digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

U mubarek gradu Mekki živi najmlađi hafiz koji je naučio napamet Kur’an u svojoj šestoj godini života. Musab Amir Hamza je hifz Kur’ana završio protekle godine, što je zaista veliki uspjeh ne samo za njegove roditelje i muhaffiza, već i za sve muslimane.

- kaže u intervjuu za naš list mr. Muharem ef. Omerdić, dugogodišnji rukovodilac Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta Islamske zajednice

Poslije obavljanja predviđenih sunnetā i farzova pojedinih dnevnih namaza bosansko-hercegovački muslimani ne izlaze odmah iz džamije već ostaju na mjestu klanjanja, spominju Uzvišenog Allaha, dž.š, i uče dove. Zikr poslije namaza, njegov sadržaj, tok i metod, osim zajedničke dove, temelji se na jasnim tekstovima iz Kur'ana i Sunneta.

U Islamskom centru Bošnjaka Kantona Aargau u Švicarskoj od 2012. godine djeluje "Škola Kur'ana" osnovana na tradicionalnoj Večeri Kur’ana.

„Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i da roditeljima dobročinstvo činite. Kad jedno od njih dvoje, ili oboje kod tebe ostare, ne reci im ni „uh“-i ne podvikni na njih, nego im se obraćaj riječima punim poštovanja. Budi prema njima pažljiv i milostiv i reci:“ Gospodaru moj, smiluj im se, oni su mene kad sam bio mali njegovali.“ (Kurˈan, sura Isra, 23 -24)

Mnog puta smo čuli da je Islam vjera koja ima za cilj da zaštiti čovjeka i čovječanstvo, ali šta to tačno znači? Intencija je tu u prvom redu, da se ojača ljudska priroda i dostojanstvo, da upravlja njegovu pažnju prema višim cviljevima vjere i da zasniva pravdu i pravičnost na svijetu. Već od prvih dana poslaničke misije, islam je kao svjetonazor oduševljavao mnoštvo onih koji su bili žrtve robovlasničkog sistema, te su bili među prvima koji su uzvjerovali Muhammedu, a.s, jer su u islamu prepoznali univerzalnost pravičnih postulata koji usmjeravaju ljudski rod ka sretnom i harmoničnom životu, sa podjednakim pravima na život, razum, imetak, vjeru, porodicu i dr.

Profesor Mirsad Mahmutović u narednom broju našeg lista piše o nužnosti drugačijeg pristupa hadisu. Hadis se stoljećima koristio po principu "otvorene sofre", ili "švedskog stola", odakle je svako uzimao ono što mu odgovara i treba u datoj situaciji.

Ne postoji dokaz o zabranjenosti doniranja organa. Tačno je da je stvarni vlasnik ljudskog tijela Allah, dž.š. koji je vlasnik svega. Istina, čovjek može donirati neki organ jednako kao i pokloniti dio svoga imetka, iako je u stvarnosti i taj imetak Božije vlasništvo. Imovina je Božiji dar i opskrba ljudima, pa opet čovjek daje zekat, donacije, trajne (vakufe), jednokratne, obavezne ili dobrovoljne milostinje (sadake).

Poslije sunnetā, a prije ikameta mujezini u bosansko-hercegovačkim džamijama uče E'ūzu naglas, a zatim prisutne džematlije tiho uče Bismilu i tri puta suru El-Ihlās (Kul huvallāhu ehad) Nakon toga mujezini prouče naglas zadnja tri ajeta sure Es-Sāfāt: Subhāne rabbike rabbil 'izzeti ammā jesifūn. Ve selāmun 'alel-murselin.

Držanje govora o umrloj osobi i to od starne imama ili viših zvaničnika IZ-e postalo je sastavni dio dženaze. Ideja za govore na dženazama potekla je od rahmetli Hus eina ef. Đoze i to sedamdesetih godina prošlog vijeka.U to vrijeme, Husejn ef. bio je naj viši autoritet za šerijatska pitanja na Balkanu pa i šire.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine