50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok, Twitter ... ) – izazov za roditelje 21. stoljeća

Autor: Irma Čorbo April 23, 2021 0
Društvene mreže (Facebook, Instagram, TikTok, Twitter ... ) – izazov za roditelje 21. stoljeća Foto: Pixabay

Imajte na umu da svijet u kojem odrastaju Vaša djeca nije isti kao svijet vašeg djetinjstva kada se sva komunikacija odvijala licem u lice. Prema pravilima društvenih mreža (Fb, TIkTOK, Instagram) djeca mlađa od 13 godina ne mogu imati profil, ali na žalost svjedoci smo da se to pravilo često zaobilazi, te da djeca mlađa od 13 god imaju svoje profile. Roditelji tinejdžera bi trebali imati nadzor nad korištenjem društvenih mreža te pratiti kakvim sadržajima se zanimaju njihova djeca.

Kada se vratimo svega nekoliko decencija unazad zamjećujemo da je pristup internetu imala samo odabrana grupacija ljudi iz svijeta biznisa, visoke politike i tehnologije. Aktuelni način života je posljedica naglog tehnološkog napretka u posljednjih nekoliko desetljeća. Današnji način života je skoro nemoguće zamisliti bez pristupa internetu. Prve društvene mreže su se pojavile devedesetih u SAD-u i promijenile način komunikacije između ljudi. Slobodno se može kazati da živimo u “eri društvenih mreža” gdje se svi važniji društveni događaji dešavaju “online”. Pandemija Covid-19 je, spletom okolnosti, “pogodovala” dodatnom napretku umrežavanja, te smo svjedoci da se svi važniji događaji isprate preko društvenih mreža koje su postale jedino “sigurno” mjesto gdje ljudi mogu komunicirati bez bojazni za zdravlje. Različiti autori se slažu da trenutno u svijetu žive sljedeće generacijske kategorije: Veterani (Tradicionalisti, Tiha generacija) rođeni prije Drugog svjetskog rata, Baby-boom generacija rođena nakon Drugog svjetskog rata od 1946. do 1960, Generacija X rođena između 1960. i 1980, Generacija Y (Milenijanci) rođena između 1981. i 1995, Z generacija rođena nakon 1995. Prema futursti Marku McCrindleu, prvi pripadnik generacije Alfa je rođen 2010, a posljednji pripadnik ove generacije biće rođen 2025. godine. Svaka od navedenih generacija ima svoje značajke. Današnja djeca pripadaju Z i Alfa generaciji, a osnovne značajke su im odrastanje u potpuno digitaliziranom svijetu. Hiljadama godina unazad osnovni način komunikacije je bio lice u lice, sada imamo generacije koje više vremena provode online. Pametni uređaji su im duboko integrisani u sam način života, dok su za strarije to tek “alati” koji olakšavaju život.

 

Naime, istraživanje je pokazalo kako djecu najviše privlače mediji koji obuhvaćaju više njima zanimljivih segmenata kao što su slike, videozapisi, muzika, dopisivanje i sl. U posljednje vrijeme smo svjedoci uznemirajućih naslova na različitim portalima koji ukazuju na opasnosti društvenih mreža. Nedavno smo imali priliku čitati o nizu opasnih izazova koji vrebaju sa društvenih mreža, jedan od njih je “suicid – (samoubistvo)” izazov koji se pojavio na društvenoj mreži TikTok i odnio nekoliko maloljetnih žrtava.

 

Internet i djeca

Postoji puno različitih definicija djetinjstva. Istraživač Ross Vasta navodi da djetinjstvo predstavlja period života u kojem se nesmetano ostvaruje kognitivni, psihološki i emocionalni razvoj djeteta. Gledajući sa psihološke strane, djetinjstvo traje do 12. odnosno 13. godine života, nakon koje kreće razdoblje mladosti i rane adolescencije. Prema Konvenciji o pravima djeteta “dijete označava svaku osobu mlađu od 18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije”.

Istraživanja su pokazala da djeca najviše koriste medije u svrhu zabave, te da je mobilni telefon najkorišteniji uređaj u svakodnevnom životu djece i da djeca dva do tri sata provedu koristeći pametne uređaje. Korištenje interneta sa sobom nosi različite opasnosti, pa je važno da su roditelji upoznati koje sadržaje njihova djeca posjećuju. Djeca mogu lako biti izložena neprimjerenim sadržajima te uznemirujućim porukama. Sadržaji pornografije, nasilja i neprimjereni izazovi kod djece mogu izazvati različite psihofizičke posljedice. Ljudi sa lošim namjerama (pedofilskim, predatorskim ili sličnim preferencijama) mogu anonimno provoditi npr. zlostavljanje preko društvenih mreža čime djeca postaju njihove žrtve, što izaziva posljedice na psihičkom i fizičkom planu. Prema studiji Allington i saradnika iz 2010 god, jedan od ciljeva virtualnih tehnologija je stvoriti virtuelne svjetove. Ali, kada virtuelni svjetovi postanu stvarnost u ljudskom umu, čovjek teško može razlikovati virtualno i stvarno.

Predškolska djeca su posebno osjetljiva budući da u toj dobi ne razlikuju stvarni i virtuelni svijet. Prema Nataši Ružić, mladi ljudi sve više vremena provode na internetu, što je rezultiralo pojavom nove bolesti – ovisnosti o internetu. Psiholog Kimberly Jang navodi četiri simptoma ove bolesti: neprekidna želja da se provjeri elektronska pošta, neprekidna želja za spajanjem na internet, bliske osobe se žale da suviše vremena provodi online, porast online troškova. Prve klinike za liječenje ovisnosti o internetu otvorene su početkom 90-ih godina u SAD-u i Kini. Povećanjem broja korisnika interneta, povećava se i broj ovisnika.

I za djecu i za odrasle je najvažniji je odabir adekvatnih medija i sadržaja u skladu s njihovom dobi, ali je isto tako važno raditi na medijskoj pismenosti i medijskom odgoju. Roditelji i škole imaju najveću ulogu u toj zadaći, a nakon njih društveno i kulturno okruženje.

Društvene mreže i djeca

Za početak je važno kazati da društvene mreže nisu isto što i društveni mediji, one predstavljaju najistaknutiji dio društvenih medija. Osnovni cilj im je povezati ljude širom svijeta, spojiti stare poznanike ili rodbinu te omogućiti dijeljenje podataka između njih u jednom virtualnom prostoru. Pomoću društvenih mreža djeca i adolescenti se danas zabavljaju, informišu i komuniciraju sa virtuelnim prijateljima. Njihov rast i razvoj je, od ranog djetinjstva praćen, sve većom izloženošću različitim sadržajima koji utječu na njihovo oblikovanje i stvaranje slike o svojoj neposrednoj i široj okolini. Bez obzira da li podržavamo koncept društvenih mreža, skoro ih je nemoguće isključiti iz svakodnevnog života. Većina stručnjaka se slaže u jednom, a to je da mediji sami po sebi nisu ni dobri ni loši, već puno toga ovisi o načinu upotrebe medija.

Prema nedavnom istraživanju Kate Gudelj, djeca često društvene mreže koriste bez nadzora roditelja jer roditelji u tom period odrađuju neke svoje obaveze. Mladi o društvenim medijima znaju više od roditelja i, zapravo, uče roditelje kako koristiti medije, iako bi to trebalo biti obrnuto. Naime, istraživanje je pokazalo kako djecu najviše privlače mediji koji obuhvaćaju više njima zanimljivih segmenata kao što su slike, videozapisi, muzika, dopisivanje i sl. U posljednje vrijeme smo svjedoci uznemirajućih naslova na različitim portalima koji ukazuju na opasnosti društvenih mreža. Nedavno smo imali priliku čitati o nizu opasnih izazova koji vrebaju sa društvenih mreža, jedan od njih je “suicid – (samoubistvo)” izazov koji se pojavio na društvenoj mreži TikTok i odnio nekoliko maloljetnih žrtava. Treba pomenuti da je TikTok društvena mreža

Kako roditelji da prepoznaju opasnost i reaguju?

Imajte na umu da svijet u kojem odrastaju Vaša djeca nije isti kao svijet vašeg djetinjstva kada se sva komunikacija odvijala licem u lice. Roditelji bi trebali imati nadzor nad korištenjem pametnih uređaja, u smislu provedenog vremena i vrste sadržaja kojeg djeca prate. Mlađoj djeci se ne preporučuje da imaju profile na društvenim mrežama, a korištenje pametnih uređaja ne bi trebalo da bude više od 1 h . Sa svojim tinejdžerima bi roditelji trebalo da otvoreno razgovraju o društvenim mrežama i drugim sadržajima sa pametnih uređaja. Ako ne budu imali nadzor nad pametnim uređajima djece, može se desiti da djeca izgube kontakt sa realnošću, zbog prekomjerene upotrebe virtualnih sadržaja ili postati žrtve elektronskog/sajber zlostavljanja. Najčešći simptomi koji ukazuju da je dijete žrtva elektronskog zlostavljanja : iznenadno umanjuje ili u potpunosti prestane koristiti pametne uređaje (laptop, mobitel, tablet), izbjegava uobičajene aktivnosti, školu i prijatelje, ima nagle promjene raspoloženja dok koristi pametne uređaje, povlači se, ne dozvoljava pristup pametnom uređaju, naglo dolazi do gubitaka sna i apetita, manjak samopouzdanja, te postiže lošiji uspijeh u školi nego inače.

Postavlja se pitanje, šta sad, kako pomoći djetetu ? Prvenstveno naglasiti da nije krivo i pružiti podršku, potom naglasiti da ne odgovara na nasilne poruke, otkriti identitit zlostavljača, ako je vršnjak djeteta kontaktirati školu i roditelje za početak, a ako je odrasla osoba policiju, te razgovarati sa djetetom i predložiti da potraže psihološku pomoć, kako bi uz pomoć stručne osobe lakše prebrodili krizu.

Provodite vrijeme sa svojom djecom, savjetujete i podučite ih da se znaju odbraniti i na adekvatan način zaštititi od negativnih komentara na društvenim mrežama. Pokažite im da ste tu za njih i da mogu uvijek računati na vas.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija