50godina.jpg
digitalbanner-naslovna7.jpg

Bolest 

Autor: Almir Fatić Novembar 27, 2020 0

Bolest je jedna od stalno pratećih pojava i sudbina ljudi u svim generacijama, vremenima i na svim mjestima.

Ona je, zapravo, univerzalna pojava u historiji ljudskoga roda. Nijedna ljudska epoha nije lišena bolesti i, shodno tome, bolesnih ljudi. Isto kao što je smrt stalna pratilja ljudskoga života, tako je i bolest stalna pratilja ljudskoga zdravlja. Dakako, čuvati zdravlje je prvorazredna ljudska dužnost, ali ma kako ga i koliko čuvali, ipak se razbolimo i budemo bolesni, odnosno potrebno nam je liječenje koje je, isto tako, stroga obaveza. Mnogo je faktora koji ugrožavaju i razaraju ljudsko zdravlje i dovode do oboljenja i bolesti, ali uvijek je potrebno imati na umu da je preventiva i pravilan način ishrane i života temelj naše medicine i odbrane od oboljenja. Ovo je očigledna činjenica o kojoj su saglasni svi medicinski stručnjaci u svijetu.

Želim podržati Preporod.

Ipak, nužno je ovdje izdvojiti jedan uzrok bolesti koji je odlika i karakteristika vremena u kojem živimo, a koji nije bio prisutan u epohama iza nas. Naime, danas nam je svima poznato da su u znatnoj mjeri zagađeni oni bitni elementi koji omogućuju sami ljudski život: zemlja, voda i zrak. Njihovo zagađenje dovelo do oboljenja mnogih biljnih i životinjskih vrsta, a onda i do ljudskih. Glavni uzročnik ovakvog stanja je – čovjek. Da, čovjek je doveo u pitanje život mnogih biljaka, životinja, pa i samoga sebe. A rezultat toga su dramatične klimatske promjene (kojih smo svjedoci i bit ćemo to, nažalost, sve više u budućnosti) koje nesumnjivo utječu na ljudsko zdravlje i raspoloženje.

Mered i merdā

Kur’anski izraz za bolest je mered. Ovaj izraz još znači: oboljenje, slabost, tama, sumnja, nevjerovanje, obmana, gubitak (Muftić, 1410). U Kur’anu je spomenut na trinaest mjesta, od kojih je jedanaest puta u okviru iskaza: fi kulubihim mered / bolest je u njihovom srcima (v. npr.: el-Bekare, 10; el-Ma’ide, 52; el-Enfal, 49; et-Tevbe, 125; el-Hadždž, 53). Ovaj iskaz se u komentarima Kur'ana tumači u značenju vjerske sumnje i nema nikakvu fizičku konotaciju, iz čega možemo derivirati zaključak da Kur'an više naglašava duhovnu ili moralnu nego tjelesnu bolest. U mnogim komentarima Kur’ana duhovne ili moralne bolesti protumačene su u značenju: nevjerništva (kufr), mnogoboštva (širk), zablude (dalāl), licemjerstva (nifāk), pretvaranja (rijā’) sumnje (šekk), zavidnosti (hased), mržnje (bugdā’), neprijateljstva (gill) i sl. (Ibn Kesīr, Tefsīr, 1/69; Zamahšeri, el-Keššāf, 46; Ševkani, Fethu l-kadīr, 30-31).  Izraz merīd (bolestan) naveden je u Kur’anu pet puta, isto kao i izraz merdā(bolesnici). Korijen m-r-ḍ, odakle se deriviraju navedeni izrazi: maraḍ, marīḍ  i marḍā, ukupno se spominje na dvadeset i četiri mjesta u Kurʼānu; jedanput i u formi glagola mariḍa (biti bolestan, u: eš-Šu'ara', 80) (Abdulbaki, el-Mu‘džemu l-mufehres, 762).

Značenje riječi mered u Kur’anu

Riječ mered u Kur’anu ima slijedeća tri značenja:

1) mered = bolest tijela (meredu l-beden): A onoga među vama koji se razboli (merīdan) ili ga glavobolja muči... (el-Bekare, 196); Nemoćni i bolesni (merdā) neće... (et-Tevbe, 91); ...nije grijeh bolesnom (merīdi)... (el-Feth, 17);

2) mered = sumnja (eš-šekk): U njihovim srcima je sumnja (mered), a Allah njihovu sumnju (meredan)još povećava (el-Bekare, 10); A što se tiče onih u čijim srcima je sumnja (mered), ona im je nevjerovanje na nevjerovanje dodala (et-Tevbe, 125); Ti si mogao da vidiš one čija su srca sumnjičava(mered) kako te gledaju (Muhammed, 20); 

3) mered = grijeh, griješenje (el-fuūr): ...pa da požudu osjeti onaj u čijem je srcu grijeh (mered)(el-Ahzab, 32); Ako ne prestanu licemjeri, i oni u čijim srcima grijeh je (mered)… (el-Ahzab, 60).

Neki klasični učenjaci i semantičari Kur'ana (npr. Ibn Sellam, Et-Tesārīf..., 114, i Damagāni, Islāhu l-vudžūh..., 2/210) navode i četvrto značenje riječi meredel-džerāh, tj. rane ili povrede, kao što je u ajetu: Ako ste bolesni/ranjeni (merdā), ili na putu ste... (en-Nisa’, 43; el-Ma’ide, 6), dok drugi ovo značenje ubrajaju u ono prvo spomenuto, smatrajući da je rana ili povreda vid bolesti. ''Onima koji su upućeni u arapski jezik i kur’anske znanosti nije teško prepoznati kada mered označava bolest, a kada nema to značenje. Crta koja razdvaja jedno od drugog značenja je, prema mišljenju mnogih, zlatno kur’ansko semantičko pravilo: kada se riječ meredun (merīdunmerdā) nađe u ajetima koji regulišu propise, onda ono ima značenje tjelesne bolesti'' (J. Ramić, Kako prevoditi Kur’an, 12).

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro - Video produkcija