digital-naslovna-skracena.jpg
mobitel-banner-naslovna.jpg
leksikon-banner-za-homepage1.gif

Iz Pejgamberove, s.a.v.s., riznice: Kontinuitet dobrih dijela

Autor: Avgust 14, 2016 0

Cijela godina je prilika za činjenje dobrih dijela. Neki njeni mjeseci imaju prednost u odnosu na druge mjesece, neki dani u sedmici imaju prednost u odnosu na druge dane, kao što neki sati i momenti imaju prednost u odnosu na druge.

Post ševvala
Sa ramazanom ispratili smo tri hidžretska mjeseca od kojih je prvi bio sveti mjesec (redžeb) a posljednji od njih je bio mjesec posta (ramazan). Oni su prošli, a dolaze nam tri nova mjeseca a to su mjeseci hadža (ševval, zul-kade i zul-hidže). Kako su se prethodna tri mjeseca završila, ako Bog da, sa oprostom grijeha (hadis: "Ko bude postio mjesec ramazan i proveo ga u ibadetu, biće mu oprošteni prethodni grijesi."), tako se i ova naredna tri mjeseca završavaju isto sa oprostom grijeha, jer Poslanik, s.a.v.s., kaže: "Ko propisno obavi hadž a pri tome ne bude ružno govorio, niti bude griješio, vratit će se čist od grijeha, kao onaj dan kada ga je majka rodila." Prema tome, cijela godina i sav život vjernika je popunjen raznim mogućnostima da, izvršavanjem redovnih ibadeta i činjenjem dobrih djela, približi se milosti svoga Gospodara i Njegovom oprostu.

Prenosi se da je Omer ibn Abdulaziz napisao svojim namjesnicima da prenesu muslimanima da mjesec ramazan završe sa iskrenom tevbom – pokajanjem i traženjem oprosta (istigfar), te dijeljenjem sadake od kojih je i sadekatul-fitr (vitre). Pojedini učenjaci su smatrali da je sadekatu-l-fitr poput sehvi sedžde za klanjača. Kako sehvi sedžda u namazu popravlja ono što smo zaboravili ili pogriješili, tako i sadekatu-l-fitr popravlja naše propuste koje smo počinili za vrijeme posta.

Podstičući muslimane na istigfar Omer ibn Abdulaziz im je napisao ovako: "Učite kao što je učio vaš otac Adem, a.s., kada je rekao: 'Gospodaru naš' –rekoše oni- 'sami smo sebi zulum učinili, i ako nam Ti ne oprostiš i ne smiluješ nam se, sigurno ćemo biti izgubljeni.'" (El-A'raf, 23). Recite kao što je rekao Nuh, a.s., kada je rekao: "Gospodaru moj, ako mi ne oprostiš i ne smiluješ mi se, bit ću izgubljen." (Hud, 47). Recite kao što je rekao Ibrahim, a.s., kada je rekao: "i Koji će mi, nadam se, pogreške moje na Sudnjem danu oprostiti." (Eš-Šuara', 82). Recite kao što je rekao Musa, a.s., kada je rekao: "Reče onda, 'Ja sam sam sebi zlo nanio, oprosti mi'" (El-Kasas, 15). Recite kao što je rekao Junus, a.s., kada je rekao: "Nema boga osim Tebe, Uzvišen neka si! Ja sam, zaista, bio od onih koji su nasilje učinili!" (El-Enbija, 87)

Jedan od najboljih znakova, ako Bog da, primljenog posta i ibadeta uz ramazan je ustrajnost u činjenju dobrih dijela i nakon ramazana. Nastaviti sa postom i nakon ramazana je, ako Bog da, znak da je post ramazana primljen, jer kada Uzvišeni Allah primi od Svog roba dobro djelo, onda ga uputi da čini dobro djelo i poslije toga. Zato su neki učenjaci rekli da je nagrada za učinjeno dobro djelo činjenje drugog dobrog djela poslije tog, pa ko uradi dobro djelo a iza njega učini drugo dobro djelo, to je znak da je ono prvo dobro djelo primljeno. Isto tako, ko učini dobro djelo a nakon njega učini loše djelo, to ukazuje da mu ono dobro djelo nije primljeno.

Upravo zbog toga je lijepo da se posti šest dana ovog mjeseca ševvala, kako bi se kompletirala nagrada za post cijele godine. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ko bude postio mjesec ramazan, a nakon toga bude postio još šest dana mjeseca ševvala, imaće nagradu kao da je postio cijelu godinu.“ (Muslim) Dobrovoljni post u mjesecu ša'banu (prije ramazana) i post u ševvalu (nakon ramazana) je poput klanjanja sunneta prije i poslije farza. Poznato je da će vjerniku na Sudnjem danu sunneti služiti za nadoknadu i upotpunjavanje farzova, isto tako će iz dobrovoljnog posta biti nadoknađen nedostatak u postu mjeseca ramazana.

Fatiha i Elif Lam Mim
Dakle, završili smo sa postom mjeseca ramazan pa nastavljamo sa postom šest dana mjeseca ševvala i drugim danima, koje je lijepo postiti. To je ustvari ustrajnost u činjenju dobra, poput učača Kur'ana, koji čim završi sa učenjem hatme, odmah počinje sa slijedećom hatmom. Upravo zbog toga je kod nas dobro poznat običaj i uhodana praksa, da se nakon završetka učenja Kur'ana, odmah prouči prva sura Fatiha i početak sure El-Bekare, kako bi vjernik uvijek bio sa Kur'anom. Na tu praksu ukazuju i naredni hadisi.

Abdullah ibn Abbas, r.a., pripovijeda da je neki čovjek došao i upitao Allahovog Poslanika, s.a.v.s.: "Koje djelo je Allahu, dž.š., najdraže? Poslanik, s.a.v.s., odgovori: -To je onaj koji dolazi i nastavlja. A šta to znači, upitaše. On reče: To je onaj koji čim završi sa učenjem Kur'ana, počinje ponovo da ga uči." (Tirmizi i Darimi)

Poslanik, s.a.v.s., u ovom hadisu poredi učača Kur'ana sa putnikom, koji čim stigne na odredište, malo predihne i odmah nastavlja dalje da ide.

Poznati učenjaci Sujuti, Nevevi kao i drugi smatraju da je sunnet onome koji završi sa učenjem Kur'ana da odmah počne sa učenjem nove hatme. Dokaz za tu tvrdnju mu je upravo ovaj navedeni hadis. Kao dokaz za tu praksu može poslužiti i ovaj hadis od Abdullaha ibn Abbasa, r.a., od Ubejja ibn K'aba, r.a., da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., kada bi proučio posljednju suru u Kur'anu Kul ezu bi rabbin-nas, onda bi pruočuo suru El-Fatihu i Elif-lam-mim (prvih pet ajeta sure El-Bekare).“ (Darimi)

Eameš prenosi od Ibrahima da je rekao: "Smatrali su poželjnim kada neko završi sa učenjem Kur'ana da počne učiti Kur'an ispočetka." To je ono što je uobičajeno širom islamskog svijeta, bez obzira da li će učač završiti ovu drugu hatmu.

Gospodaru naš, primi naš ibadet uz ramazan i pomozi nam da ustrajemo u činjenju dobra i nakon ramazana.

Sadržaj dozvoljeno prenositi uz naznaku izvora: Preporod novine