50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Implikacije COVID-19 na politike prevencije zločina

Autor: JAMES WALLER April 16, 2020 0

Procjenjivanje postojećih rizičnih uslova u društvu pomaže nam da identifikujemo države u kojima su „drva spremna“ za rizik masovnih zločina.

Da bi se prepoznale „šibice“koje se mogu kresnuti i potpaliti, ‘’drvo’’ zahtijeva analizu faktora ubrzanja koji dovode do rapidne eskalacije krize i faktora pokretanja iskre samog konflikta. Ubrzivači ( ac

celerants) i okidači ( triggers) pomažu nam da bolje razumijemo transformaciju mogućnosti za masovne zločine u vjerovatnoće.

Dok su mnogi ubrzavajući faktori prepoznatljivi i izmjenjivi (poput promjena režima, postepene izolacije, uočljivog povećanja nezaposlenosti, propalih mirovnih ugovora, povećanja govora mržnje, regionalne destabilizacije, itd.), okidajući faktori su pojedini događaji koji su obično teško predvidivi i prepoznatljivi unaprijed. Okidači su diskretni presudni događaji, ili lanac događaja koji otvara „prozor riziku zločina“. To su dinamični stresori koji se dešavaju u stvarnom vremenu i mogu gurnuti rizične države preko ivice, mogu izbijanje nasilja ili genocidnog konflikta učiniti vjerovatnim ili neminovnim. Raspon okidača je širok i raznolik, uključujući prirodne katastrofe, terorističke napade, političke atentate, državne udare, okolišne krize, pravne presude, epidemije i globalne pandemije.

Implikacije COVID-19 na politike prevencije zločina

Dok se utjecaj COVID-19 nastavlja na svjetskoj razini – ekonomski, društveno, politički i egzistencijalno – on će se naročito osjetiti u duboko podijeljenim, krhkim, sukobu sklonim i rizičnim društvima. U takvim društvima, životno je važno da budu poduzete mjere preventivnog djelovanja prije nego rizik eskalira do tačke masovnog zločina. Slijedeće politike razmatranja povezane sa vladavinom, ekonomskim uslovima i društvenom fragmentacijom mogu pomoći državnim akterima da razmišljaju preventivno u suočavanju ekoloških stresora postavljenih ovom pandemijom:

Vladavina

Mnoge države imaju velike populacije izbjeglica i interno raseljenih osoba. Ove populacije vjerovatno imaju lošije zdravstvene uslove i žive u prenatrpanim prostorima sa lošom infrastrukturom i higijenom. Zbog nemogućnosti društvenog distanciranja, oni su u velikom riziku zaraze i prijenosa. Donosioci politika moraju obnoviti fokus na zaštitu ovih najugroženijih i visokorizičnih populacija.

Učestalost zatvaranja granica u cilju suzbijanja pandemije znači da će osjetljive populacije bježeći od konflikta biti zarobljene između konflikta i pandemije. Donosioci politika moraju raditi sa multilateralnim i regionalnim institucijama da podrže napore humanitarne pomoći u cilju sigurnosti i dobrobiti ovih populacija.

Neki politički lideri koriste krizu kao žrtveno janje i za stigmatiziranje političkih protivnika, izbjeglica i drugih osjetljivih i marginalizovanih populacija. Ovakve frakcionaške podjele – bazirane na identitetu – često komunicirane putem populističkog i politiziranog diskursa zasnovanog na povijesnom revizionizmu, mogu se manifestirati kroz sistematsku državno-vođenu diskriminaciju. Donosioci politika moraju sa ponovljenim fokusom odgovoriti na osnovna ljudska prava, promociju građanskih sloboda i zaštitu civilnog stanovništva.

Ekonomski uslovi

Mnoge države će se morati ekonomski isključiti na određeno vrijeme što će dovesti do nacionalnih recesija, pa čak i depresija. Ovakvi utjecaji su rijetko jednako raspodijeljeni kroz populaciju, što može dovesti do povećanja konflikta i destabilizacije jer uskraćene populacije pribjegavaju nasilju u cilju obeštećenja, ili privilegovane grupe mobilišu nasilje u cilju očuvanja svojih privilegija. Donosioci politika se moraju fokusirati na strategije horizontalne jednakosti da bi povećali stvarnu i sagledanu ekonomsku jednakost.

Poveć anje nezaposlenosti, naroč ito među mlađim muškarc ima, povećat će mogućnost učešća u oružanim milicijama i grupnog nasilja. Ekonomski očaj može dovesti do više žrtava trgovine ljudima i ropstva te do povećanja vjerovatnoće aktivnosti crnog tržišta nedržavnih aktera. Donosioci politika moraju biti spremni odmah poduzeti mjere olakšanja (poput smanjenja poreza, društvenih penzija, osiguranja za nezaposlene, stvaranja radnih mjesta, itd.) s ciljem usporavanja ili zaustavljanja ekonomskog pogoršanja.

Pružanje osnovnih usluga (poput vode, hrane i finansijske podrške) i pristup socijalnim uslugama i zdravstvu će biti ometeni tokom krize. Naročito problematičan je nejednak pristup ovim uslugama, dodatno pogoršan pandemijom, te porast u (motivima) poticajima za korupciju među državnim akterima. Donosioci politika moraju raditi na povećanju, a ne smanjenju nivoa transparentnosti i odgovornosti državnih institucija i procesa tokom ovih uznemiravajućih vremena.

Društvena fragmentacija

Siromašni i stariji će naročito biti pogođeni virusom COVID-19. Na primjer, siromašna djeca će nesrazmjerno biti pogođena posljedicama zatvaranja škola. Stariji u institucijama njege će, također, osjetiti nesrazmjerne posljedice društvenog distanciranja. Donosioci politika moraju razmišljati kreativno kako da se upotrebom tehnologije ublaže neki utjecaji izolacije.

Politički, društveni, medijski i vjerski lideri polariziraju pandemiju na načine koji povećavaju ksenofobiju te nasilje protiv stranaca ili migranata koji žive u državi. Donosioci politika moraju predstaviti koherentne strategije u cilju odgovornog korištenja ovih glasova u težnji ka ozdravljenju – a ne produbljenju – podjela u društvima.

Nasilje zasnovano na spolu i nedostatak fizičke sigurnosti za žene (npr. nasilje u porodici, silovanje, bračno silovanje i ubistvo) je često povezano sa društvenom i političkom krhkošću i nestabilnošću. Donosioci politika moraju prepoznati i potvrditi ulogu žena u prevenciji i rješavanju konflikta i u izgradnji mira, naročito u periodu krize.

Zaključak

Čak i sa sve većim brigama koje uzrokuje pandemija širom svijeta, sada nije vrijeme da državni akteri odvrate pažnju i finansiranje sa prevencije zločina. Zapravo, sada je vrijeme da se pravni okviri za zaštitu civila učine prioritetnim. Činjenica da pandemija i njen potencijal služe kao okidač masovnih zločina, čini prevenciju zločina hitnijom nego ikad.

Preveo: Hikmet Karčić

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine