digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Molio bih da mi pojasnite oko davanja zekata. Ako je osoba prošle godine imala 9.000 KM na koji je dala zekat a sada (nakon godinu dana) ima 22.000 KM koji je uštedila od invalidnina i darova, jer joj se ušteđevina povećavala svaki mjesec. Kako se obračunava zekat jer osoba nije imala cijelu godinu iznos od 22.000 KM?  

Imam jedno pitanje o džumi namazu.  Da li je kabul džuma namaz, tj. farz  ako se klanja  nakon što je nastupila ikindija, bez opravdanog razloga. Naprimjer, efendija počne sa ezanom, pa se klanja sunnet, pa se hutba oduži i kad siđe sa mimbera klanja se džumanski farz, a ikindija već nastupila, a moglo se početi sa džumom i prije da bi se stiglo klanjati na vrijeme. Da li je tada džuma kabul?

Ako obavim umru u narednoj godini da li sam dužna u istoj godini obaviti i hadž?

Pitanje: E. F.: Zanima me kakvo će stanje psihički bolesnih ljudi biti na Ahiretu?

Pitanje: Senad M.: Budući da imam talenta za slikanje, želja mi je da upišem likovnu akademiju. Međutim, bojim se prigovora sredine koja smatra da u tome «nema hljeba» te da se slikanje kosi s islamskim propisima. Kakav je stav islama u vezi slikarstva?

Pitanje: N. N. Kada hatib drži hutbu, a osoba zakasni da klanja sunete, treba li da klanja prvo sunete, pa da potom sluša hutbu, ili će sjesti i slušati hutbu?

Pitanje: Safet M.: Zamolio bih vas da mi odgovorite na sljedeće pitanje, jer sam u nedoumici, a tiče se jedne pojave u nekim džamijima. Naime, dagađa se da imamo gosta predavača, koji je ujedno i autor nekog djela, urednik nekog islamskog lista (časopisa) ili npr stoji kao autor iza nekog cd/dvd-a. Obično uvaženi gost (hafiz, profesor, učen čovjek) održi prigodno predavanje ili ders na neku temu u džamiji (iz mihraba) prisutnim džematlijama, te se na kraju svog vaza ili čak na početku kada imam dotičnog džemata predstavlja pridošlog gosta iskoristi mihrab, tj. džamiju za svrhe reklame trgovinske robe (stvari) onoga što dotični gost ili taj džemat nudi za prodaju, te koliko roba košta i šta sadrži. Mene zanima da li se prostor džamije, onaj gdje se obavlja namaz, može koristiti u informativne - reklamne svrhe za prodaju neke knjige, proizvoda ili servisne usluge bez obzira da li to oglašavanje bilo usmenom, pismenom ili nekom drugom metodom, a sve s ciljem pokretanja odluke kod onoga ko sluša, gleda ili čita da stupi u proces trgovine sa vlasnikom (predstavnikom) ponuđene robe? Zamolio bih vas da uz vaš odgovor navedete, ako je to moguće, dokaze za ili protiv iz Kur'ana, Sunneta ili nekog drugog priznatog izvora islama.

Moje pitanje je vezano za jednu, čini mi se, vrlo čestu situaciju u BiH, u kojoj sam se i sam našao nekoliko puta. Radi se o slijedećem. Zaustavi vas policija (kao vozača) i nakon konstatacije da ste prekršili neki saobraćajni propis (npr. niste se vezali) ili je na automobilu nešto neispravno (npr. ne radi lijeva pozicija), uslijedi pitanje: "Šta ćemo"? Drugim riječima, ako date neki iznos novca, neće biti kazne za koju treba platiti veći iznos.

Pitanje: I. I.: Jedan moj prijatelj koji obavlja sve namaze, upustio se u raspravu sa mnom o tome šta je bolje a šta ne, od navedenog: - klanjati namaz, a prethodno znati da će u noćnom izlasku konzumirati alkohol; - taj dan ne klanjati namaz ako ima namjeru konzumirati alkohol. Razumljivo je da konzumacija alkohola strogo zabranjena u našoj vjeri, ali se postavlja pitanje da li je "bolje", odnosno šta je manji grijeh, ako već neka osoba konzumira alkohol da tokom dana klanja, a naveče ga konzumira, ili da uopšte ne klanja ukoliko već konzumira alkohol?

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine