digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Završena konferencija “Sto godina od Mirovnog ugovora iz St. Germaina 1919-2019“

Autor: Septembar 10, 2019 0

Danas je u velikoj sali Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu otvorena jednodnevna konferencija u povodu stote godišnjice od potpisivanja Mirovnog ugovora iz St. Germaina (1919-2019) pod naslovom “Muslimani Jugoslavije nakon Velikog rata: Sto godina od Mirovnog ugovora iz St. Germaina 1919-2019”. 

Organizator konferencije je Institut za islamsku tradiciju Bošnjaka pod visokim pokroviteljstvom reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Na početku konferencije obratili su se direktor Instituta dr. Ferid Dautović, direktor Uprave za obrazaovanje i nauku dr. Dževad Hodžić, ambasador Francuske u BiH Guillaume Rousson i zamjenik reisu-l-uleme Husein ef. Smajić.

Direktor Dautović je istakao da je Institut konferenciju planirao na vrijeme kako bi se održala na 100. godišnjicu ovog ugovora. “Deset godina prije Saint Germana Bošnjaci su se u anketiranoj BiH od strane Austro-Ugarske izborili za vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju. Bio je to težak i iscrpljujući put koji je omogućio Bošnjacima da vode i kontroliraju svoje ustanove, vjerske i vakufsko-mearifske poslove. Tokom i nakon Prvog svjetskog rata, kada se formirala Kraljevina SHS, Bošnjaci su bili u vrlo teškom i nezavidnom položaju zbog progona i ubistava, silovanja, oduzimanja zemljišta i otvorene mržnje prema njima kao 'zaostalom turskom elementu'. Vladalo je opšte stanje nesigurnosti života i imovine i pored činjenice da su Bošnjaci prihvatili čin ujedinjenja u zajedničku državu“, kazao je Dautović o stanju Bošnjaka koje se trebalo promijeniti ugovorom iz St. Germaina.

U prvoj sesiji govorili su Ajdin Babuna, profesor diplomatske historije na Bogazidži univerzitetu u Istanbulu, britanski historičar i profesor Marko Attila Hoare, i Edin Radušić, profesor historije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Ajdin Babuna je govorio o sukobima između elita unutar bošnjačkog korpusa, ali i između njih i vlade te srpske i hrvatske elite, što je bilo odlučujuće za nacionalni razvoj Bošnjaka. Profesor Attila je govorio o stanu Bošnjaka tokom Kraljevine i Prve Jugoslavije, a te tenzije su konačno doprinijele nasilju koje je preplavilo BiH nakon što su je okupirale sile Osovine 1940. godine. Profesor Radušić je analizirao izvještaje sa satanka predstavnika zemalja učesnica Berlinskog kongresa, kao i sami finalni akt Kongresa. Na drugoj sesiji profesor s Pravnog fakulteta u Sarajevu Fikret Karčić je govorio kako je odredba člana 10 ovog ugovora pretočena u unutrašnji pravni sistem Kraljevine SHS. Profesor na odsjeku za historiju na FF u Sarajevu Adnan Jahić je govorio statusu IZ u ovom periodu. Šerijatski zakon kao manjinsko pravo u Kraljevini SHS je bila tema rada historičarke Emily Greble. Feđa Burić je govorio o islamskom pravu između Dva svjetska rata, a slučaj šeriata u međuratnoj Bosni može poslužiti kao kontrargument onima koji bi vidjeli islam kao nekako stran evropskom kulturalnom prostoru.

Profesor Safet Bandžović je govorio pogledu države na Bošnjake kao na nacionalnu manjinu. Profesor iz Makedonije Zećir Ramčilović je govorio o očuvanju vjere, jezika, kulture, tradicije i običaja Bošnjaka; Salkan Užičanin s Filozofskog fakulteta u Tuzli o odnosu srpskih i hrvatskih nacionalista u vezi s Bošnjacima; Muhamed Mufaku o odnosu SAD i američkih povjesničara prema Balkanu i BiH u ovom periodu. Elvir Duranović i Hikmet Karčić iz Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka govorili su o zaštiti vakufske imovine u svjetlu ugovora iz Sainta Germaina. Historičar Xavier Bougarel je govorio prepoznavanju vjerskih i nacionalnih prava Bošnjaka i odnos bošnjačkih elita tokom austrougarskog perioda.

Na  konferenciji učestvovali su  eminentni akademski radnici iz Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanje, Turske, Bosne i Hercegovine i regiona. Institut će objaviti i zbornik radova s ovog naučnog skupa, o čemu će javnost biti obavještena putem stranice Instituta.  

Program konferencije:

konfer

 

 

 

 

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine