Šutnja i odgovornost: Nasilje nad ženama u BiH

Autor: Selman Selhanović Decembar 30, 2019 0

Da je naše bosanskohercegovačko društvo nezrelo u tom smislu svjedoče iskustva žena koje su tokom svog života, u većoj ili manjoj mjeri, bile izložene nekom obliku nasilja (fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom).

Cijeli tekst u štampanom i digitalnom izdanju

 

Agencija za ravnopravnost spolova BiH – prema rezultatima istraživanja koje je provela sa statističkim zavodima F BiH i RS – ukazuje da je čak 52,8 % žena nakon navršene 15 godine bilo izloženo bar jednom obliku nasilja. Ono što je, međutim, još više zabrinjavajuće jeste da se njih samo 5,5 % sa iskustvom nasilja prijavilo instituciji za pomoć. Faktički, samo jedna od četiri žene koje su trpjele je i prijavila nasilje. I to su većinom, kako statistički podaci pokazuju, više mlade žene u odnosu na starije, kao i seoske žene u odnosu na gradske. To nam govori da je naše društvo tradicionalno i patrijarhalno, te da počiva na predrasudama kako žene trebaju šutjeti i trpiti zarad mira u kući. One koje su zlostavljane, štaviše, ne prijavljuje se zbog straha da ne bi još više pogoršale situaciju. S jedne strane one su suočene sa patrijarhalnim stereotipima i nemaju podršku društva, a s druge nemaju povjerenje u institucije vlasti. Istraživanja pokazuju da je mnogo veći broj onih koje trpe i o nasilju šute od onih koje nađu hrabrosti da o tome progovore i prijave nasilje. U svakom slučaju, žrtva nasilja podnosi sav teret, iako bi to društvo moralo preuzeti na sebe. Šutnja nije rješenje. Ako već hoćemo zdravo društvo onda ono mora preuzeti teret odgovornosti. Uostalom, u prirodi čovjeka je da se protivi nasilju nad bilo kim. Naravno, nije dovoljno samo osuditi nasilje. Žrtve je potrebno ohrabriti da prijave nasilje nadležnim institucijama koje se bave pitanjima nasilja u porodici. 

U tom kontekstu, mediji mogu imati i imaju veliku ulogu u jačanju svijesti i to educiranjem javnosti o ovome problemu te podsticanjem žrtava da prijave nasilje u porodici. Na taj način će se razobličit tradicionalna percepcija rodnih predrasuda, te skrenuti pažnja na negativne posljedice koje urušavaju porodicu kao stub društva. Ovdje, dakako, treba isključiti one medije koji žene gledaju i tretiraju kao predmet koji ima svoju cijenu, ali i one koji ne uvažavaju izbore žena, osnažuju stereotipe o tome koje su bolje ''žene i majke'', učitavajući vrjednosne sudove u njihove izbore i mogućnosti. Da se razumijemo nije svaki radni angažman izbor, i nije svaki ostanak u domaćinstvu puko nemanje izbora. Ako to posmatramo uslovno kao dvije grupe žena, potrebno je insistirati da, koji god razlog bio, nijedna grupa žena nije manje ili više vrijedna od one druge. 

U tom smislu treba osmisliti informativne programe koji će, umjesto pogrešnih i površnih interpretacija, žene emancipirati u smislu karakternih osobina i, posebno, obrazovanja. Uloga medija bi trebala biti da odnose u društvu prezentira na adekvatan i ravnopravan način, bez promoviranja nemorala kao navodnoga civiliziranog dosega.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo iznosi podatak da je za devet mjeseci ove godine zaprimilo 207 slučajeva prijava nasilja u porodici, a protiv osoba koje su ga počinile dostavljeno je 154 izvještaja o počinjenom kaznenom djelu nadležnom tužiteljstvu.

 

 

 
© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija