Čitanje tokom ljeta: Čitanje je čin uma, ali i srca.

Autor: İbrahim Kalın Avgust 30, 2017 0

Ključ za smisleno čitanje jeste čitati ono što je bitno i činiti to na discipliniran način. Ljeti, zimi, kod kuće ili na putu, čitajte da otkrijete znakove u obzorjima i unutar naših duša.

Ne volim takozvane “ljetne liste čitanja” zato što podrivaju vrijednost i ozbiljnost čitanja. “Lahko štivo” čini mi se vrijeđa i autora i čitaoca. Umjesto što tretiramo čitanje kao hobi ili ubijanje vremena, trebali bi ga tretirati kao poziv da se bavimo idejama, konceptima, osjećanjima i snovima koje nam dobri autori različitih zanimanja predstavljaju.

Čitanje je ozbiljan posao. Bilo da čitamo kuharicu ili Platona, mi puštamo autora i knjigu u naš svijet uma. Mi tretiramo, volimo, ne volimo, prihvaćamo ili kritiziramo njihove ideje i koncepte. Bez obzira na krajnji rezultat, mi prihvaćamo njihov poziv da se krećemo na intelektualnom putovanju. Kako bogato, depresivno ili razočaravajuće to putovanje može ispasti zavisi kako od knjiga koje čitamo tako i od našeg stanja uma i duha dok ih čitamo.

Čitanje je čin uma, ali i srca. Mi čitamo našim umovima, no isto tako i našim osjećanjima i emocijama. Bilo da čitamo roman ili knjigu o kozmologiji, mi odgovaramo na njene glavne ideje i tvrdnje s intelektualnom i emocionalnom pozadinom koju posjedujemo. Knjige oblikuju naše razmišljanje, ali i mi oblikujemo knjige na različite načine na koje im odgovaramo.

Čitanje dobre knjige može donijeti radost i ugodnost. Neki to mogu vidjeti kao dobru investiciju za slobodno vrijeme. Nema ničeg pogrešnog s čitanjem da se opusti um i razgali duh. No, svako ko ozbiljno shvati čitanje, zadobit će više od pukog opuštanja kroz čitanje knjiga. Ono što je zaista pogrešno jeste vjerovanje da bi trebali čitati tokom našeg slobodnog vremena.

Čitanje, kada se vrši prikladno i inteligentno, njeguje um i dušu. Stoga je važno znati šta i kako čitati. Svaka knjiga jeste putovanje dok je piše autor i dok je čita čitalac. Moramo ovo putovanje shvatiti ozbiljno da bismo postigli nešto dobro na kraju. Knjiga nas može nasmijati, zamisliti ili rasplakati. Sve su ovo ozbiljne stvari kada se postave unutar našeg većeg putovanja na ovoj Zemlji.

Čitanje zahtijeva disciplinu i koncentraciju. To ne znači da se mora otići u veliku istraživačku biblioteku ili sjediti u izolovanom uredu kako bi se povazdan čitalo. Provođenje vremena u bibliotekama je izuzetno korisno iskustvo. Samo gledanje naslova knjiga može otvoriti brojne mogućnosti u našemu umu. Imajući u vidu mogućnosti koje danas imamo da pristupimo knjigama, možemo podesiti vlastiti ritam za čitanje. I, naravno, možemo čitati bilo gdje. Sve što nam je potrebno jeste mentalna disciplina i koncentracija.

Doduše, to nije lahak zadatak u dobu u kojem smo bombardovani milionima slogana i najnovijim udarnim vijestima. Što je još gore, od nas se očekuje da odgovorimo na “instant poruke” modernog svijeta komunikacije i društvenih medija na isti način na koji su napisane: kratko, brzo, skandalozno, površno, agresivno i napadački. Svaki članak se sada piše kako bi se odmah prešlo na sljedeći: trenutno napisan – trenutno iskorišten bez ikakve dubine.

To čini čitanje još važnijim. Trebali bismo čitati da bi proširili naše znanje i povećali naše razumijevanje, a ne kako bismo ubili vrijeme. Stoga, važno je šta i kako čitamo.

Ali, čitanje nije ograničeno na čitanje knjiga (ili sada ekrana). Ono obuhvaća i druga stanja egzistencije kao što su priroda, likovne umjetnosti i muzika. Kao što nam knjiga govori mnoge stvari, priroda nam također govori. Ukoliko imamo uši da čujemo, oči da vidimo, priroda nas može naučiti duboke lekcije o ljepoti, ravnoteži i skladu. Umjetnička djela mogu probuditi uzvišena osjećanja u nama, tako da možemo nadići oblike kako bismo dosegli značenje. Ona nas isto tako mogu naučiti kroz “šok terapiju”. Muzika može biti mentor za one koji žele iskusiti značenje izvan riječî. Sve su to različiti oblici čitanja u našoj potrazi za otkrivanjem sebe i našeg mjesta u velikom lancu bićâ.

Čitanje je u suštini čin raskrivanja i postizanja značenja koje dolazi u različitim oblicima. Istina i značenje koji su na raspolaganju kroz čitanje knjiga, umjetnost ili prirodu, otvaraju naša vrata opažanja i pozivaju nas da otkrijemo različite svjetove kojih inače nismo ni svjesni. No, pošto je svako otkriće također proces samootkrivanja, mi stičemo unutarnje razumijevanje stvari onako kako one postoje u svijetu egzistencije. Mi otkrivamo sebe u svakom pokušaju da razumijemo značenje stvarî.

Ovaj pristup je čvrsto utemeljen u islamskoj tradiciji. Sama prva objava, koja je poslata poslaniku Muhammedu (a.s.), bila je “Ikre’!” što znači i “čitati” i “recitirati”. To ukazuje da čitamo Kur’an kao svetu knjigu, ali isto tako da nastojimo kroz njega steći uvid u unutarnju prirodu stvarî. Kur’an poziva ljude da čitaju znake u svojim dušama i u univerzumu, tako da mogu biti bolji ljudi koristeći svoju inteligenciju i odgovarajuće vrline. Oni koji ne čitaju u ovom smislu, prije svega, prihvaćaju živjeti ispod svojega istinskog potencijala da postanu potpuna ljudska bića.

Trebali bi čitati da povećamo naše znanje, proširimo naše horizonte i otkrijemo nove svjetove. To me vodi samo jednom zaključku: čitati ono što je zaista suštinski važno i trajno. Stvari koje su u trendu dođu i prođu. Nemojte trošiti svoje vrijeme i kvariti svoj um njima. Pročitajte one autore i knjige koje su oblikovale ljudsko promišljanje, potjerale našu imaginaciju iznad prosjeka i podstakle nas da budemo bolja i inteligentnija bića. Čitajte Platona i Aristotela i ne slušajte one koji kažu da je to naporno. Pročitajte Marka Aurelija da vidite kako se filozof-kralj bori s idealima i stvarnostima, načelima i činjenicama – istim izazovima s kojima se mi bavimo na različitim nivoima baš svakog dana. Čitajte sv. Augustina da biste razmjeli kako jedan prvoklasni um tretira pitanja vjere i razuma.

Pročitajte T. S. Eliota i C. S. Lewisa kako bi shvatili naše moderne neprilike. Provodite dosta vremena s el-Farabijom, Ibn Sinaom, Ibn Rušdom, Gazalijom, Suhraverdijom, Mulla Sadraom i drugim muslimanskim misliocima da uvidite kako može jedan vjerujućí um razumjeti svijet bez zanemarivanja bilo Boga ili ljudskog razuma i slobode. Prepustite svoj um i srce Rumiju i Ibnu’l-‘Arebiju da vas odvedu do staništâ čuda, ljubavi i milosti. Okrenite se Ibn Džubejru, Ibn Battuti i drugim muslimanskim putnicima da biste vidjeli kako su učeni muslimani razvili predstavu o globalnom svijetu prije ere moderne globalizacije. Zaronite u bezvremenu poeziju Hafiza, Sa‘dija, Hajjama, ‘Attara, Junus Emrea, Bakija, Fuzulija i drugih pjesnika koji pjevaju pjesme o božanskoj i čovjekovoj ljubavi, putovanju i prisnosti.

Ova se lista može proširiti tako da uključi djela i iz drugih velikih svjetskih tradicija, uključujući kinesku i indijsku civilizaciju. Bez obzira koliko široko zabacimo našu mrežu, ipak, ključ za smisleno čitanje jeste čitati ono što je bitno i činiti to na discipliniran način. Ljeti, zimi, kod kuće ili na putu, čitajte da otkrijete znakove u obzorjima i unutar naših duša.

S engleskog preveo: Haris Dubravac

           

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro