Makova veza sa prošlošću i budućnošću

Autor: S.SELHANOVIĆ Novembar 08, 2017 0

Manifestacija u povodu obilježavanja stogodišnji-ce od rođenja Maka Dizdara, istaknutog bosansko-herce-govačkog pjesnika, započela je svečanim otvorenjem u Narodnom pozorištu, programom i izložbom u Historijskom muzeju BiH, te centralnim događajem- naučnom konferen-cijom

 U povodu 100. godišnjice rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika, u Narodnom pozorištu u Sarajevu, 17. oktobra, je održana centralna svečanost. Organizatori ove manifestacije bili su: Fondacija “Mak Dizdar”, Bošnjački institut – Fondacija Adila Zulfikarpašića, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH i Društvo pisaca BiH, a pod pokroviteljstvom Bakira Izetbegovića, člana Predsjedništva BiH.

 

Kulturna i društvena činjenica

Otvarajući svečanost Gorčin Dizdar, unuk bh. pjesnika Maka Dizdara, rekao je: “Ovdje smo se okupili i da proslavimo riječ kao Božiji dar koji nam omogućuje da se izdignemo iznad ograničenosti i da postavimo stvarnu vezu sa prošlošću, budućnošću i vječnošću. A upravo to je ono što je Mak uspio učiniti na sasvim jedinstven način – izraziti univerzalno na vlastitom, bosanskom jeziku”.

Profesor sarajevskog Filozofskog fakulteta i predsjednik Organizacionog odbora Sanjin Kodrić je u svojoj uvodnoj riječi ukazao da je djelo Maka Dizdara odavno prešlo granice književnog stvaranja. “Mak Dizdar nije samo pjesnik, nije samo pisac, nije samo književni bard. Dizdarevo djelo je odavno prešlo granice književnog stvaranja i postalo vrijednost ne samo naše književnosti, već naše ukupne kulture. Dakle, ne samo naša temeljna književna već i jedna od naših fundamentalnih kulturalnih i društevnih činjenica. To je posebno slučaj s Kamenim spavačem”, naglasio je on.

Kao pokrovitelj ove svečanosti član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u obraćanju prisutnima je istakao da je Bosna i Hercegovina zemlja velikana umjetnosti.”Ima nešto posebno u tom odnosu između umjetnika i Bosne. Ono što je započeto riječima, prenijelo se vremenom i na platna i muzička djela. Jezik je duša svake zajednice, a pjesnici su njegove lučonoše. Kako drugačije razumjeti kulturu Evrope i svijeta bez poezije i pjesnika. U svakoj kulturi postoji pjesnik koji je uspio dotaći i iskazati biće svoga naroda. U kulturi BiH takav veliki pjesnik je Mak Dizdar. Njegovo književno djelo uz stare bosanske tekstove primjer je izuzetnog umjetničkog doživljaja naše historije, kulture i baštine”, rekao je Izetbegović.

Ovom prilikom izveden je muzičko-scenski performans “Mak Dizdar: prvih stotinu godina”, za koji je zaslužan čitav niz umjetnika na čelu s Belmom Bešlić-Gal.

 

Konferencija „Mak Dizdar: prvih stotinu godina“

Centralni događaj ove manifestacije organiziran je od 17. do 21. oktobra a previđao je međunarodnu naučnu konferenciju. Ona je održana u Bošnjačkom institutu, na kome je svečano otvorena, i na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu. Otvaranju naučne konferencije prethodila je izložba u Historijskom muzeju, druženje u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti, te svečana Akademija održana u Narodnom pozorištu u Sarajevu. Na konferenciji se raspravljalo o kulturološkim, lingvističkim, historijskim, filozofskim, sociološkim i drugim razumijevanjima Dizdareva djela, kao i o pitanjima njegova mjesta i uloge u bošnjačkoj, bosanskohercegovačkoj, te nekadašnjoj jugoslavenskoj kulturi, ali i društvu uopće. Konferencija je okupila oko 50-ak naučnika iz BiH i inostranstva, a teme sežu od mitopoetske topografije (Amila Buturović), preko historijskih aspekata (Sanjin Kodrić) i ličnih utjecaja (Tonko Maroević, Svein Moennesland), do upotrebe njegovih djela u školstvu (Elbisa Ustamujić).

Poslije pozdravnih riječi Gorčina Dizdara, predsjednika Fondacije Mak Dizdar, i uvodnih riječi dr.Sanjina Kodrića, prvi referat pod nazivom „Šutjela bih kao kamen ali kamen jadna nisam“ podnijela je Amila Buturović.

Sličica Želim Print

Prof. dr. Kordić je sačinio književni pregled Dizdareva djela pod nazivom „Od Spavača pod kamenom do Kamenog spavača: povijest knjige i arheologija teksta“, dok se dr. Tonko Maroević prisjetio Maka riječima: „Ja Maka čitam već šezdeset godina i moram istaći da sam jedan od prvih koji je u knjižari u Splitu još 1955. kupio njegovu “Plivačicu”. Kasnije sam svjedočio kako je Mak iz jedne avangarde i čitanja tradicije stvorio jednu vlastitu tradiciju koja je opet postala avangarda. To je jedan paradoks, ali je odjeknulo u književnim krugovima“.

U sesijama od po tri izlagača svoje radove predstavili su : Sven Monnesland: Elbisa Ustamujić ,Srebren Dizdar, Rašid Durić, Keith Doubt, Dževad Jahić, Salih Jalimam, Vedad Spahić,Gorčin Dizdar, Elvir Musić, Amira Turbić- Hadžagić, Tatjana Mićević- Đurić, Edita Vučić, Vanda Babić, Miroslav Artić, Ružica Filipović, Amira Dervišević, Sead Šemsović, Nehrudin Rebihić, Zvonko Kovač, Miluša Bakrač, Amina Šiljak- Jasenković, Almedina Čengić i dr.

 

Djela iz kojih se uči

Ovdje donosimo riječi posljednjeg izlagača- književnika mr. Fuada Kovača koji je izlagao temu pod nazivom „Književno djelo Maka Dizdara i promocija Bosne i Hercegovine“. Govoreći o kulturi koja za mnoge države predstavlja izuzetno važno sredstvo predstavljanja i prepoznavanja na međunarodnoj sceni, kukturi koja pomaže u oblikovanju pozitivnog nacionalnog identiteta ili ispravljanju negativnih percepcija, Kovač je istakao: „Književnost M. Dizdara, njegova snaga i uvjerljivost u njoj se pokazala kao izuzetno važnim bh. izvoznim proizvodom i sa višestrukim značenjima, odnosno koristima. Kada uzmemo u obzir da se njegova poezija prevodila na mnoštvo stranih jezika, te da je stalnim predmetom, kako domaćih, tako i stranih naučnika, govori o kakvom se pjesništvu radi. Njegovo književno djelo je značajno doprinijelo afirmaciji BiH, njene kulture, tradicije i historije. Bosanskohercegovačka javnost je prepoznala Makovo djelo kao čuvara kulture, tradicije i historije. Knjige Maka Dizdara su se čitale (i čitaju se) u mnogim zemljama svijeta čime se doprinijelo da čitalačka publika spozna dosta toga o Bosni, i to upravo zahvaljujući njihovim prijevodima na engleski jezik, tačnije na 20 svjetskih jezika, na taj način približavajući književno stvaralaštvo ovog velikog autora svjetskoj javnosti. Isto tako, potrebno je još mnogo toga učiniti po pitanju saradnje sa drugim zemljama i daljnjim prijevodima njegovog djela“.

Konferencija je završena izletom u Dizdarov rodni Stolac, gdje su učesnici posjetili Makovu hižu i nekropolu stećaka Radimlju, neiscrpnu pjesnikovu inspiraciju.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro