Redakcija

Redakcija

Delegacija Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini posjetila je 14. novembra 2017. godine Mešihat Islamske zajednice u Hrvatskoj. Delegaciju koju je predvodio zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić i u čijem sastavu su bili Ismail ef. Smajlović, direktor Uprave za pravne i administrativne poslove Rijaseta, Nusret ef. Abdibegović, direktor Uprave za vjerske poslove, Ibrahim ef. Begović, direktor Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta, Zejnil ef. Rebihić, direktor Uprave za ekonomske i finansijske poslove, Mensur Karadža, sekretar Rijaseta i Nihad Halilović, šef protokola, dočekao je muftija dr. Aziz ef. Hasanović sa saradnicima. Nakon održanog radnog sastanka, delegacija je posjetila Islamski centar Zagreb gdje je obišla Islamsku gimnaziju dr. Ahmeda Smajlovića. Ravnatelj Islamske gimnazije dr. Ahmeda Smajlovića i zamjenik muftije Mevludi ef. Arslani predstavio je rad škole i aktivnosti. Ovom prilikom, učenicama i učenicima trećeg razreda, obratio se zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić naglasivši značaj obrazovanja. Ručku u restoranu Islamske gimnazije prisustvovali su i muftija Ševko ef. Omerbašić, h. Ahmed Ikanović i članovi Mešihata iz Zagreba. Nakon Zagreba delegacija Rijaseta IZ boravila je 15. novembra 2017. godine u radnoj posjeti Mešihatu IZ-e u Sloveniji. Domaćin delegaciji Rijaseta IZ-e bio je predsjednik Mešihata muftija Nedžad Grabus. Razgovaralo se o različitim aspektima saradnje i uređenju normativnih akata za efikasnije djelovanje IZ, a delegacija je posjetila i gradilište Islamskog kulturnog centra u Ljubljani.

Sličica Želim Print

U novom printanom izdanju Preporoda od 1. decembra 2017. čitajte:

Državnost Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice buduće Jugoslavije potvrđen je, prije 74 godine, 25. novembra 1943. godine na osnivačkom zasjedanju ZAVNOBIH-a u kafani porodice Gašić u Mrkonjić Gradu. Zasjedanje je počelo u 19 sati, a završeno je slijedećeg dana 26. novembra u 4 sata ujutro. Na zasjedanju je učestvovalo 247 delegata iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, a njih 173 je imalo pravo glasa. Od 173 delegata koji su imali pravo odlučivanja njih 46 su bili Bošnjaci različite socijalno-ekonomske strukture od liječnika, veterinara, teologa, vjeroučitelja do pravnika, profesora, težaka i zemljoradnika.
Na zasjedanju je donesena Rezolucija u čijoj se petoj tački kaže: „Danas narodi Bosne i Hercegovine kroz svoje jedino političko predstavničko tijelo ZAVNOBIH hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina, u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba, Muslimana i Hrvata. Narodi Bosne i Hercegovine učestvovat će ravnopravno s ostalim našim narodima u izgradnji Jugoslavije.“
Istaknti bošnjački pjesnik Skender Kulenović je prisustvovao Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a i tom događaju posvetio je novinsku reportažu objavljenu u „Oslobođenju“ decembra 1943. godine u kojoj između ostalog kaže: „Večeras, 25. na 26. novembra, u jeku krvavih bitaka od Soče do Đevđelije, Bosna i Hercegovina, u Mrkonjiću, nekoliko desetina kilometara od švapskog garnizona u Banjoj Luci, ostvaruje san svojih najboljih sinova: ona izabire svoje zemaljsko vijeće. Herceg Bosna progovorila je iz svoje mučne i tegobne prošlosti, iz svoje krvave jučerašnjice i današnjice, progovorila je o svojoj budućnosti iskreno, jasno i odlučno, kako se nikad dosada nije moglo ni zamisliti... Mi smo klicali i izlazili u novembarsku noć. Mrak i magla ležali su na zemlji. Bilo je pred svitanje. Zaista, okrvavljena i izmučena Herceg-Bosno, to je bilo pred tvoje svitanje.“

Sličica Želim Print

-kaže ombdusmenka Džumhur ukazujući da to stvara frustracije i šalje poruku da država ne tretira svoje građane na jednak način

PREPOROD: Najnoviji nacrt Kodeksa etičkog ponašanja u obrazovanju kojeg je predložio Pedagoški zavod RS-a unio je nemir i zabrinutost ?
-Mi smo se oko toga izjasnili vezano za nošenje mahrama u sudu. Moramo praviti razliku između obilježja koja se postavljaju u ustanovi. Ustanove kao takve moraju biti neutralne. Znači može biti grb države, može biti zastava i zna se sva ostala obilježja. Za mene je nepojmljivo da u jednom kantonu vi imate od portirnice do svih službenih prostorija istaknuta religijska obilježja jednog naroda. Znači, vi time negirate druga dva, bez obzira na sve. Ali ako govorimo o pitanju identiteta osobe, njegovog subjektiviteta, islam je propisao da je identitet ženske osobe mahrama i da je ona kao sastavni dio tog identiteta obavezna. Znači nema drugog načina da ona iskaže svoj identitet i nema druge blaže mjere koja se može tražiti. Zato je logično ako govorimo o tom identitetu i kada se radi o prosvjetnim radnicima, ne prvenstveno onim koji obnašaju tu funkciju. Znači ako ne možemo drugom mjerom , ne trebamo uskratiti slobodu izražavanja. Za razliku od toga, kada je bilo pitanje brade, mi ombudsmeni smo zauzeli drugačija stajališta. Brada nije obavezan dio identiteta bilo koje religije da bi se smatralo da je to diskriminatorni elemenat itd. Stoga ako govorimo o onima koji pohađaju nastavu, tu država nema toliko opravdanje, mora reći šta je cilj, kakva je praksa evropskog suda i šta kaže evropska konvencija. Da bi se država miješala u pravo građana, a pravo građanina je da izražava svoj identitet, da li religijski, spolni ili bilo koji drugi, država mora znati šta je neophodno za demokratsko društvo i u konkretnom slučaju, da li je neophodno za društvo da država propisuje kako će se odijevati, pokrivati i nositi učenici. Dobro je da neko želi da se učenici uniformišu, da se ne stvara mogućnost da neko nosi ekstravagantne šešire itd. Drugo šta je cilj koji se želi postići. Evo cilj je da djeca budu uniformirana, da se ne ističu različitosti, ali onda može da propiše uniformu, ali ne da zabranjuje. I na kraju, da li je ta mjera proporcionalna cilju koji se želi postići. U konkretnom slučaju, izostao je element proporcionalnosti, jer je faktički na ovaj način, bez obzira na cilj koji se želi i pitanje neophodnosti demokratskog društva, ako je to uniformiranost i približavanje građana time da se uskraćuje pravo na slobodu izražavanja, posebno sa aspekta religije veoma je opasan presedan i predstavlja kršenje ljudskih prava.
PREPOROD: Ako se desi to da se provede taj Kodeks, koji su mehanizmi zaštite?
-S obzirom na dosadašnju praksu da redovni sudovi nisu bili spremni da reagiraju, onda se postavlja pitanje direktnog obraćanja evropskim sudovima, pod uslovom da su iscrpljena sva domaća pravna sredstva. Traži se specijalni istražitelj UN-a za slobodu izražavanja da dođe u misiju, pogotovo s obzirom da ovo posebno afektira osobe ženskog spola kao oblik diskriminacije žena.
PREPOROD: Stepen demokratičnosti se ogleda i u stepenu izražavanja medija. Koliko su naši mediji demokratični?
-Mi smo radili specijalni izvještaj o položajima novinara i o napadu na novinare. Taj izvještaj zaista sveobuhvatno prezentira situaciju vezanu za stajalište političkih partija, civilnog društva, novinara, profesionalnih asocijacija. A kada govorimo o samim medijskim kućama, to pitanje nije dovoljno uređeno iz razloga što medijske kuće imaju veliku slobodu sa aspekta gdje samog novinara drže kroz slabo plaćanje i na taj način drže u neizvjesnosti i visokom stepenu ovisnosti. Pitanje reguliranja unutar medija nema adekvatnu mogućnost potrebe sankcioniranja. Pokazala se potreba da se u toj oblasti vrši redizajniranje. S druge strane, mislim da se medijski kodeksi ne poštuju dovoljno. Nekada sam imala šansu da radim kao volonterka-novinarka i naučena lekcija glasi- nikada se ne objavljuje informacija ako nemate stajalište sa obje strane. Naravno, pod uslovom kada druga strana odbije informaciju, to vam onda daje drugu slobodu da objavite.

Cijeli tekst

Treći dio teksta Radikalizacija Hrvata u BiH, objavljenog u printanom izdanju Preporoda

Prije petnaestak godina mr. Lamija Vatreš – Mehmedić, profesorica islamske vjeronauke, sa suprugom Adi ef. Mehmedićem došla je u povratnički džemat Kotorsko ponad Doboja i započela svoju edukacijsku misiju. Sa mr. Bajrom ef. Džafićem pokrenula je islamsku vjeronauku u nekoliko dobojskih škola i djevojčice i žene iz džemata uvodila u učenje Kur’ana Časnog. Uporedo je magistrirala, a trenutno je doktorand na Islamskom pedagoškom fakultetu u Zenici. Na nedavnoj manifestaciji u povodu 40 godina Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu profesorici Lamiji dodijeljeno je priznanje Istaknuti alumnist. Koordinator je za islamsku vjeronauku, uključena je i u ženski aktivizam pri MIZ Doboj i džematu. U skladnom braku sa efendijom Adijem dobila je sina Muhammeda i kćerku Tesnim. Muhammed je osnovnu školu završio kao najbolji učenik u RS.
Profesorice Lamija, rođeni ste u Sarajevu, a nakon završetka FIN-a udali ste se u Zenicu, prvo zaposlenje zasnovali ste u Doboju. Kakvi su bili Vaši počeci u radu sa djecom?
Na područje Doboja suprug i ja smo došli, jer nam je Bajro ef. Džafić ponudio radna mjesta. Već prvi dan smo Bajro ef. i ja otišli u školu. On se vratio, a ja sam ostala. Nailazila sam na brojne poteškoće, ali sam sebi zadala cilj da islamska vjeronauka mora dobiti mjesto koje joj pripada. I da sve drugo što ima prefiks islamsko treba da ima svoj nivo i status. I da ne može ostati onakvo kakvo sam zatekla. Tada smo u razredu imali i po 50 - 60 učenika. Prvi naš zadatak bio je da djeca rade paralelno sa svojim drugarima pravoslavne vjeronauke, u redovnom rasporedu časova. Bio je to dugotrajan proces. Uspjeli smo. Čovjek mora biti uporan i hrabar. Inače, radim u OŠ Dositej Obradović (gradska osnovna škola), u OŠ Milan Rakić u Rudanki i područnom odjeljenju u Kotorskom. U Rudanki imam samo jednog učenika. Ne mogu dozvoliti da on nema vjeronauku. Tamo imam problema kad je u pitanju moja pojava. Meni to ne smeta. Taj moj učenik ne zna ni kojoj vjeri pripada. On je iz specifične porodice. Živi sa bolesnim ocem, majka ga ostavila. Meni je veći prioritet otići i njemu održati nastavu nego bilo gdje drugo. Kada počnemo učiti euzu i bismillu on je očaran. Ponekad povedem moju djevojčicu da vidi da ima još djece koja pohađaju islamsku vjeronauku.
U mnogim školama učenici predmet vjeronauku stavljaju u sami vrh zainteresiranosti. Kakav je slučaj u Doboju?
Tako je i ovdje. U Doboju djeca najviše vole vjeronauku zato što su tu svoji na svom. Jer, na času vjeronauke mi možemo da razmijenimo i neke brige, nedoumice, neke nepravde koje im se dešavaju. Jedni drugima pružamo utjehu.
Kako su vas prihvatili kolege nastavnici?
Odlično. Istina, na početku je bilo mnogo predsrasuda tipa da ste, ako nosite mahramu na glavi - glupa žena, neobrazovana žena, žena sa sela, žena sa planine. Nikako nije moglo značiti da možete biti obrazovana osoba. Lično sam doživjela da mi je osoba koja uopće nije znala šta ja radim rekla da nije mogla vjerovati da se takva žena može obrazovati. Međutim, razbile su se takve predrasude. Od strane mojih kolega u školi ne osjetim nikakvu razliku u njihovom odnosu prema meni i drugim nastavnicima.
Jeste li vi jedina profesorica islamske vjeronauke u Doboju?
Važno je napomenuti da sam dobila dvije profesorice vjeronauke koje su profesionalno zaposlene u školi. To su Sena Hekić i Adela Ridžić. Jedva sam čekala da se kadrovski ojačamo. Nastavnici vjeronauke trebaju biti profesionalci
Ima li Bošnjaka koji predaju neke druge predmete ili razrednu nastavu?
U centralnim školama nema. Ako nađete Bošnjaka da radi onda je on uglavnom smješten u neko od područnih odjeljenja kao što je Miljkovac, Makljenovac...
Imate li evidenciju koliko djece u školama u kojima vi radite pohađa vjeronauku?
U školama u kojima ja radim ima oko 340 učenika. U centralnoj osnovnoj školi Sveti Sava imamo 24 učenika, ali smo i tu Bajro ef. Džafić i ja uspjeli organizirati vjeronauku.

Cijeli tekst

Projekti Muftijstva goraždanskog realiziranih u proteklom periodu primjer su na koji način pronalaziti realna rješenja za izazove u nezavidnim uslovima, kakvi su, primjera radi, u povratničkim mjestima

adanjem našeg naroda, ali i maćehinskim odnosnom vlasti prema ovoj regiji nakon agresije, Muftijstvo goraždansko se često susreće s izazovima koji su van primarnoga djelovanja Islamske zajednice. U nedostatku adekvatnog odgovora s drugih strana, Muftijstvo je često u prilici da se angažira i u domenu humanitarnog, razvojnog pa i nekih drugih segmenata našega društva. To naravno nije moguće raditi bez pomoći dobrih ljudi i podrške domaćih institucija, koji prate Muftijstvo i medžlise na tome putu.

Plastenici i kultiviranje vakufske imovine

Kultiviranje vakufske imovine postavlja se kao realna podrška samoodrživosti medžlisa u budućnosti. Evidentno je da sve veći broj firmi, koje plasiraju proizvode na svjetsko tržište, traže načine da osiguraju dovoljan broj gotovih proizvoda ili sirovina s bosanskohercegovačkih plantaža i farmi. Muftijstvo je prije dvije godine u svim medžlisima pokrenulo, kao pilot-projekte, aktivnosti čišćenja i kultiviranja vakufskih parcela i površina. “Do sada smo uspjeli završiti plantažu malina u selu Jabuka, Medžlis Ustikolina, na površini od tri dunuma, a ovih dana završavamo sadnju plantaže voća u Medžlisu Rudo. Učinit ćemo sve da pokrenemo što veći broj ovakvih projekata i razvijamo ih na području našeg muftijstva, svjesni naše obaveze prema vakifima, ali i odgovornosti za nesmetano održavanje objekata Islamske zajednice i funkcioniranje medžlisa“, pojasnio je muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić.
Ove godine Muftijstvo je bilo angažirano u nabavci plastenika za imame u manjem entitetu, pri čemu je podršku dala Općina Novi Grad Sarajevo i potpredsjednik RS Ramiz Salkić. “To su uglavnom manji plastenici za potrebe porodica naših imama. Osim toga, obezbijedili smo i sedam plastenika za naše povratnike u našim medžlisima. Svih 15 plastenika ukupne površine 750 kvadrata su instalirani, zasijani i služe svojoj svrsi“, kazao je muftija Pitić. Ovo je posebno važno za imame koji, za razliku od svojih kolega u Federaciji, žive u specifičnim uslovima u povratničkim mjestima. “S obzirom na manji broj ljudi na ovim prostorima, kultiviranje vakufske imovine je veliki izazov. Nakon završetka obnove infrastrukture i formiranja džemata s ono ljudi što imamo i na jedini mogući način došlo je vrijeme da se kultivira vakufska imovina. Pred nama su različite mogućnosti, a iskreno se nadam da ćemo izabrati najbolje rješenje. Pored toga, vakufska imovina je veliki emanet na našim plećima“, kazao je o projektu postavljanja plastenika i kultiviranju vakufske imovine glavni imam Rogatice Amel-ef. Kozlić.
Ove godine Muftijstvo je pomoglo u dogradnji i proširenju dvije štale u kojima džematlije drže stoku, a od kojih se otkupljuju kurbani u vrijeme Bajrama. Također, važan projekat, za koji Muftijstvo traži podršku, jeste izgradnja veće farme u Rogatici radi uzgoja kurbana.

Rekonstrukcija pet kuća

Muftijstvo goraždansko sa svojim medžlisima je institucija Islamske zajednice na koju mnogo računaju i brojni građani koji žive u teškim uvjetima. Potrebe ovih građana premašuju mogućnosti Muftijstva i medžlisa, ali se nastoje u okviru društvenog aktivizma riješiti slučajevi koji nemaju svijetlu budućnost ako bi čekali pomoć državnih institucija. Tako se Muftijstvo uključilo u rekonstrukciju pet stambenih objekata u tri medžlisa, gdje su ljudi živjeli u potpuno nehumanim uvjetima. U nekim slučajevima ljudi su živjeli pod najlonima tokom cijele godine. “Naročito nam je bilo važno da riješimo problem stopostotnog invalida, amputirca kojeg je supruga morala nositi na svojim leđima uz stepenice. Hvala Gospodaru Plemenitom, on je sada u uslovima koji su optimalni za njegovo zdravstveno stanje“, istakao je muftija Pitić.
“To su porodice s minimalnim primanjima, kao u slučaju porodice koja ima 149,50 maraka mjesečno. U većini slučajeva tu su i nepovoljne zdravstvene prilike. Nastojimo u okvirima svojih mogućnosti pomoći ovim porodicama. Prvenstveno nam je bilo važno da žive u humanim uvjetima, da imaju barem pristojan krov nad glavom“, kazao je efendija Ahmedin-ef. Bećirspahić, koordinator Muftijstva za društveni aktivizam.

U novom printanom izdanju Preporoda od 15. novembra 2017. čitajte:   

Nedavno je estonski fotograf Kaupo Kikka pregledajući snimke Zemlje na poznatoj aplikaciji Google Earth našao čudne oblike u nenaseljenom dijelu putinje na Sinaju. Zaputio se na to mjesto nadajući se da će naći neke čudesne i mistične motive za fotografiranje. Međutim, došavši u egipatsku pustinju zatekao je ostatke ogromnog kina pod vedrim nebom, a „čudni“ oblici sa Google Eartha bili su u stvari redovi klupa otvorenog kina. Vrlo brzo je otkrio čitavu „misteriju“. Naime, 2000. godine jedan ekscentrični francuski umjetnik je odlučio da u putinji napravi najveće kino pod vedrim nebom koje je nazvao „Kino na kraju svijeta“. Iz nekih napuštenih kina u Kairu je dovukao opremu, sagradio odaje za projektore. Dovukao je veliki agregat koji će napajati strujom kino u nenaseljenoj pustinji. Sve je bilo spremno za premijeru, ali lokalno stanovništvo nije bilo baš oduševljeno projektima nekog ludog Francuza. Na samu noć premijere neko je izvršio sabotažu na agregatu i prva i jedina predstava u „Kinu na kraju svijeta“ je otkazana. Uvidjevši da lokalne vlasti nebalgonaklono gledaju na njegov projekat Francuz je napustio Egipat i iza sebe ostavio redove stotina drvenih kino-klupa koje je moguće vidjeti i iz svemira.

Sličica Želim Print

Bubuljice i čokolada

Novembar 08, 2017

Uvriježeno je mišljenje da bubuljice po licu i leđima nastaju zbog konzumiranja čokolade. Dermatolozi sa Univerziteta u Pensilvaniji, švedski i njemački naučnici su se pozabaviti ovim pitanjem. Ljubitelji čokolade bit ćete zadovoljni zaključcima!

Ne postoji dokazana veza između konzumacije čokolade i pojave akni ili bubuljica. Naučnici su dokazali da je za pojavu bubuljica, zapravo, najzaslužniji prekomjeran unos joda preko jodirane soli i takozvane brze hrane. Za pojavu bubuljica veže se i nedostatak cinka, kojeg nalazimo u integralnoj riži i mahunarkama, a jedan od uzroka može biti prekomjeran unos peciva pripremljenih sa kvascem bogatim vitaminom B12 koji podstiče rad lojnih žlijezda.

Pojavi akni i bubuljica može doprinijeti nedovoljno ili nepravilno održavanje higijene kože lica. Lice je potrebno svakodnevno prati sapunom koji odgovara tipu kože, njegovati hidratantnom kremom i povremeno njegovati maskom bogatom vitaminima koju možete pripremiti od sastojaka iz svoga doma-rendana jabuka ili mrkva, krastavac i med su dokazano djelotvorni kao mehlemi za kožu.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija