Tri sestre - tri hafize - Prva hafiza Islamske zajednice Bošnjaka u Australiji

Autor: Elvedin Subašić Septembar 04, 2018 0
Tri sestre – tri hafize: Esma, Lejla i Sumeja Tri sestre – tri hafize: Esma, Lejla i Sumeja

U Begovoj džamiji 21. jula upriličena je hafiska dova Lejli Ljevaković-Kuč iz Sarajeva koja živi u Australiji

Lejla Ljevaković-Kuč, rođena 1988. godine u Rijadu, Kraljevina Saudijska Arabija, završila je kao odličan učenik i student Gazi Husrev-begovu medresu i arapski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Živi u Australiji i koordinator je Mreže mladih Islamske zajednice u Australiji za grad Perth. Lejla je prva hafiza Islamske zajednice Bošnjaka u Australiji, u smislu da je ovo prvi put da je Bošnjakinja sa stalnom adresom u Australiji postala hafiza.

3 tri hafize a

Hafiza s mužem Irfanom živi u Australiji

 

I najmlađa kćerka hafiza

Lejla je najmlađa kćerka Enesa i Ruvejde Ljevaković iz Sarajeva, čije su starije dvije kćerke također hafize: Esma Ljevaković-Hafizović i Sumeja Ljevaković-Subašić, koja je bila i muhaffiza Lejli. Na svečanosti u Begovoj džamiji prisutnima se obratio glavni imam Medžlisa Sarajevo hafiz Kenan-ef. Musić koji je bio i u svojstvu izaslanika muftije sarajevskog, odnosno dr. Enesa Ljevakovića koji je, ipak, ovaj dan želio biti “samo“ babo Lejli. Hafiz Musić je čestitajući Lejli i roditeljima, između ostaloga, kazao da najbolja opskrba, najbolje što čovjek može dobiti na Ovom svijetu jeste Kur’an. “Allah vas počastio kao što ste vi počastili nas i Islamsku zajednicu ovim mubarekom, hafiskom dovom“, kazao je hafiz Musić.

3 tri hafize b

Hafiza Lejla s roditeljima, sestrama i bratom

 

 Bosanski ponos

Izaslanik reisu-l-uleme na hafiskoj dovi bio je hafiz Mensur-ef. Malkić, direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, koji je s prisutnima podijelio sjećanje kada nije mogao zbog drugih obaveza prihvatiti obavezu muhaffiza tokom školovanja Lejle u Medresi. “Sjećam se njenih suza. Danas sam iznimno radostan što je završila hifz. Bio sam muhaffiz Esmi i Sumeji, a Sumeja je bila muhaffiza Lejli, tako da sam, na određen, način i sam bio Lejlin muhaffiz. Današnje suze radosnice će izbrisati one prve suze i, ako Bog da, sve teškoće u njenom životu“, kazao je hafiz Malkić.

3 tri hafize c

Diplomu uručio hafiz Mensur-ef. Malkić

 

“Čestitam muftiji Enesu, ocu Lejle i majci Ruvejdi hanumi, koji su doživjeli da se i njihova treća kćerka upiše među plemiće Muhammeda, a.s. Čestitam im što su izveli na selamet tri kćerke koje su hafize. Rijetko ćete u svijetu pronaći ovakav slučaj. Ova hafiska je posebna i po tome što je jedna od sestara bila muhaffiza. Lejla je rođena u Saudijskoj Arabiji, živi u Australiji, ali ona se školovala i odrasla u našoj domovini, ovdje je i položila hifz. Stoga, ona je naša, kazali bismo naš “originalni proizvod“. Svi smo ponosni na nju!“, zaključio je hafiz Malkić, koji je i uručio hafizi Lejli diplomu.

 

Razgovor: Glavna motivacija mi je bilo druženje s Gospodarem

 Otkud želja za hifzom?

Hafiza Lejla: Želja za učenjem i memorisanjem časnog Kur’ana bila je prisutna još od medresanskih dana. Međutim, stjecajem oklolnosti, tek došavši u Australiju, početkom 2017. godine se odlučujem na ‘učenje‘ hifza. Uz znanje o brojnim džennetskim nagradama koje čekaju hafize, moram biti iskrena pa reći da to nije bila glavna motivacija za hifzom. Glavna motivacija bila je ‘druženje’ sa Gospodarem kroz učenje i razumijevanje Njegovih ajeta. Ističem razumijevanje ajeta, jer lično nisam mogla učiti napamet ukoliko ne razumijem značenje svake kur’anske riječi, tako da se tokom učenja hifza uz mene uvijek nalazio i jedan od poznatih tefsira. Poznavanje arapskog jezika je ključni faktor u procesu učenja hifza. Arapski jezik je neodvojiv od Kur’ana. Stoga, smatram da svako ko pristupi učenju hifza treba da dobro vlada arapskim jezikom. Naravno, nije neophodno da se poznaje arapski jezik da bi se naučio Kur’an. Međutim, nepoznavnjem arapskog jezika, jezika Kur’ana, budući hafiz ostaje uskraćen za dublje razumijevanje Allahovog Govora.

Namjeravaš li se baviti Kur’anom s naučne pozicije?

Hafiza Lejla: Arapskim jezikom se, svakako dalje namjeravam baviti, nastavkom studija na jednim od australskih univerziteta, kao učitelj ili prevodilac arapskog jezika. Kad postanete hafiz, Kur’anom se svakodnevno bavite, ali da li će ‘lične’ studije Kur’ana postati i naučne, još ostaje da se vidi.

Je li bio izazov učiti hifz u drugoj zemlji i ko ti je pomogao u ovom procesu?

Hafiza Lejla: Izazov učenja hifza u zemlji, gdje ovaj tip učenja nije tako čest, bio je tehničke naravi, prvenstveno u komunikaciji s muhaffizom. S obzirom na različitu vremensku zonu između Australije i Bosne, morali smo uskladiti vrijeme za preslušavanja. Također, izazov je bio i slušati Kur’an preko skypea ili mobilnih telefona. Ipak, svi izazovi se prevaziđu s upornošću, voljom i Božijim određenjem. Moja sestra hafiza Sumeja, koja mi je ujedno bila i muhaffiza, pružila mi je najveću podršku tokom učenja hifza. Naravno, babo i mama, sestra Esma, brat Muhamed i suprug Irfan, te svekar i svekrva Muhamed i Medina, također, su dali ogromnu i nemjerljivu podršku. Svima sam neizmjerno zahvalna.

Kako porediš dvije zemlje u svjetlu islamskih principa?

Hafiza Lejla: Jedan od centralnih principa u vrijednosnom sistemu australskog društva jeste tzv. fair go ili tretiranje osobe na pravedan način bez obzira na religiju, boju kože ili etničko porijeklo. To se najbolje vidi prilikom zapošljavanja gdje poslodavci uglavnom poštuju taj princip. Po meni, to je umnogome i kur’anski i islamski princip. Nažalost, koliko vidim u Bosni i Hercegovini to nije takav slučaj, jer se prije svega dolazi do posla preko ‘veza’ i konekcija, a ne na osnovu kompetentnosti. To dovodi do korupcije u društvu koja se u Kur’anu spominje kao jedan od glavnih faktora propasti društva.

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro