digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage2.jpg

Krajem proljeća i početkom ljeta, učenici završnih razreda, njihovi roditelji ali i šira društvena zajednica se intenzivno bave pitanjem budućnosti – koji fakultet upisati, koje zanimanje ima perspektivu i kako se najbolje pripremiti za tržište rada koje se rapidno mijenja. Ove godine, više nego ikad, postavlja se i jedno drugo, pomalo neugodno, ali neizbježno pitanje: je li diploma još uvijek zlatna karta za dobar posao?

Dok politički narativi o ugroženosti Hrvata u Bosni i Hercegovini nastoje ovladati javnim prostorom, korištenje svih resursa ove zemlje je vrlo učinkovito. Hrvatski poduzetnici, naročito iz Hercegovine, čine okosnicu „trgovinske kreme“ bosanskohercegovačkog društva i prvi bi trebali dići glas protiv takvih narativa. Naravno, oni ulažu u svoj posao i njihove kompanije ne postoje da bi preživjele – one dominiraju, planiraju i osvajaju. Fokusirani na najgušće naseljene regije, poput Sarajeva, Zenice i doline rijeke Bosne, strateški utemeljuju distribucijske kanale i brendiranje, ciljajući tačno ono tržište koje je najdinamičnije. Koristeći političku situaciju, ali i kroz kvalitet i dosljednost, hrvatski privrednici u BiH dokazali su da znaju ne samo opstati – nego i voditi

Ne smije se odustati od zalaganja za istinito i tačno objašnjenje genocida od 1992. do 1995. godine i mora se insistirati da Srbi u Bosni i Hercegovini i državi Srbiji, ne samo priznaju genocid već i poduzmu korake za uklanjanje antibošnjačke genocidnosti koja je ukorijenjena u njihovim društvima – upozorenje je najeminentnijih učenjaka genocida

Pariza se treba sjetiti kad se susjedi i komšije predstavljaju kao garanti Dejtonskog sporazuma, a bili su strana u međunarodnom sporazumu, potvrđujući na taj način da su bili i učesnici (čitaj agresori) u ratu koji je Sporazumom okončan

U razgovoru za „Preporod“, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu UNSA i stručnjakinja za pravnu historiju Ehlimana Memišević upozorava da poricanje genocida u Bosni i Hercegovini poprima nove, opasnije oblike – od relativizacije do otvorenog slavljenja počinjenih zločina.  Ukazuje da geopolitičke tenzije, poput ruske invazije na Ukrajinu, dodatno ohrabruju poricatelje i njihovu propagandu. Memišević naglašava važnost institucionalnog djelovanja i obrazovanja u očuvanju kolektivne memorije, upozoravajući da pasivnost društva može dovesti do ponavljanja historijskih tragedija, a rast islamofobije opisuje kao ključni element pripreme genocida u prošlosti i prijetnju sadašnjosti

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine