ako kažem da nas je sve istinski obradovao ovaj jubilej, da nas, kao muslimane, čini ponosnim, da ga osjećamo svojim i bliskim. Naravno, sve generacije profesora, od utemeljivača do današnjih, zaslužuju istinske čestitke, kao i svi oni koji su na bilo koji način doprinijeli radu Fakulteta. Bilo je tu mnogo velikih vizionara i izuzetnih pregalaca, čiji iskreni trud će Allah vidjeti, a i Poslanik Njegov i vjernici. (Et-Tevba, 105).
Uz odavanje zahvalnosti i počasti zaslužnim ljudima, ovaj slavljenički i svečarski ambijent pogodan je trenutak da se istodobno oda priznanje nauci i učenosti, da se veliča i slavi posvećenost učenju i znanju. Obilježavajući 40 godina rada, ustvari, slavi se učenost i znanje. Muslimani općenito, a u Evropi posebno, mogu sačuvati svoj identitet, ljudsko i vjersko dostojanstvo, biti faktor progresa čovječanstva i kohezije među ljudima isključivo vrhunskim općim i specijalističkim obrazovanjem i posjedovanjem znanja koje će moći proizvoditi nove društvene i tehnološke vrijednosti. Konačno muslimani moraju postati važni proizvođači i ponuđači znanja, a ne samo puki konzumenti tuđih ideja, metoda i tehnologija. Nadograđivati svestranim obrazovanjem i znanjem vrijednosti islamskog identiteta, te sposobnošću pravilnog razumijevanja konteksta predstavlja sigurnu trasu spasa kojom se treba, bez izuzetka, sa strašću i entuzijazmom kretati muslimanska mladost i uzvišeni cilj kojem mora težiti. Taj put muslimanskoj mladosti neko stalno mora držati prohodnim, podsticajnim i atraktivnim. Svaka investicija u ovu trasu je višestruko korisna, opravdana i siguran dobitak.
S druge strane, muslimanske obrazovne institucije na ovim prostorima, posebno one koje nose islamsku oznaku, moraju ponuditi ne bilo kakvo znanje, nego znanje o vjeri koje će omogućiti preispitivanje i preslagivanje dosadašnjih evropskih (zapadnih) predodžbi o islamu i raznolikih muslimanskih interpretativnih tradicija, koje će nuditi novi koncept znanja ukorijenjen u izvorima vjere, a koji je istodobno potrebna okrjepa ljudskim dušama, radost i milost čovječanstvu, kao što to jeste naš poslanik Muhammed, a.s. Nažalost, naročito posljednjih godina, sve je manje svježe i okrjepljujuće hrane za muslimanski duh, a hrana koja mu se nudi je dosta jednolična, nekada ideološki prezačinjena, u nekim slučajevima preovlađujuće natopljena lokalnim i nacionalnim aromama, nerijetko ustajala ili joj je već odavno istekao rok trajanja; a da ne govorimo kako je tek siromašna mnogim potrebnim sastojcima koji omogućavaju prirodan i svestran razvoj, te prevenciju duhovnih deformiteta. Da bi duhovni “želudac” muslimana Bošnjaka mogao provariti ovakvu hranu i iz nje izdvojiti, a da se ne zatruje, korisne sokove i hranljive sastojke, nužno je da se hrana, koja se nudi muslimanskom duhu, ponovo prokuha u bošnjačkom muslimanskom “želucu” i putem duhovnog vrijenja u njoj se ubiju bacili nastali od ustajalosti, ideološke, lokalne i nacionalne zatrovanosti.
Zato je od presudne važnosti u ovom svečarskom ambijentu početi s dalekosežnim i sistematskim propitivanjem kako obrazovne ustanove Islamske zajednice mogu držati otvorenim puteve stjecanja nekontaminiranog znanja o vjeri koje će svim ljudima, a ne samo muslimanima, zdravo i obilno hraniti i milovati dušu i um, znanja na kojem će izrastati ljudska plemenitost, dobrota, moral i poštenje? Kako vršiti detoksikaciju zaraženih plodova i istodobno kultivirati nove plodove znanja o vjeri i pobožnosti koji nasušno trebaju i prijaju duši i umu svakog čovjeka?
Ozbiljno se ima uzeti u obzir konstatciju dekana FIN dr. Zuhdije Hasanovića u razgovoru za Preporod: „Ovo je prilika da se učini ozbiljna analiza rada Fakulteta islamskih nauka, kao i drugih obrazovnih ustanova Islamske zajednice i da se precizno utvrdi koje su to pozitivne aktivnosti s kojima treba nastaviti, a gdje su slabosti, posrnuća i mogućnosti poboljšanja koja treba izvršiti radi prosperiteta svih nas.“
Dekan Hasanović je naglasio da su četrdesete godine u pojedinačnim životima vrijeme duhovne i intelektualne zrelosti, a u radu institucija sasvim dovoljan period za odgovorno sagledavanje prijeđenog puta. Dakako, od doba zrelosti očekuju se još zreliji i plodonosniji rezultati.
U životu nekih ljudi nerijetko nakon doba zrelosti nastupi period senilnosti, drastičnog slabljenja i gubitka mnogih fizičkih i mentalnih funkcija, vraćanje u prošlost i ponovno življenje života i događaja koji su već jednom proživljeni, a koje je neumitni tok sudbine već odavno smjestio u historijske tokove i tradiciju. Sa obrazovnim ustanovama nije tako, što su starije to bi trebale biti kvalitetnije. Vjerujem da jesu i da će obrazovne ustanove Islamske zajednice i u budućnosti to stalno potvrđivati. Međutim, kada se već govori o zrelosti, ima smisla upozoravati na oprez kako doba naše obrazovne i intelektualne zrelosti ne bi u nekoj fazi skliznulo u doba obrazovne i intelektualne senilnosti ili besplodne imitacije prošlosti.