Preporod s našim hadžijama - Brojni mladi daju posebnu dimenziju hadžu

Autor: Septembar 08, 2017 0

Ove godine na hadžu je 1.738 vjernika iz BiH koji borave na Arefatu/ Veliki broj mladih je ove godine među bosanskim hadžijama

Došavši u Medinu u periodu od 17. do 20. augusta vjernici iz BiH, koji su ove godine krenuli obaviti hadž, proveli su sedam dana posjećujući Poslanikovu džamiju i medinske znamenitosti oko kojih se pisala povijest muslimana. Vjernici su boravili u hotelima preko puta Poslanikove džamije što im je olakšavalo i samostalne posjete džamiji. U organizaciji Ureda za hadž i umru vjernici su posjetili i brdo Uhud, Mesdžidu-l-Kibletejn, Hendek i džamiju Kuba. Posebnu pažnju hadžija kao i javnosti u BiH izazvalo je obraćanje generala Atifa Dudakovića na Uhudu, gdje je poručio: „Muslimani nisu ovdje pobijedili, ali to su ogromne naučene lekcije. Ljudski faktor je uvijek važan. Izgubili su zbog nepoštivanja discipline, određenih nagona...“

Impresije iz Medine

Medina je i grad trgovine stoga su vjernici iskoristili ovo vrijeme i za kupovinu hedija, kako bi vrijeme u Mekki proveli u ibadetu prvenstveno u Haremu.
„Nastojali smo da svaka grupa, onako kako su dolazili iz BiH, provede sedam dana u Medini, za koju ih vežu posebne emocije. Vjernici su nastojali većinu svog vremena provesti u Poslanikovoj džamiji te klanjati u Revdi“, kazao je rukovodilac Ureda za hadž Nezim Halilović Muderris.
„Kada je riječ o ženskoj populaciji sve vjernice su imale priliku organizirano posjetiti Revdu. Naše hadži hanume su dobile sve pohvale za organiziranost prilikom posjete Revde“, kazala je Mujesira Zimić-Gljiva, šerijatski konsultant za žene.
Kako se približavao dan za odlazak u Mekku, vjernici su intezivirali svoj boravak u Poslanikovoj džamiji, u kojoj obavljen namaz vrijedi kao 1000 namaza na drugom mjestu.
„Malo je riječi s kojima bih mogao opisati svoj doživljaj Medine. Dosad se nisam nikad u životu osjećao ovako mirno i lijepo te ostaje jedan žal što napuštamo Medinu“, kazao nam je hadžija Jasmin Alajbegović.
„Samo da mi Allah omogući da se vratim opet ovdje“, kazao nam je kroz suze hadžija Hasan Patković.

11 hadzije
Kada sam prvi put vidio munare i ušao u harem osjetio sam nešto neopisivo. Sve što sam znao, čitao o Poslaniku, a.s. i džamiji, zapravo sva naša mašta je mizerna spram osjećaja bereketa i mirisa ove džamije. Učenje Kur’ana u njoj je mnogo efektivnije kao i obavljanje namaza. Kao da imate poseban eliksir pa postajete bolji čovjek“, kazao je Selim Alagić. Nakon boravka u Medini, shodno redoslijedu dolaska u Medini, vjernici su se selili u Mekku kako bi obavili umru i pripremali se za Arefat i obavljanje drugih hadžskih obreda.

Odlazak u Mekku

Prve grupe su 24. augusta stigle u Mekku u poslijepodnevnim satima, te su nakon jacija-namaza obavile i umru. Nakon njih, zaključno s 27. augustom, došle su i posljednje grupe koje su obavile umru te počele s pripremama za Arefat. Vjernici su nastojali provesti što više vremena u Haremu u kojem je, prema predaji Poslanika, a.s. namaz vrijedniji 100.000 puta. Prema riječima glavnog doktora medicinske ekipe Adema Zalihića težih medicinskih slučajeva nije bilo, ali određen broj starijih osoba se odlučio da ibadete koji zahtijevaju veće fizičke napore, poput tavafa i sa’ja, obavi uz pomoć osoblja u Haremu koji koriste kolica za prijevoz hadžija. Dan Arefata je 31. augusta kada sve hadžije, kako bi im hadž bio ispravan, trebaju biti na visoravni Arefat. Do tada hadžije će provoditi vrijeme pored Kabe, ali i u hotelu kako bi izbjegli gužve s obzirom da se svetost Harema odnosi i na širi prostor Mekke. Ove godine reisu-l-hudžadž je zamjenik reisu-l-uleme Husein-ef. Smajić koji je za Preporod kazao kako je ovakav tip organizacije ljudi, prijevoza, ibadeta i svega ostaloga vrlo složen poduhvat, te je značajno kada se uvidi da su hadžije općenito zadovoljne.

Priče s hadža kao pouka

Na hadžu se mogu sresti osobe koje svojim životnim pričama bude u čovjeku posebne emocije i preispitivanje vlastite svakodnevice. Njihove odluke smatramo posebnim i velikim, što i jesu, ali zaboravljamo da od njih trebamo uzeti pouku te da sami možemo biti oni koji donose velike i značajne odluke za svoju budućnost kao vjernika i vjernica.
U haremu Poslanikove džamije upriličili smo kratak razgovor s mladom Jasminom Frkatović (23) koja je umjesto kupovine auta odlučila da obavi hadž.
„Prije par mjeseci otac mi je dao novac da kupim sebi auto i zaista sam željela auto. Obišla sam brojne gradove u BiH u potrazi za njim, ali jednostavno nismo nalazili ništa. Međutim, tokom cijelog tog putovanja po Bosi imala sam taj osjećaj da to nije to. Taj osjećaj mi je naročito produbljivala želja za hadžom i svakim danom, kako smo išli u potragu za autom, osjećala sam da ne trebam kupiti auto već otići na hadž. Jedanput smo se vraćali kući i kategorično sam kazala da idem na hadž“, kazala nam je Jasmina. Jasmina je znala da je babo htio ići na hadž, stoga mu je kazala kako je odlučila ići s njim kada bude on u prilici.

11 hadzije2
„Znam da je htio ići na hadž, ali ne ove godine. Kada sam mu kazala da želim novac od auta potrošiti na hadž učinio je sve da ide ove godine, jer ja ne mogu sama.“ To nije jedina odluka mlade hadžinice. Pitali smo je da li hidžab nosi i u BiH, na što je ona odgovorila: „Kada sam donijela odluku za hadž, odnosno kada je bilo jasno da idem a to je bilo prije tri mjeseca, odlučila sam se da stavim hidžab koji je, evo sada, moj sastavni dio života i identiteta.“ Zanimalo nas je kako je njeno društvo i okolina reagirala na ove odluke. „Bilo je pozitivnih komentara i podrške. Ipak, koliko je bilo pozitivnih bilo je i komentara tipa: Još si mlada, ne treba ti to sada itd. Ja sebe pitam kad ću ako ne sada. Ko mi garantira da ću doživjeti sutra?“
Dok jedni mogu pronaći brojne izgovore da ne odu na hadž, drugi i pored životnih iskušenja hadž smatraju svojim životnim projektom, ne sumnjajući ni trenutak u pomoć Allaha da ostvare svoj cilj. Tako smo upoznali Alaudina Ibrahimovića koji nema ruku, ali njegova želja da vidi Medinu i Mekku, dala mu je snagu da štedi od svojih primanja za hadž. „Kad god sam vido Medinu i Mekku na tv-u ili slikama zaželio sam da budem tamo. Hvala Allahu što mi je omogućio da dođem ovdje, Ovo je nešto najljepše što sam mogao doživjeti. Da hodate mjestima kojima su hodali Poslanik, a.s. i ashabi.“

11 hadzije3
Među ovogodišnjim hadžijama je i četrnaestogodišnji Atif Mekić, koji je među najmlađim hadžijama ove godine. „Kada smo ja i žena odlučili da idemo na hadž jedanput na sijelu smo to kazali djeci i unučadima. Tada mi je unuk kazao: ‘Dedo, dovi da i mi odemo!’ To je tako snažno djelovalo na mene i nisam mu ništa mogao reći. Kada smo došli kući predložio sam ženi da ga povedemo. On je pristao i evo nas, zajedno ovdje“, kazao je Atifov djed Hrusto. Također, među brojnim primjerima spomenimo i Aziz-ef. Šabića koji je slijep došao na hadž.
Inače, velik broj mladih je ove godine na hadžu. Neki su došli s roditeljima, a neki sami. Dolaskom novih generacija mijenja se i svijest o hadžu kao petoj islamskoj dužnosti koja nije rezervirana za kasniju životnu dob, već onda kada čovjek može.
Također, ne treba zaboraviti ono što Nezim Halilović često spominje, a to jeste da hadžije trebaju biti svjesni kako su oni odabrani i pozvani da dođu u Sveta mjesta, jer veliki broj dobrih vjernika, koje poznajemo u svojim sredinama, ipak nije imalo priliku obaviti hadž. U tom kontekstu, hadžije i oni koji se spremaju za hadž trebaju znati da s ovim blagoslovom ide i posebna odgovornost. Imperativ Allaha da se ne griješi, svađa i raspravlja (...ve la fusuka ve la džidale fi-l-hadž...) u danima hadža treba biti princip hadžijama i nakon hadža, odnosno do kraja života.

Organizacija hadža

Ove godine najveći problem bila je komunikacija hadžija s porodicama iz razloga što se u Saudijskoj Arabiji ne mogu kupiti sim-kartice osim uz pasoš i otisak prsta, što je potrajalo dok su svi hadžije kupili kartice. Osim određenih tehničkih problema na početku boravka u novoizgrađenom hotelu u Mekki, gdje je smješten manji broj hadžija, cjelokupna organizacija hadža protiče na zadovoljstvo hadžija. Organiziranje putovanja iz BiH u cilju obavljanja hadža jedan je od najsloženijih organizacionih projekata u kojem je, pored administrativnog i tehničkog dijela, važan i ljudski resurs, odnosno osobe koje su direktno uključene u organizaciju, krenuvši od rukovodioca Ureda za hadž i umru Nezima Halilovića, sekretara Rasima Brkovića, koji su na raspolaganju pri organizaciji doslovno 24 sata, do tehničke podrške na terenu koju su ove godine činili Izet Čamdžić, Sadžid Ramić, Safet Karahmetović, Muhamed Halilović i Bahrudin Čolo. Kada smo vidjeli Izeta Čamdžića koji je za nekoliko dana znatno izgubio na težini sjetili smo se Muhameda koji je pod groznicom dočekivao hadžije u hotelima i Safeta koji je prošle godine nakon hadža završio na infuziji zbog iscrpljenosti. Sadžid i Safet su odmah nakon završetka obaveza na medinskom aerodromu krenuli put Mekke kako bi organizirali doček hadžija koji idu obaviti prvo umru pa hadž. Sadžid i Safet su prilikom dočeka svih aviona iz BiH doslovno provodili svaki čas na aerodromu. Poznavajući dobro ne samo arapski jezik, već i običaje i način funkcioniranja administracije u Saudijskoj Arabiji njih dvojica su umnogome skratili aerodromske procedure što je ubrzalo dolazak hadžija u hotele. Također, ne treba zaboraviti da su našim hadžijama, koji se svi međusobno i ne poznaju, najbliskije osobe na ovom putovanju njihovi vodiči. Biti vodič jeste čast, ali i nevjerovatno teška obaveza. Pored brige o 40-tak osoba različitih karaktera treba biti svima dostupan 24h. Upravo nakon što hadžije odu spavati vodiči poslije ponoći, predvođeni predstavnicima Ureda za hadž i umru, završavaju poslove sa zvaničnim organima Saudijske Arabije radi organizacije cijelog puta.
Na kraju, spomenimo da je jedan dio hadžija imao priliku susresti se sa imamo Harema u Mekki, te upriličiti druženje na kojem su razmijenjena mišljenja i iskustva o hadžu i prijateljskim odnosnima Bosne i Saudijske Arabije.

Sličica Želim Print

© 2017 Preporod All Rights Reserved. Implemented by HudHudPro