digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Za zločine počinjene na području Prijedora, u Haškom tribunalu i Sudu Bosne i Hercegovine osuđeno je ukupno 37 osoba na 617 godina zatvora, kao i na kaznu doživotnog zatvora, koja je izrečena nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske (RS) Radovanu Karadžiću.

Prijedor je za srpske strateške interese bio od posebnog značaja. Opština sa relativnom bošnjačkom većinom koja je zbog koridora između Krajine i Semberije pod svaku cijenu morala biti u sastavu Republike Srpske. Srpske vojne i policijske strukture mogle su to ostvariti isključivo zločinima nad civilima bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Zločina nisu bili pošteđena ni djeca kao društveno najosjetljivija populacija.

Za Preporod govori Andras J. Riedlmayer, direktor Dokumentacijskog centra za islamsku arhitekturu programa Aga Khan na Univerzitetu Harvard i stručni svjedok Tužilaštva o sistemskom uništavanju kulturne baštine u Bosni i Hercegovini 1992 1996. na ICTY u suđenjima Miloševiću, Šešelju, Karadžiću

Cjelokupnu situaciju u vezi s neadekvatnim uslovima žrtvovanja kurbana kod kuća ili na zajedničkim mjestima ove godine dodatno otežava širenje virusa i iz tog razloga vjernici bi trebali razmotriti opciju žrtvovanja kurbana putem Rijasetove akcije kurbana pri čemu, opet, mogu uzeti svoj dio mesa

Iako se u svjetskim turističkim ponudama BiH preporučuje radi prirodnih ljepota i njenog etno-kulturalnog pluralizma i multikulturalizma, u brojnim stranim filmovima taj aspekt je marginaliziran spram (post)ratne tematike koja dominira kao narativ i metanarativ filma 

Veliki broj džematlija i kolega imama prešao više od 150 kilometara da efendiji pomognu u izgradnji porodične kuće

U novom printanom izdanju Preporoda broj 14/1168 od 15. jula 2020. čitajte:

1 1168 preporod
UVODNIK

Svjedoci naše stvarnosti

INTERVJU

András J. Riedlmayer: Borba protiv poricanja Genocida se mora nastaviti

2 1168 preporod

ZAJEDNICA

Kurbani 2020. - Akcija koja opstanak znači

Sarajevski medžlis će pomoći projekte Medžlisa Srebrenica

Islamska zajednica nastavlja pomagati Sandžak

AKTUELNO

Reisu-l-ulema nakon dženaze u Potočarima - Komemoracija i dženaza je poslala jasnu poruku žrtvama, ali i negatorima Genocida

3 1168 preporod

POGLEDI

Muzika, ili nešto mnogo važnije

Arapski muslimani i stari Egipat

Namjerno previdjeti grešku dio je uspješnog odgoja

GENOCID

Srebrenički gajb

Na jednoj strani negatori Genocida, a na drugoj sav civilizirani svijet

Učenje o Genocidu u Srebrenici: Za generaciju koja dolazi

Negiranje Genocida je oblik represije, rasizma i dehumanizacije

Silovanje kao instrument Genocida

4 1167 preporod

TEME

Zaštititi svoju žrtvu putem Rijasetove akcije kurbana

Negiranjam genocida, u bilo kojem obliku, ponovno iznevjeravamo žrtve Srebrenice!

Televizija PINK je bila strategija Slobodana Miloševića

DUHOVNOST

Vidovi musibeta

Priroda – ajet koji ne čuvamo

KOLUMNA

MUSTAFA SPAHIĆ – Hirsun – Pohlepa, Gramzivost

FIKRET KARČIĆ - Raul Hilberg i mi

MEDŽLISI

Žepče - Godišnjica kolektivne dženaze šehida

50-GODIŠNJICA PREPORODA

Obnoviteljski sabor IZ

Dobra djela kao zauviječno jamstvo

Potražite još mnogo informativno-edukativnih sadržaja u novom printanom izdanju Preporoda, kojeg možete nabaviti na trafikama u vašem gradu. Pozovite nas na broj tel. +387 33 236 493 i postanite član porodice pretplatnika Preporoda. Pratite nas na Facebook Twiter stranici. Obnovite na vrijeme pretplatu za 2020. godinu slanjem prijave na e-mail adresu Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

Čitajmo Preporod, budimo preporod.

 - kazao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović u kratkom razgovoru za Preporod nakon obilježavanja 25. godišnjice genocida u Srebrenici

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine, donijela je odluku kojom se Baščaršijska (Havadže Duraka) džamija u Sarajevu proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine

Kancelarije u skoroj budućnosti neće imati istu funkciju kao prije pandemije. Naime, prema pisanju kolumnistice The New York Timesa, Jennifer Senior, od 17. maja 2020. godine, velike kompanije kao što su Google i Facebook mogle bi raditi na daljinu sve do kraja 2021.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine