Sarajevo: Sjećanje na Ahmeda Bureka i Muhameda Hazima Tulića

Autor: Decembar 21, 2018 0

U Gazi Husrev-begovoj medresi upriličen je program u povodu 70 i 50 godina od preseljenja na Ahiret direktora ove medrese Ahmeda Bureka (1876-1948) i Muhameda Hazima Tulića (1908-1968)

U programu, koji je pored dove za hatmu koju je proučilo nastavno osoblje Medrese, istaknuta je ogromna zasluga ovih alima na polju vjerskoprosvjetnog rada u Islamskoj zajednici u BiH, Medresi, ali i šire, s obzirom da su bili poznati i van granica BiH. “Prošli su kroz različite sisteme i školovali se u različitim krajevima svijeta. Kao muderrisi predavali su različite predmete, a spajala ih je ista misija: širenje znanja, nauke i očuvanje identiteta muslimana kroz nju. Ahmed Burek je bio direktor Gazi Husrev-begove medrese od 1938. do 1947. godine, a Muhamed Tulić od 1964. do 1968. godine“, kazao je u uvodu moderator programa profesor Almin Mahmutović.

O Ahmedu Bureku su govorili dr. Ahmed Kico i dr. Ferid Dautović, a dr. Ismet Bušatlić i profesor Mirzet Hamzić govorili su o Hazimu Tuliću i njegovom spisateljskom radu. Dr. Ahmed Kico je magistrirao na djelu i mišljenju efendije Bureka i autor je  studije “Ahmed ef. Burek: učenje i djelo“. U svom govoru je, između ostaloga, kazao: “Htio sam da kao filozof pokažem da u okviru bošnjačkog korpusa postoje učeni i sjajni ljudi koji mogu biti ideal, odnosno orijentir i za Bošnjake i za ostale ljude u Bosni i Hercegovini. Izjašanjavao se uvijek kao Bošnjak, a u vrijeme prve Jugoslavije, kada se moglo izjasniti samo kao Srbin, Hrvat ili Slovenac, Burek je rubriku o nacionalnosti ostavlja praznom.“

Dr. Dautović je istakao Burekovo poznavanje arapskog jezika, što mu je omogućavalo iščitavanje klasičnih islamskih djela, a bio je izabran, pored drugih alima, na čelo komisije za pregled ispravnosti prijevoda Kur'ana kojeg su pripremili reisu-l-ulema Čaušević i Muhamed ef. Pandža. Prema zapažanju dr. Dautovića indikativno je njegovo penzionisanje pred hapšenje Alije Izetbegovića i drugih istaknutih muslimana, kao i učenika Gazi Husrev-begove medrese.

Profesor Hamzić je govorio o spisateljskom daru Muhameda Hazima Tulića, iako je ostao izvan toka bošnjačke književnosti. “Poput svog savremenika Rešada Kadića on je u literaturi vidio podesan oblik da se skrene pažnja na neprolazne ideje, koje čovjeka oplemenjuju, ali i neposredno bude nadu ostavljajući mogućnost da se, uprkos nedaćama, ostane čovjek koristan u Ovozemljaskom životu s uvjerenjem da se ima čemu nadati na Onom svijetu“, kazao je Hamzić, navodeći ideje Tullića koje je promovirao poput: čovjek ne smije pristati na predaju, žena ima snagu vrijednu svake pažnje, shodno tome zaslužuje bitno mjesto u društvu itd.

Profesor dr. Ismet Bušatlić je govorio o iskustvu života u Medresi u vrijeme kada je Tulić bio direktor, što su učenici primjetili prvenstveno na kvalitetu života. Tako je za vrijeme njegovog vođenja škole nabavljen prvi gramofon i televizor. “Ono što je mnogo važnije od toga, on nas je spremao za život koji nas čeka i za poziv koji nas čeka. Uistinu važan korak u Medresi bila je odluka da učenici stiču praksu kao govornici, kao vaizi, hatibi na minberi. Tada je odabrana najbliža, Čobanija džamija i svakoga petka bi išao s nama, preslušao bi svaku hutbu i po potrebi komentarisao“, istakao je Bušatlić.

Program je upriličen u organizaciji Gazi Husrev-begove medrese i Uprave za obrazovanje i nauku Rijaseta.

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija