50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Pet stranih filmova s radnjom u BiH

Autor: E. Subašić Juli 17, 2020 0

Iako se u svjetskim turističkim ponudama BiH preporučuje radi prirodnih ljepota i njenog etno-kulturalnog pluralizma i multikulturalizma, u brojnim stranim filmovima taj aspekt je marginaliziran spram (post)ratne tematike koja dominira kao narativ i metanarativ filma 

Artikulacijom problema, tema, svakodnevice film je brz, jednostavan i, sudeći po mnogim analizama, među najutjecajnijim načinima djelovanja na čovjekovo mišljenje. Lejla Panjeta navodi podatak da čovjek pamti 80% vizeulnog sadržaja iz filma, što dalje govori o važnosti onoga što se prikazuje u okviru filmske fabule. Iz ovih razloga predstavljanje BiH te njene kulture u stranim filmovima može biti predmet posebne analize. Ovdje ćemo se prisjetiti samo pet filmova strane produkcije koji u fokusu interesovanja imaju BiH. Još uvijek su aktuelni u filmskom programu televizijskih kuća, a što olakšava i činjenica da su snimani na engleskom jeziku. Ovaj put ćemo  izostaviti tri filma, vrlo značajna, koji tematiziraju genocid u Srebrenici i na širem području BiH. Kontekstualizacija BiH i bosanskohercegovačkog društva u stranim filmovima naglašena je tokom ali i nakon ratnih godina 1992-1995. godine. Veći broj tih filmova o BiH nastoji promovirati konsolidaciju i suživot među narodima koji su bili u sukobu. Izbjegava se simplificiranje ratnog sukoba i identifikacija pripadnika jednog naroda kao ratnih zločinaca, odnosno negativaca. Ipak, postoje filmovi koji se fokusiraju na zločinačku narav pojedinca iz jednog naroda, prvenstveno srpskog, čime se indirektno podržava ili objašnjava stav međunarodnih presuda o karakteru ratnih događaja u BiH.

Filmovi snimljeni neposredno nakon agresije na BiH

Welcome to Sarajevo (1997) Velika Britanija/SAD

Jedan od prvih filmova u vezi s BiH snimljen je neposredno nakon agresije na BiH i u njemu se vide još uvijek svježi tragovi teške sarajevske realnosti. Pored radnje mnogima ovaj film može biti zanimljiv i zbog snimaka još uvijek neobnovljenog Sarajeva. Radnja filma je smještena u 1992. godinu i prati britanskog i američkog novinara koji pomažu bošnjačkim civilima. BiH je u filmu prikazana kao mala zemlja čiji je proces stjecanja nezavisnosti išao uporedo s krvavim sukobom u kojem su najveća žrtva bila djeca. Film je i svojevrsna kritika Zapada zbog političkog odnosa prema stradanjima civila. 

Savior (1998) SAD

Vrlo je teško naći u stranim filmovima muslimane iz BiH predstavljene u negativnom kontekstu kao što je slučaj s drugim muslimanskim zajednicama, poput muslimana iz arapskih zemalja. Ipak, jedan film, koji je imao internacionalnu produkciju i promociju, pravi vezu između terorista na međunarodnom nivou i muslimana u BiH. Glavni lik u filmu Savior nakon gubitka supruge i sina u terorističkom napadu u Francuskoj ubija muslimane u džamiji i pridružuje se srpskoj vojsci na ratištu u BiH. Film je režirao Predrag Antonijević, holivudski režiser porijeklom iz Srbije. U filmu se nastoji ukazati kompleksnost rata u BiH, iako ovdje dolazi do izražaja slika muslimana kao negativaca koji su opasnost za Zapad. Fokus radnje je na mladoj Srpkinji koju su Bošnjaci silovali. 

Važna tema, slaba promocija

The Hunting Party (2007) SAD

Novinar i snimatelj su nekoliko godina nakon rata u BiH u potrazi za ratnim zločincem. Radnja je naizgled zasnovana na dugotrajnoj potrazi za Radovanom Karadžićem. BiH je predstavljena kao multinacionalna država u tranziciji, s bogatom kulturom. Njen jedan dio, odnosno manji entitet, još uvijek nije prihvatio tranziciju u modernu evropsku državu i kao takav podsjeća na autonomnu pokrajinu u kojoj vladaju drukčiji zakoni ili bezakonje, što je očigledno u sceni kada na glavne likove puca lokalno stanovništvo iz manjeg entiteta. Nažalost, film je, što je karakteristika američkih filmova podlegao određenim stereotipima o muslimanima i Orijentu te se u filmu mogu čuti orijentalni zvuci koji nisu tradicionalno prisutni u muzičkoj kulturi BiH, te simbol muslimana mnogih magrebskih zemalja – fes koji nije odjevni predmet najmanje pedeset godina u BiH. Iako je film okupio istaknutu hollywoodsku ekipu: Richard Geere, Terrence Howard i Jesse Eisenberg, nije imao veću promociju u SAD, ali je interesantno da je Karadžić uhvaćen već iduće godine. Naime, film završava porukom koja je i jedna vrsta osude SAD-a i Međunarodne zajednice što još uvijek nisu uhvatili ratnog zločinca, dok se u filmu ismijava i sami napori u tom smjeru kao što je broj telefona za dojavu o ratnom zločincu, koji je neupotrebljiv u BiH. 

 

Cijeli tekst u printanom i digitalnom izdanju od 1. jula 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija