Čuvari krajiške baštine

Autor: Esma Crnkić Avgust 04, 2017 0

 

U sveukupnom turizmu kulturni turizam zauzima posebno mjesto i na temelju statističkih podataka postao je dugoročni svjetski trend. Kao jedan od selektivnih oblika turizma uz aktivnu primjenu marketing filozofije bh turizmu bi trebao dati dugoročnu konkurentsku prednost. Kulturni turizam zajedno sa Event turizmom je jedan od mlađih ali i najperpsektivnijih vidova turizma čija je ekspanzija započela u posljednjim decenijama dvadesetog vijeka.

Da je Krajina područje sa istaknutim kulturno-historijskim naslijeđem, poznata je činjenica. Kako stoji u arheološkom leksikonu BiH, od 250 starih gradova i utvrda, skoro jedna petina se nalazi na području Krajine odnosno današnjeg Unsko-sanskog kantona. Uz novi zakon o turizmu koji je donešen početkom 2017. godine te kvalitetnu turističku politiku i promociju, kulturni turizam treba da doprinese boljoj  pozicioniranosti USK kao turističke odrednice. Kombinacijom prirodnih resursa, kulturno-historijskog blaga, raskoši tradicije i osmišljenog sadržaja u lokalnoj zajednici povećava se atraktivnost turističke destinacije.

Raskoš kulturno-historijskog naslijeđa uz  kulturne manifestacije kao što su  „Bihaćko ljeto“, „Ulicom Bišća“, „Musala“ te nedavno  pokrenuti Krajina Film Festival kao i drugi kulturni događaji i festivali na području USK trebali bi doprinijeti  pozicioniranju USK-a kao turističke i kulturne destinacije.

Muzeji su također jedan od segmenata kulturno-turističke industrije na kojima se temelji promišljanje i budućnost turizma u svijetu. S obzirom da su muzeji mjesta koja su učestala meta turista, kroz njih su u prilici da dožive autohtonost načina življenja i izvornost nasljeđa naroda i države koji se posjećuju. Savremenom turisti je autentičnost i jedinstvenost određene destinacije jako važna. Upravo kroz muzeje se može saznati puno o prošlosti područja koje se posjećuje te tradiciji i baštini lokalnih ljudi. Unsko-sanski kanton odnosno grad Bihać kao središte kantona ima dva muzeja: Muzej USK i Muzej prvog zasjedanja AVNOJ-a i oba funkcioniraju kao javne institucije. U posljednje vrijeme na suptilnom kulturno-turističkom tržištu ovog područja pojavljuju se i privatni muzeji. Iako još uvijek ne funkcioniraju na komercijalnoj osnovi, na području općine Cazin egzistiraju dva  privatna muzeja nastala na entuzijazmu i ljubavi prema tradiciji od strane njihovih osnivača. Privatni muzej Mumina Bajrića u Stijeni kod Cazina je već nezaobilazna adresa za one koji žele saznati više o životu Krajišnika u prošlim vremenima. Predmeti poput starih alatki za obradu zemlje, prosijavanje i uređenje žita, proizvodnju mliječnih proizvoda, ručnu obradu drveta, stare sehare te razne vage za mjerenje (kantari i varćaci) iz prošlih vremena izloženi su u kućici tik uz zidine starog grada Stijena. Stara pomagala, alate i predmete koji su obilježili jedno vrijeme i način života, Mumin je marljivo sakupljao, popravljao te izložio kao eksponate. U Muminovom privatnom muzeju svoje mjesto našlo je oko 150 eksponata.

 

Za svaki eksponat Mumin ima priču, od toga ko mu je poklonio do svrhe i načina upotrebe. Pored eksponata, ovaj 76-godišnjak svojim gostima vrlo rado iznosi histoijske crtice o starom gradu Stijena te nekadašnjim mlinovima na rijeci Horljavi. Jako mu teško pada što je stari grad u ruševnom stanju i što se ništa ne čini na njegovoj revitalizaciji. Iako željno iščekuje obnovu grada, napominje da je to potrebno učiniti na stručan i autentičan način. Kako kaže, „ne smije se ponoviti greška kao kod sanacije stare tvrđavske džamije gdje je lokalna zajednica samovoljno bez stručnog nadzora i uputa na staru džamiju iz 1576. god. ugradila tone betona“. Tu betonu nije mjesto - kategoričan je Mumin!

Na pitanje o posjetama turista, ističe da ga najviše posjećuju domaći turisti, školske ekskurzije ali da navrate i stranci. Ulaz u muzej je besplatan, jer kako kaže - „ novac mu nikad nije bio motiv već isključivo ljubav prema starinama, tradiciji i baštini“.

Da nisu samo stariji zaljubljenici u starine, dokaz je i Hasan Keranović iz Ponjevića kod Cazina. Pored sakupljanja, Hasan proizvodi predmete koji se već odavno ne koriste ali su dio tradicije ovdašnjeg naroda. Dosad je izradio više od 200 rukotvorina od različitih materijala kao i gro suvenira sa motivima iz Krajine. Sakupljene starine često prezentira na kulturnim manifestacijama koje organiziraju krajiška kulturno-umjetnička društva.

 Kao istinske čuvare baštine ne možemo a da ne spomenomo porodicu Karabegović iz Bosanske Otoke. Pored toga što su aktivni u lokalnom Kulturno-umjetničkom društvu „Mladost“, Karabegovići su dio porodične kuće uredili u skladu sa nekadašnjom krajiškom tradicijom. Bosanska soba kako su je nazvali okićena je sa ručno vezenim radovima, prostrta sa prepoznatljivim bosanskim ćilimom, te ukrašena mnogim predmetima iz prošlih vremena.  Za sve one koji se žele upoznati sa bosansko-krajiškom tradicijom i nekadašnjom kulturom življenja, Karabegovići su nezaobilazna adresa.

S obzirom da su Krajišnici iz ekonomskih razloga već odavno prisutni diljem zapadno-europskih zemalja, vesternizacija u arhitekturi i načinu života je već dobrano vidljiva u rodnoj Krajini. Međutim, sve je više onih koji žele oživjeti i sačuvati ranije običaje i kulturne vrijednosti svojstvene bošnjačko-muslimanskom narodu ovog kraja. Ako se pri tom razvije i poslovna ideja koja će dopuniti turističku ponudu ovog dijela Bosne, tim bolje.

 

 

 

 

 

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro