Redakcija

Redakcija

Naš list donosi reportažu iz najvećeg izbjegličkog kampa u blizini bangladeškog grada Cox Bazara gdje boravi skoro 700.000 izbjeglica muslimana Rohinja. Naš saradnik, novinar i kamerman Semir Sejfović boravio je krajem decembra u kampu Bulukhali kao kamerman TRT Worlda i pratio posjetu turskog premijera Binalija Yıldırıma, te za Preporod napravio ekskluzivnu priču i fotografije. Ova reportaža je svojevrstna potvrda izvanredne angažiranosti turskih humanitarnih organizacija u pomoći Rohinjama, a posebno turske agencije TIKA preko koje je Islamska zajednica u BiH uputila 500.000 KM pomoći koju su proteklih mjeseci skupili muslimani širom naših džemata.

Cijeli tekst

U novom printanom izdanju Preporoda od 1. januara 2018. čitajte: 

Baku, 21. decembar 2017. (MINA) - Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović boravi u dvodnevnoj posjeti Azerbejdžanu na poziv šejhu-l-islama Hadži Allahshükür Hummat Pasha-zade, poglavara Muslimanskog kavkaskog odbora. U pratnji Reisu-l-uleme je i Razim Čolić, direktor Uprave za vanjske poslove i dijasporu Rijaseta IZ u BiH.

 

Danas je Reisu-l-ulema učestvovao u radu međunarodne konferencije u  azerbejdžanskom glavnom gradu Bakuu. Konferencija je organizovana pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Azerbejdžan Ilhama Alijeva i on je prisustvovao njenom otvaranju. Ovo je ujedno i završna manifestacija „Godine islamske solidarnosti“ u sklopu koje je organizovano više međunarodnih konferencija i drugih aktivnosti brojnih vladinih i nevladinih organizacija širom svijeta.

Jučer je Reisu-l-ulema zajedno sa šejhu-l-islamom Allahshükür Pasha-zadehom i drugim učesnicima konferencije obišao spomen-mezarje žrtvama sukoba devedesetih godina poznatim i kao Crni januar.

Na današnjoj konferenciji Reisu-l-ulema je bio uvodničar, a MINA njegov govor prenosi u cijelosti:

Govor Reisu-l-uleme na konferenciji o Muslimanskoj solidarnosti u Bakuu-Azerbejdžan

21. decembra 2017.

بسم الله الرحمن الرحيم

، الحمد لله رب العالمين، وصلى الله وسلم وبارك على عبده ورسوله نبينا محمد وعلى آله وصحبه أجمعين.

Poštovani predsjedniče Republike Azerbejdžan Ilhane Alijev,

Poštovani šejhu-l-islame Allahshukur Paša-Zadeh

Draga braćo i sestre, dragi gosti,

Esselamu alejkum

Čast mi je i zadovoljstvo stajati danas ovdje pred vama, pred ovako značajnim skupom i u velikodušnom gostoprimstvu naših domaćina. Zahvaljujem se mom bratu šejhu-l-islamu Allahshukur Paša-Zadeh na njegovom pozivu i nadam se da ćemo ga imati priliku ugostiti u Bosni i Hercegovini.

Dragi prijatelji,

Dolazim vam iz zemlje i naroda koji su devedesetih godina prošlog stoljeća osjetili šta znači odsustvo ljudske solidarnosti nekih koji su mogli spriječiti zlo, ali to nisu željeli. U tim teškim vremenima mi smo se također osvjedočili da je savjest našeg svijeta, njegovog Istoka kao i Zapada, itekako živa među brojnim dobrim ljudima, ali da ona jako teško dolazi do izražaja u centrima moći i odlučivanja. Milioni „običnih“ ljudi bez obzira na vjeru i naciju solidarisali su se sa bosanskim narodom, slali su svoju pomoć i dizali svoj glas.

Ovo iskustvo i ova spoznaja nas ustvari dovodi do najveće dilema za sve nas, do pitanja kako osigurati da se dobro koje je tu među nama, i koje nekada i ne primjećujemo, materijalizira kroz institucionalne odluke i politike. Zato ja čestitam predsjedniku Alijevu, narodu i ulemi Azerbejdžana koji su pitanje muslimanske solidarnosti podigli na najviši nivo državničkog odlučivanja, čineći upravo to.

Rat u Bosni je pokazao da je ummet živ i mi smo osjetili tu muslimansku solidarnost koja je prelazila sve granice etničkih i mezhebskih razlika koje danas opterećuju muslimane. Taj duh je živ i danas. Jedino što nedostaje jeste da elite čuju svoj narod, tu tihu većinu muslimana, da čuju i poruke plemenitog Poslanika, a.s. koji nas je podučavao da smo mi kao jedno tijelo i da nas treba da boli svaka patnja našeg brata kao što nas boli svaki dio našeg tijela.

Poštovana ulemo,          

Solidarnost se ne može postići bez empatije i samilosti. A milosti nema mjesta ako se u naša srca uvuče mržnja. Zato je prvi korak za sve ljude, a za Mustafin ummet posebno, da stanu na put ideologijama koje raspiruju mržnju. Dehumanizacija je prvi korak ka nasilju. Samo onda kada nismo sposobni da se suosjećamo, da druge doživimo kao svoju braću, kao ljude, mi možemo počiniti zlo prema njima. Ako drugima želimo ono što želimo sebi nema prostora za ratove i sukobe.

Zato mi u Bosni ljubomorno čuvamo naše islamsko iskustvo tolerantnog i otvorenog islama sraslog sa evropskim podnebljem i njegovom kulturom. To bi bila i moja poruka sa ovog skupa. Probudimo dobro u nama, stanimo na put mržnji koja nas razdire i koja nas udaljava od naše ljudskosti čineći nas nesposobnim za suosjećanje i solidarnost sa drugima. Pretočimo te vrijednosti naše vjere u projekte i politike koje će otvoriti vrata dijalogu, razumijevanju i toleranciji. Na ulemi ummeta je da ne odustaje od tih vrijednosti i da ih revnosno zagovara.

Uzvišeni Allah je poslao Muhameda, a.s., sa uputom i objavio mu je Furkan (ono što razdvaja istinu od laži), i njime je ljudima dao dokaz svoga postojanja dajući ljudima jasnu uputu kojom je uputio zalutale i ujedinio one koji su bili razjedinjeni. Njegova misija je ljudima bila onakva kako ju je opisao Uzvišeni kada je za Pejgambera rekao „Mi smo te kao milost svjetovima poslali“. On je poslan narodu koji je bio posvađan, kojeg su razarali sukobi i ratovi, jedni su drugima vjeru omalovažavali i jedni su druge proklinjali, pljačkali, porobljavali i pod bojkotom držali.

A onda ih je poruka islama ujedinila, umjesto plemenske osvete u njihova srca je unijela duh blagosti hilma i oni su Božijom milošću postali braća. Taj duh treba oživjeti ponovo. On je ukorijenjen u našoj tradiciji, on živi u našem narodu, provejava našom civilizacijom. Samo što se sad nad njim nadvio crni oblak džahilijeta (neznanja), istog onog neznanja protiv kojeg se plemeniti Poslanik bori. Tom novom džahilijetu treba stati na put i to dosljednim zagovaranjem islamske blagosti- hilma. To će postaviti temelj za zdravu islamsku solidarnost.

Ali solidarnosti nema bez odricanja, bez oprosta i spremnosti da se prvi učini dobro.

Zato bih, na kraju da zamolim Uzvišenog da nama okupljenim na ovome mjestu da snage da budemo prvi koji će pružiti ruku oprosta i pomoći drugima, da zbliži naša srca i da još jednom nagradi naše domaćine koji su nas na ovom hajru okupili.

Vesselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu.

Prema izjavama lokalnih zvaničnika, nedavno skeniranje zemlje ispod crkve sv. Nikole u turskoj pokrajini Antalija otkrilo je prazan prostor ispod zemlje što bi mogla biti tajna grobnica. Oni smatraju da grobnica vjerovatno pripada popularnom kršćanskom svecu koji je inspirirao nastanak legendarnog lika Djeda Mraza, prenosi Hurriyet Daily. Do otkrića se došlo pomoću posebnog radara koji prodire ispod zemlje, a potaknuto je lokalnim legendama da je tu sahranjen sveti Nikola za koga se zna da je rođen u obližnjem gradu Demre, ranije poznat tom kao Myra. Cemil Karabayram, načelnik Uprave za spomenike Antalije, izrazio je velike nade za ono što može biti tamo. „Vjerujemo da je grobnica neoštečena, ali vrlo je teško doći do nje jer je prekrivena kamenim podom na kojem je izrađen jako vrijedan mozaik“, izjavio je Karabayram turskim novinama. Očekuje se da će iskopavanje grobnice potrajati jer arheolozi trebaju oprezno oslobađati i ukloniti jednu po jednu pločicu mozaika.

00 Sličica Želim Print

Islamski svijet lije suze zbog Trumpove odluke da prizna Jerusalem kao glavni grad Izraela. Međutim, šta se tom odlukom promijenilo – ništa. Prije ravno 100 godina, 9. decembra 1917. godine, Britanci su zauzeli Jerusalem. Pedeset godina kasnije, 7. juna 1967. godine, grad je okupirao Izrael. Tada je u gradu Izrael uspostavio sjedišta glavnih državnih institucija kao što su predsjednička palača, premijerski ured, visoki sud i zgradu vlade. Ne poštujući odluke međunarodnog prava Izrael već 50 godina de facto koristi Jerusalem kao glavni grad. Odlukom iz 1980. godine Jerusalem je proglašen „vječnim glavnim gradom Izraela“. Međutim, nijedna zemlja nije priznala ove nezakonite odluke Izraela, međunarodna zajednica je sve poteze Izraela smatrala potpuno nelegitimnim. Ali, Izrael je, ne obazirući se na međunarodnu zajednicu, nastavio svoju politiku tako što je namjerno i na silu gradeći nova jevrejska naselja uništavao nacionalnu strukturu grada. Mnogi sad govore da je Trumpova odluka legalizacija nezakonite politike Izraela. Međutim, u stvari, otvara se prostor za pitanje da li će Trumpovim priznanjem Jerusalema kao glavnog grada Amerika ozakoniti izraelsku politiku ili će Izrael sada potpuno otvoreno pokazati da je Amerika temelj te nezakonite politike.

(Dio analize istanbulskog profesora dr. Bore Bayraktara objavljene na portalu Anadolu Ajans)

00 Sličica Želim Print

Prirodni antibiotici se uzimaju preventivno. Čine naš organizam otpornijim i pomažu da, kada ipak dođe do razbolijevanja, lakše prebolujemo, a simptomi bolesti budu slabije izraženi. Nekoliko antibiotika ima skoro svaki dom, nadohvat su nam ruke, jedino je potrebno da ih uvrstimo u svoju svakodnevicu. Neki od njih su: đumbir, med, crveni i bijeli luk, svježi listovi mente, sirće, cimet i karanfilčić. Nabrojane namirnice su antibiotici, antivirotici, a postižu i čitav niz drugih blagotvornih učinaka za organizam. Budite kreativni i napravite svoj imuno miks sa nekim od pomenutih sastojaka.

Lovorov list se najčešće koristi kao začin u slanim jelima. Kao dodatak jelu, podstiče lučenje želučanih sokova i poboljšava probavu, daje prijatan miris i ukus. Pored svog značaja u kulinarstvu lovor je veoma cijenjen kao kozmetički dodatak. Ulazi u sastav krema za njegu kože lica i ruku, kao sastojak šampona protiv pojave perhuti, opadanja kose kao i za pospješivanje njenog rasta, ali i kao sastojak gelova za zaštitu odjeće od moljaca.

Ljekovita svojstva lovora su, također, vrijedna pomena pa ćemo navesti da je čaj od lovorovog lista veoma efikasan u preveniranju prehlade i gripe, olakšava kašalj, ublažava glavobolju i migrenu, opušta zgrčene mišiće, smiruje bolne vene i utječe na popravljanje raspoloženja.

Svakodnevica, rutina, poslovne obaveze, jednostavno nestrpljivost najčešći su uzročnici dugotrajnog bolovanja gripe. Gripa ili influenca je virusna bolest koja izaziva osjećaj potpune klonulosti, a karakterišu je  bolovi u mišićima, otežano disanje, kašalj i povišena temperatura. Kako se radi o virusnom oboljenju tu antibiotici neće pomoći, te ćemo koristiti lijekove koji liječe i ublažavaju popratne simptome, obilje toplih napitaka koji će podstaći preznojavanje ( i na taj način izbacivanje toksina iz organizma) i olakšati razrjeđivanje sluzi u plućima i ždrijelu. Međutim, sve nabrojano malo vrijedi ukoliko mi odlučimo da gripu prebolujemo bez mirovanja. Raznorazni izgovori poput ‘moram na posao’ ili ‘mogu ja ustati’ često su razlozi da ne prebolimo potpuno bolest, simptomi traju duže i gripa se povrati u toku godine sa prvim padom imuniteta, pri tome crpimo i posljednje atome snage koja nam je prijeko potrebna za ozdravljenje. Idealno bi bilo preležati četiri dana u izolovanoj prostoriji koju ćete redovno provjetravati i koja neće biti pretjerano zagrijana. Umjesto platnenih maramica koristite papirne koje ćete odmah baciti. Ne primajte posjete i izbjegavajte da izlazite u društvo, kako biste suzbili širenje virusa. Redovno sapunom perite lice i ruke, a područje oko nosa mažite kremom koja će ublažiti crvenilo i bol. Ne pretjerujte sa hranom, umjesto toga konzumirajte što više napitaka, a topla pileća supa će biti najbolji izbor. Uzmite vremena za sebe, gripa se mora preležati kako biste potpuno ozdravili i ojačali.

Na danas održanom 12. zasjedanju Komiteta za očuvanje nematerijalne kulturne baštine u Južnoj Koreji usvojena je odluka o upisu Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.

- Upis Konjičkog drvorezbarstva na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine od izuzetnog je značaja za Bosnu i Hercegovinu i kao takav daje podsticaj daljim aktivnostima na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine naše zemlje, te pokazuje našu snažnu posvećenost implementaciji UNESCO Konvencije iz 2003. godine o očuvanju nematerijalne kulturne baštine - rekao je ovim povodom ministar civilnih poslova Adil Osmanović. Inače, proces nominacije Konjičkog drvorezbarstva započet je još 2014. godine, u saradnji Federalnog ministarstva kulture i sporta i lokalne zajednice u Konjicu koja baštini ovaj element. Konjičko drvorezbarsto je drugi element nematerijalne baštine iz Bosne i Hercegovine koji je, nakon Zmijanjskog veza, uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Iračke snage objavile su da je okončan rat protiv ISIL-a. Premijer Hajder al-Abadi rekao je na konferenciji za štampu da su iračke trupe preuzele kompletnu kontrolu iračko-sirijske granice, zone u kojoj su se nalazila posljednja uporišta ISIL-a. Objava kraja rata sa ISIL u Iraku stižu uporedo sa objavom ruske vojske da je uspješno završena misija zadavanja poraza ISIL u Siriji i da je  ruski predsjednik Vladimir Putin naredio povlačenje većeg broja vojnika iz Sirije nakon, kako je kazao „poraza ISIL-a“, a što je najavio još u martu protekle godine. Pojasnio je da je sada prioritet rješavanje političkih sukoba u ovoj zemlji. Putin se tokom iznenadne posjete ruskoj vazduhoplovnoj luci Humejmim početkom sedmice sastao sa sirijskim predsjednikom Basaharom al-Assadom i potvrdio da će Rusija zadržati svoju vazduhoplovnu bazu u Humejmimu i mornaričku bazu Tartus, „koje će garantirati stabilnost Siriji u budućnosti“. Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je kako je gotovo sav teritorij Sirije oslobođen, „uključujući i povijesne kršćanske regije“, kao i da će Rusija pomoći u obnovi svetih mjesta u Siriji, ne samo kršćanskih, već i muslimanskih i židovskih. Pritom je istaknuo važnost grupacije koju su formirale kršćanske pravoslavne i katoličke crkve, a cilj ove grupacije je popisati svetišta u Siriji kojima će trebati obnova.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija