Seksting: Nastavak seksualne (r)evolucije

Autor: E. Subašić Avgust 20, 2019 0

Zloupotreba tuđe privatnosti je jedan od najstarijih grijeha i krivičnih djela, ovisno da li se govori s vjerskog ili pozitivno pravnog aspekta, što se nastojalo spriječiti vjerskim i kulturno-tradicijskim normama, kao i zakonskim odredbama. Uprkos traumatičnom iskustvu mnogih osoba, ovaj problem se nastavlja u različitim formama 

Prije desetak godina javnost je bila šokirana viješću, tačnije naslovnicom novina na kojoj je objavljena vijest o eksplicitnom sadržaju maloljetne djevojke i mladića iz jednog gradića na sjeveru Bosne. Vijest je okarakterisana kao pornografski uradak i trebala je brzo pasti u zaborav, kako zbog 'nacionalne' sramote tako i zbog stava javnosti da je riječ o incidentu, a nikako nekoj pojavi, a kamoli trendu. Također, priča je imala i 'sretan kraj', jer je babo  djevojke natjerao mladića da je oženi. 

“Nema to kod nas“

Uglavnom, vijesti ovog tipa u javnosti uvijek završe na isti način. Prvo, kada se sazna za djelo ove prirode ljudi u BiH okrenu glavu s komentarom da je riječ o nemoralnoj djevojci, nikad nemoralnom mladiću (sic!); da je riječ o incidentu, a nikako nekom trendu koji ima veze sa svakodnevicom, te da je ovo daleko 'od našeg djeteta'. Rijetko ko, osim stručnjaka, duboko svjesnih roditelja i onih koji direktno rade s mladima, pomisli da ovakva djela imaju svoje druge forme, možda ne tako vulgarne i eksplicitne, ali svakako neprirodne. U tom kontekstu, malo je poznat trend sextinga.

Sexting je svojevoljno slanje eksplicitnih poruka i fotografija putem mobitela, najčešće djevojaka mladićima.

Eksplicitni sadržaj je vrlo rastezljiv pojam, koji može podrazumijevati polunage fotografije, ali i eufemizam za erotiku i pornografiju. Iako se u medijima u više navrata govorilo o zloupotrebi fotografija, trend se nastavlja: djevojke različitih godina šalju svojim momcima eksplicitne fotografije, koje ponekada završe na društvenim mrežama i često u zajedničkim komunikacijskim grupama mladića, poput messengera, viber-grupa i slično. Naravno, u nekim slučajevima je riječ o klasičnoj krađi fotografija, poput hakerskih napada, ali u ovom kontekstu govorimo o fenomenu svojevoljnog slanja ličnih fotografija.

Koliko se govori o ovoj temi

“Općeprihvaćeno mišljenje u BiH jeste da su ovo slučajevi koji se tiču samo nekih 'nemoralnih' djevojaka, ali riječ je o svojevrsnom trendu. Sami učenici su znali upozoravati da školom kruže nečije fotografije i lično sam u više navrata djeci objašnjavao, pored vjerskog svjetonazora, sve negativne strane i eventualne posljedice ako ne zaštite svoju privatnost u današnjem svijetu tehnike. U tinejdžerskim godinama mladi vjeruju svojim vršnjacima i razočaraju se kada shvate da je neko od njih zloupotrijebio njihovu privatnost“, kazao je vjeroučitelj u Fojnici Harun Pašalić, koji je istakao kako je važno podići nivo svijesti roditelja o ovom problemu, koji malo poznaju sve mogućnosti današnje tehnologije. 

“Osim toga, niko ne govori o evoluciji opasnosti od interneta i društvenih mreža. Sva priča i edukacija roditelja se vrti oko opasnosti od interneta kao od prije petnaest i više godina, a forme opasnosti su danas mnogo složenije nego kada se internet pojavio i počeo masovno koristiti na našim prostorima. Kada dijete ili tinejdžer ima mobitel u ruci 24h s mogućnošću pristupa na Internet pa s njim čak ide i u krevet, to vam je kao da se pušta stranac u kuću“, istakao je on.

Složenost problema

Mr. Elma Omersoftić, psihologinja i psihoterapeutkinja transakcione analize, o spremnosti roditelja i nastavnika da se suoče s ovim problem kaže: “Odrasli u našem društvu nisu dovoljno pripremljani za digitalno doba, odnosno nisu upoznati dovoljno sa svim izazovima i opasnostima kojima su djeca izložena na internetu. Osim toga, roditelji i nastavnici nisu dovoljno upoznati sa sadržajima koja djeca istražuju preko interneta. Važno je napomenuti da rješenje ne može biti potpuna izolacija djeteta od digitalnih tehnologija, već kontrolisanje i ograničavanje sadržaja na internetu koje dijete voli da istražuje, kao i upoznavanje i razgovaranje o zaštiti na internetu. Roditelji i nastavnici moraju biti spremni otvoreno razgovarati o svim temama prilagođeno dobi djeteta, odnosno biti na svoj način 'cool' uzori  djeci, jer ukoliko oni to ne budu, to će im biti youtuberi.“

Posebna dimenzija problema ovog trenda jeste nastavak slanja fotografija i drugog sadržaja čak i nakon traumatičnog iskustva. Djevojke i nakon što se njihove fotografije zloupotrijebe u jednom slučaju, nastave slanje u nekoj drugoj prilici, zapravo u vezi s drugim momkom. Teško je tvrditi da je riječ o latentnoj želji da fotografije neko vidi, odnosno da je riječ o ekstremnijem obliku selfie-ja, s kojim se u vezu dovodi samoobjektivizacija.

“Posebno u doba adolescencije, kada vršnjački utjecaj postaje važan za izgradnju identiteta, mladi imaju potrebu da budu prihvaćeni od svojih vršnjaka. Danas se ta pripadnost grupi ostvaruje umnogome putem interneta, odnosno putem blogova, društvenih mreža, različitih aplikacija, Youtube kanala, gdje youtuberi postaju uzori mladima. U doba adolescencije djeca se trude svidjeti svojim vršnjacima, odnosno biti cool i smatraju da, ukoliko postavljaju svoje fotografije na društvene mreže ili ako šalju svoje fotografije drugima, da će biti „lajkovani“, odnosno pozitivno vrednovani od strane vršnjaka, te da će privući pažnju. Opasnost je u tome što većina djece i mladih nije svjesna posljedica nesigurnog korištenja interneta i toga da vrlo lahko mogu postati žrtve nasilja putem interneta od strane vršnjaka, ili još opasnije od strane odraslih osoba. Naprimjer, čak i samo jedan negativan komentar na društvenim mrežama ili na viber grupama može loše utjecati na mentalno zdravlje djece i adolescenata, a djeca mogu lahko postati i žrtve seksualnog nasilja putem interneta“, kazala je Omersoftić.

Nenormalno u modi je normalno

Osamljivanje djevojke i momka je nekada bilo na granici nemorala, kao i razmjena nježnosti na javnim mjestima, a danas je sve manje onih koji to percipiraju na taj način. Ovaj tekst imao za cilj ukazati na nove trendove od kojih se okreće glava s komentarima da to radi 'neko tamo' upitnog morala ili, štaviše, da nije riječ o nekakvom problemu, već dječjim nestašlucima 21. vijeka. Neke generacije se sjećaju kada su se po prvi put u bivšoj Jugoslaviji na malim ekranima pojavile polunage pjevačice, što je pokrenulo nove modne linije. Neki su ovo smatrali nemoralnim, ali vremenom to je to postao trend i savršeno se uklapao u nastavak 'seksualne revolucije' koja je zahvatila svijet šezdesetih godina 20. vijeka, a koja je rezultirala polunagim modnim linijama, prikazivanjem erotskog sadržaja na televizijama, nudističkim plažama, slobodnom prodajom erotskog sadržaja itd. Tako da nove trendove poput sekstinga možemo smatrati i nastavkom te revolucije, koja je zapravo svojevrsna evolucija. 

  

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija